Sveučilište u Rijeci

Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci

https://www.fzsri.uniri.hr/hr/

Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci jedini je fakultet u Republici Hrvatskoj koji je isključivo i u potpunosti usmjeren prema prijediplomskom i diplomskom (sveučilišnom) obrazovanju ne liječničkih kadrova u zdravstvu.

Fakultet zdravstvenih studija, u tradiciji koju baštini od Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a od kojega je i nastao, paralelno obavlja i razvija obrazovnu i znanstvenoistraživačku djelatnost te stoga s ponosom možemo istaknuti kako naši studenti tijekom studija stječu integrirano predmetno znanje i vještine, mogućnost samostalne i kritičke procjene znanja, rješavanja specifičnih pitanja, bavljenja istraživačkim radom, te, naposljetku, poznavanje važnijih etičkih pitanja. Osim zbog kvalitetnog obrazovnog procesa, studiranje u Rijeci predstavlja zadovoljstvo zbog brojnih sportskih i društvenih aktivnosti studentske organizacije kao i zbog ugodnog mediteranskog i srednjeeuropskog okruženja koje nudi naš grad.

Stoga Vas pozivamo da posjetite naš Fakultet, upoznate se s mogućnostima koje nudimo te za studiranje izaberete neki od naših studijskih programa.

Taking too long?

Reload document

Open in new tab

Preddiplomski stručni studiji

Sestrinstvo

Ustrojstvo studija i nastave:

Obrazovanje obuhvaća obvezatne, općeobrazovne i stručne predmete (odnosno temeljne medicinske, pretkliničke, kliničke i javnozdravstvene predmete). Uz obvezatne predmete na studiju se upisuje i određen broj izbornih predmeta. Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim odjelima, te u domovima zdravlja. U temeljnim medicinskim predmetima student se upoznaje s građom i funkcijom čovjekova tijela. U pretkliničkim predmetima proučavaju se mehanizmi bolesti, njihovi uzroci, te vrsta i način djelovanja lijekova. U kliničkim predmetima proučavaju se bolesti, načini njihova prepoznavanja, sprječavanje i liječenje, te njega i rehabilitacija posljedičnih oštećenja. Velika pažnja posvećena je zdravstvenoj njezi i principima zdravstvene njege. U javnozdravstvenim predmetima proučava se utjecaj okolišnih i društvenih čimbenika na zdravlje, te djelovanje prvostupnice sestrinstva u suzbijanju bolesti u okviru čovjekove prirodne životne sredine. Na studiju se studenta upoznaje s osnovama znanstvenih istraživanja, statistike i medicinske informatike. Na kraju studija brani se završni rad.

Program je izrađenu skladu s Direktivom 2005/36/EC, te Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i njegovim izmjenama i dopunama (Narodne Novine, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07).

Zvanje: Nakon završetka studija stječe se stručni naziv, stručni prvostupnik/ca sestrinstva (baccalaureus)

Kratica stručnog naziva: bacc. med. techn.

Fizioterapija

Ustrojstvo studija i nastave:

Obrazovanje obuhvaća obvezatne, općeobrazovne i stručne predmete, odnosno temeljne medicinske, pretkliničke, kliničke i javnozdravstvene predmete, te se stječu znanja i vještine iz svih područja fizioterapije. Uz obvezatne predmete na studiju se upisuje i određen broj izbornih predmeta. Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija i konzultacija u nastavnim bazama Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci.Nastava u obliku stručne prakse, održava se u kliničkim bolničkim centrima, županijskim bolnicama, općim i specijalnim bolnicama, te domovima zdravlja. U temeljnim medicinskim predmetima student se upoznaje s građom i funkcijom čovjekova tijela s posebnim osvrtom na građu i funkciju mišićno-koštanog i živčanog sustava. U pretkliničkim predmetima proučavaju se osnove fizioterapije odnosno mehanizmi i načini djelovanja fizikalne terapije na pojedina tkiva, organe i organske sustave. U kliničkim predmetima proučava se primjena fizioterapije po pojedinim bolestima, uz obvezatno stjecanje znanja i vještina u habilitaciji djece i u rehabilitaciji djece i odraslih. Naime, fizioterapija je zdravstvena profesija koja svoju primjenu nalazi kod osoba svih dobnih skupina, a osim fizioterapijskih postupaka u bolesti obuhvaća postupke unaprijeđenja zdravlja i prevencije, te habilitacije i rehabilitacije. Na studiju se student upoznaje s osnovama znanstvenih istraživanja, medicinske statistike i medicinske informatike. Na kraju studija brani se završni rad.

Zvanje: Nakon završetka studija stječe se stručni naziv: stručni prvostupnik/ca fizioterapije(baccalaureus)

Kratica stručnog naziva: bacc. physioth.

Radiološka tehnologija

Ustrojstvo studija i nastave:

Obrazovanje za stručno zvanje prvostupnika/ce radiološke tehnologije obuhvaća obvezatne opće medicinske, pretkliničke i kliničke predmete. Nastava se obavlja u manjoj mjeri u obliku predavanja, a većim dijelom u obliku seminara, vježbi, demonstracija, te praktičnog rada na kliničkim zavodima za radiologiju, onkologiju s radioterapijom i nuklearnu medicinu. U općeobrazovnim medicinskim predmetima student se upoznaje s građom i funkcijom čovjekova organizma. U pretkliničkim predmetima proučavaju se mehanizmi nastanka bolesti, njihovi uzroci, te načini djelovanja lijekova. U kliničkim medicinskim predmetima proučavaju se bolesti, načini njihova prepoznavanja, te njihovo sprječavanje i liječenje.

Tijekom studija student se upoznaje i s osnovama statistike i informatike.

U okviru radiologijske pretklinike student uči osnove radiologijske anatomije i patologije, tehnike slikovnog prikaza, konvencionalne radiologijske dijagnostičke metode, osnovne principe građe radiologijske aparature, nastanak i biološko djelovanje, te zaštitu od ionizirajućeg zračenja. U stručnim predmetima student uči sve radiologijske konvencionalne i kompjuterizirane tehnologije, metode radioterapije kao i dijagnostiku i terapiju radionuklidima. Uči se medicinska i radiologijska terminologija, te pristup radiologijskoj literaturi na jednom od stranih jezika. Na kraju studija brani se završni rad.

Zvanje: Nakon završetka studija stječe se stručni naziv stručni prvostupnik/ca radiološke tehnologije (baccalaureus)

Kratica stručnog naziva: bacc. radiol. techn.

Primaljstvo

Ustrojstvo studija i nastave:

Obrazovanje prvostupnika/ce primaljstva odvija se u obliku predavanja, seminara, vježbi, demonstracija, te praktičnog rada. U općeobrazovnim medicinskim predmetima student se upoznaje s građom i funkcijom čovjekova organizma. U pretkliničkim predmetima proučavaju se mehanizmi nastanka bolesti, njihovi uzroci, te načini djelovanja lijekova. U kliničkim medicinskim predmetima proučavaju se bolesti, načini njihova prepoznavanja, te njihovo sprječavanje i liječenje. Tijekom studija student se upoznaje i s osnovama statistike i informatike. Velik broj kolegija obuhvaća specifičnu primaljsku njegu. Nastava se obavlja turnusno i nakon odslušanog kolegija studenti polažu ispit. Znanja i vještine primaljske struke stječu se tijekom stručne kliničke prakse ukolpljene u svaki kolegij primaljske njege. Nastava stručnih kolegija održava se na Klinici za ginekologiju i porodništvo Kliničkog bolničkog centra, te u ambulantama primarne i ginekološke zaštite. Po završetku studija brani se završni rad.

Program studija Primaljstva u potpunosti je u skladu sa zahtjevima EU Direktive 2005/36/EC, te Zakonom o reguliranim profesijama.

Stručni naziv: Nakon završetka studija stječe se stručni naziv prvostupnik/ca primaljstva (baccalaureus)

Kratica stručnog naziva: bacc. obs.

Sveučilišni diplomski studiji

Fizioterapija

O studiju:

Europski i svjetski standardi edukacije u području fizioterapije ističu potrebu obrazovanja fizioterapeuta na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Također neophodno je da u provedbi nastave užeg stručnog područja i kliničke prakse sudjeluju fizioterapeuti obrazovani za rad u nastavi. U skladu sa navedenim, a i na dugogodišnje inzistiranje Komore fizioterapeuta pokrenut je sveučilišni diplomski studij koji je omogućene vertikalna obrazovna protočnost. Predviđeno trajanje programa sveučilišnog diplomskog studija je dvije godine odnosno 120 ECTS bodova. Obrazovanje obuhvaća 19 obvezatnih kolegija koji su grupirani u pet modula. Tijekom prve godine studija izvode se Opći obvezatni kolegiji poput Mjerenja i procjene boli, Pristup osobama s invaliditetom, Prava i obaveze u zdravstvenoj struci te Menadžment u zdravstvu. Potom zastupljen je modul Znanstveno istraživačke metode gdje će student produbiti svoje znanje vezano uz znanstveni pristup istraživanjima. Također u prvoj godini student se u okviru Psihološko – pedagoškog modula upoznaje sa pedagoškim pristupom kao i sa umijećem predavanja- Na drugoj godini su dva modula vezana isključivo na stjecanje dodatnih vještina u fizioterapiji, a to su Analiza pokreta te Grupni projekti gdje će se student steći dodatna znanja i vještine vezana uz lokomotorni aparat te o terapijskim tretmanima neuroloških i kardiopulmoloških bolesti. Naime prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kronične nezarazne bolesti poput bolesti dišnog sustava, bolesti srca i krvnih žila te bolesti mišićno – koštanog sustava i veziva u stalnom su u porastu. Tijekom studija student je između ponuđenih izbornih kolegija dužan odabrati tri.Tijekom diplomskog studija polaznici će između ostalog steći sva znanja i vještine potrebna za učestvovanje u edukacijskom procesu. Također, dobivena će znanja i vještine doprinijet i osposobljavanju pristupnika za uvođenje promjena u samu fizioterapeutsku profesiju s naglaskom primjene najnovijih dostignuća ove struke koja se svakodnevno mijenja, čime će dostignuti znanja i vještine svojih kolega u EU.

Studij završava izradom diplomskog rada temeljenog na istraživanju.

Zvanje: magistar/tra fizioterapije

Kratica stručnog naziva: mag. physioth.

Sestrinstvo-promicanje i zaštita mentalnog zdravlja

O studiju:

S obzirom na to da će problemi mentalnog zdravlja prema predviđanjima SZO biti vodeća patologija u pobolu stanovnika u nadolazećem dvadesetogodišnjem periodu bilo je nužno krenuti u edukaciju potrebnog sestrinskog kadra koji su uključeni u vođenje zaštitnih kuća, patronažnih timova te vode takozvani ”case manegment”. S druge strane saznanja o uzrocima i načinima liječenja mentalnih poremećaja sve više potvrđuju nužnost biopsihosocijalnog pristupa u tretmanu duševnih smetnji. Magistri sestrinstva su karika koja nedostaje kako bi se realizirala reforma mentalno zdravstvenog sustava. Sukladno načelima Bolonjske deklaracije predloženi studijski program je strukturiran i vrednovan s 120 ECTS bodova i traje dvije godine. Tijekom prve godine izvode se četiri modula: opći obvezatni kolegiji, znanstveno istraživačke metode, psihološko – pedagoški modul, te modul koji obuhvaća 9 izbornih kolegija od kojih je student dužan odabrati tri. U drugoj godini studija ponuđeno je 5 obvezantih kolegija vezanih uz mentalno zdravlje te 31 izborni kolegij od kojih student odabire šest. Diplomski studij Sestrinstva pridonio bi značajno boljoj edukaciji prvostupnika sestrinstva te im pomogao u savladavanju ogromnih novina koje struka za sobom nosi, osposobljavajući ih da kritično razmišljaju prihvaćajući nova, kako tehnička, tako i znanstvena dostignuća struke koja se vrlo brzo razvija. Suvremeni način života i rada pred nas postavlja sve veće uvjete, čija je posljedica narušavanje ravnoteže između zdravlja i bolesti, te je primjena odgovarajućih metoda neophodan put ka uspješnom liječenju, poboljšanju zdravlja u cjelini, skraćenju vremena bolovanja i produženju radnog potencijala, djelujući povoljno na kvalitetu života. Studij završava obranom diplomskog rada.

Zvanje: magistar/stra sestrinstva

Kratica stručnog naziva: mag. med. techn.

Sestrinstvo-menadžment u sestrinstvu

O studiju:

Kako reforma zdravstva u Republici Hrvatskoj predviđa kategorizaciju bolnica i bolničkih fakulteta te uspostavu sustava zdravstvenih standarda za očekivati je i da dođe do promjene u profesionalnom profilu medicinskih sestara. Odnosno medicinske sestre trebale bi posjedovati potrebna znanja i vještine iz područja upravljanja ljudskim resursima, znanja i vještine potrebne za organizaciju zdravstvene njege kao i za proces donošenja odluka, upravljanje rizicima te poslovnu etiku. Sestrinstvo kao regulirana profesija mora obrazovati kadrove koji će u potpunosti samostalno upravljati i organizirati sve procese u zdravstvenoj njezi. Medicinske sestre trebale bi biti zadužene za organizaciju, upravljanje i kontrolu rada medicinskih sestara. Stoga bi svaka medicinska sestra koja je na rukovodećem mjestu (od glavne sestre odjela naviše) trebala posjedovati ova navedena znanja i vještine. Sukladno načelima Bolonjske deklaracije predloženi studijski program je strukturiran i vrednovan s 120 ECTS bodova i traje dvije godine. Tijekom prve godine izvode se četiri modula: opći obvezatni kolegiji, znanstveno istraživačke metode, psihološko – pedagoški modul, te modul koji obuhvaća 9 izbornih kolegija od kojih je student dužan odabrati tri. U drugoj godini studija ponuđena su tri modula: opći obvezatni kolegiji poput Zdravstvenih sustava u praksi, Upravljanje rizicima u zdravstvu, Kontrola kvalitete u zdravstvu, Infekcije povezane sa zdravstevnom skrbi te Farmakoepidemiologija i farmakoterapija. Drugi modul pod imenom poslovno organizacijski modul obuhvaća kolegije vezane uz organizaciju bolničke službe, stomatološke zaštite te specifičnih ustanova. Osim toga u taj je modul uključena i koordinacija i supervizija zdravstvene njege. Treći modul su izborni kolegiji gdje od ponuđenih šest student bira dva izborna kolegija.

Studij završava obranom diplomskog rada.

Zvanje: magistar/stra sestrinstva

Kratica stručnog naziva: mag. med. techn.

Klinički nutricionizam

O studiju:

Velik broj bolesti današnjice povezan je s neodgovarajućim prehrambenim navikama. Kronične nezarazne bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i karcinoma direktno su povezane sa stupnjem uhranjenosti i lošom kvalitetom prehrane. Promjena prehrambenih navika pod nadzorom stručnjaka iz područja nutricionizma može spriječiti ili odgoditi pojavu bolesti, a dijetoterapija provedena na odgovarajući način može usporiti razvoj bolesti, povećati učinkovitost procesa liječenja te poboljšati kvalitetu života.

Individualno provedena dijetoterapija temeljena na dokazima i kompetencijama stručnjaka, značajno može doprinijeti ishodu liječenja, smanjiti troškove istih i poboljšati kvalitetu života, a preporuka je Vijeća Europe još od 2003. godine1. U Hrvatskoj nije postojao obrazovni sustav za takav profil zdravstvenih djelatnika. Svrha studija je postaviti standard zanimanja klinički nutricionist i pokrenuti obrazovanje stručnjaka koji će imati specifična znanja i vještine iz područja nutricionizma te potrebno znanje iz medicine i pedagogije kako bi doprinijeli ciljevima multidisciplinarnog tima u procesu liječenja bolesnika. Svrha multidisciplinarnog i interdisciplinarnog studijskog programa jest osigurati usko specijalizirano znanje i praksu u primjeni dijetoterapije s ciljem poboljšanja i održavanja zdravlja. (1 Committee of Ministers. Resolution ResAP(2003)3 on Food and Nutritional Care in Hospitals. Strasbourg: Council of Europe; 2003.)

Pokretanje diplomskog studija kliničkog nutricionizma pri Fakultetu zdravstvenih studija trebalo bi rezultirati sustavnim obrazovanjem kliničkih nutricionista koji će biti uključeni u zdravstvenu zaštitu na različitim razinama. Dugoročno gledano, klinički nutricionisti bi trebali postati neizostavni dio edukativno-preventivnih programa za sve populacijske skupine, kliničkih timova za primjenu dijetoterapije u zdravstvenim ustanovama i trebali bi svojim djelovanjem pomagati ljudima da nauče kako uživati u zdravim prehrambenim izborima u umjerenim količinama.

Studij je osmišljen prema uzoru na europske studije koji već niz godina obrazuju i u europskim zdravstvenim centrima uspješno zapošljavaju stručnjake ove vrste.

Ovaj profil svoje će mjesto naći u bolnicama, privatnim klinikama, lječilištima, državnim zdravstvenim zavodima, ustanovama za njegu starijih i nemoćnih, javnim i privatnim savjetovalištima te strukovnim i udrugama civilnog društva. Kako bi se znanje uspješno prenosilo i proširivalo, mjesta za mag.kliničkog nutricionizma ima i u obrazovnim ustanovama.

Tijekom jedne studijske godine student mora ostvariti 60 ECTS bodova. Drugim riječima u dvije godine trajanja studija potrebno je ostvariti 120 ECTS bodova. Svake godine student upisuje po tri izborna predmeta s ponuđene liste izbornih predmeta.

Nakon završetka diplomskog studija Klinički nutricionizam, polaznici će proširiti svoja teoretska znanja o utjecaju hrane i obrasca prehrane na zdravlje te usavršiti znanje o dijetoterapiji. Studenti će prepoznati specifičnosti dijetoterapije kod određenih bolesti , bit će sposobni jasno i konkretno definirati ciljeve nutritivne potpore kod pojedinih bolesti, isplanirati i kroz jelovnik prikazati dijetoterapiju kod određene bolesti te procijeniti učinak primijenjene dijetoterapije.

Ishodi učenja: Studenti će biti osposobljen za problemsko rješavanje kliničkih slučajeva, što će posljedično dovesti do većeg kritičkog promišljanja u primjeni nutritivne potpore i njege kao dijela procesa liječenja. Razvit će vještine neophodne za primjenu postupaka koji se temelje na znanstvenim dokazima i „evidence-based practice“, odnosno praksu temeljenu na dokazima. Tijekom sveučilišnog diplomskog studija polaznici će steći sva znanja i vještine potrebne za sudjelovanje u edukacijskom procesu. Bit će osposobljeni za izvođenje nastave u srednjim školama i ustanovama za obrazovanje odraslih u kojima su nutricionistički predmeti dio nastavnog programa. Osim toga, dobivena znanja i vještine doprinijet će osposobljavanju pristupnika za uvođenje promjena u samu profesiju s naglaskom primjene najnovijih dostignuća ove struke koja se svakodnevno mijenja, čime će dostignuti znanja i vještine svojih kolega u EU. Predmeti vezani uz metodologiju znanstvenog rada omogućit će im i bavljenje znanstveno-istraživačkim radom u institutima ili istraživačkim centrima za područje nutricionizma.

Tko se može prijaviti: Na studij se mogu prijaviti studenti koji su završili preddiplomski sveučilišni ili stručni studij te stekli naziv prvostupnik pri Fakultetu zdravstvenih studija u Rijeci, Medicinskom fakultetu u Rijeci, Osijeku i Splitu, Prehrambeno biotehnološkom, Kineziološkom i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, Prirodoslovno-matematičkom i Kineziološkom fakultetu u Splitu, Prehrambeno tehnološkom fakultetu u Osijeku, te studenti koji su završili preddiplomski stručni studij na nekom od Veleučilišta u RH uz polaganje razlikovnih ispita.

Mogućnosti nastavka obrazovanja: Po završenom sveučilišnom diplomskom studiju moguće je nastaviti školovanje na doktorskom studiju pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci ili nekog drugog Sveučilišta te na doktorskom studiju Prehrambeno biotehnološkog fakulteta.

Zvanje: magistar/stra kliničkog nutricionizma

Kratica stručnog naziva: mag. nutr. clin.

Primaljstvo

O studiju:

Primaljstvo pripada reguliranim profesijama čije je školovanje uvjetovano EU Direktivom 2005/36/EC te Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Hrvatska komora primalja godinama izražava svoj interes za pokretanje diplomskog studija u svrhu napredovanja obrazovanja svojih članica – prvostupnica/ka primaljstva čime bi se osigurao kontinuitet u obrazovanju primalja kao regulirane profesije s obzirom da su primalje jedina zdravstvena struka koja nije imala mogućnost podizanja obrazovne vertikale.

Djelatnost magistra/magistre primaljstva obuhvaća koordiniranje timom primaljske skrbi, posebno kada je potreban multidisciplinarni pristup te upravlja radom ginekološko-porođajnih odjela, klinika i ustanova. Posebna potreba za magistrima/magistrama primaljstva očituje se u obrazovnom sustavu u kojem bi ovaj kadar mogao preuzeti obrazovanje učenika/ca i studenata/ica primaljstva u statusu nastavnika odnosno nositelja stručnih predmeta iz primaljske skrbi. Također, omogućio bi i znanstveno-istraživački rad u primaljstvu koji je ovoj struci još uvijek nepoznanica i njime se bavi samo mali broj primalja koje su diplomsku razinu obrazovanja stekle u nekim drugim srodnim strukama, primjerice sestrinstvu i edukacijskoj rehabilitaciji.

U skladu s djelatnosti i kompetencijama magistra/magistre primaljstva naglasak u njihovom obrazovanju stavljen je na razvijanje vještina upravljanja, znanstveno-istraživački rad i nastavničke vještine. Stoga program obuhvaća 20 obveznih i 11 izbornih kolegija. Kako su znanstveno-istraživački rad i intervencije primaljske skrbi temeljene na dokazima jedini pravi put razvoja primaljstva te usmjeravaju primaljstvo iz struke u znanost, tijekom prve godine izvode se kolegiji orijentirani na znanost i nastavnu sposobnost poput Umijeća medicinske nastave, Nacrta diplomskog rada, Znanosti i društva, Napredne statistike u medicini i zdravstvu, Medicinske informatike, Etike u znanstvenim istraživanjima i praksi, Komunikacijskih vještina, Primjene zdravstvenog zakonodavstva u RH i EU, Didaktike, Suvremenih tema iz psihologije, Sustava kontrole i učinkovitosti u primaljstvu, Menadžmenta i ekonomike u zdravstvu te Sigurnog majčinstva i promocije zdravlja žene. Na drugoj godini su kolegiji vezani uz stjecanje dodatnih znanja i vještina u primaljstvu: Razvojna psihologija, Seksualnost i seksualno zdravlje, Psihološki aspekti roditeljstva, Fiziologija i dinamika ranog razvoja djeteta, Ultrazvučni nadzor trudnoće, Prevencija i nadzor bolničkih infekcija povezan sa zdravstvenim skrbi, Rana intervencija te Supervizija u primaljstvu. Tijekom studija student bira 11 izbornih kolegija povezanih sa strukom. Studij završava izradom diplomskog rada temeljenog na istraživanju.

Zvanje: magistar/tra primaljstva

Kratica akademskog naziva: mag. obs.

Cjeloživotno obrazovanje

Stjecanje kompetencija medicinskih sestara iz područja enterostomalne terapije

Stručni suradnik u farmaceutskoj industriji