FPZG: Fakultet političkih znanosti

O nama Upisi Profesori Studentske participacije Stipendije Suradnja sa stranim sveučilištima Preddiplomski studij Diplomski studij Poslijediplomski studij Alumni Kontakt Studentske udruge

Osnovan 1962. godine kao visoko učilište u okviru Sveučilišta u Zagrebu,
Fakultet političkih znanosti je najstarija znanstvena institucija s područja političke znanosti u ovom dijelu Europe i jedini studij političkih znanosti u Republici Hrvatskoj. 

Preddiplomski studiji 

Na Fakultetu postoje dva preddiplomska sveučilišna studija: studij politologije u trajanju 4 godine i studij novinarstva koji traje 3 godine. Završetkom ovih studija stječe se titula Baccalaureus politologije odnosnoBaccalaureus novinarstva. 

Diplomski studiji 

Diplomski studiji su također s područja politologije i novinarstva nakon čega se stječe titula magistra struke. Trajanje diplomskog studija politologije je 1 godina, dok diplomski studij novinarstva traje 2 akademske godine. Uz položene sve ispite, minimalni uvjet za upis na diplomske studije jest da je student tijekom preddiplomskog studija ostvario prosjek 3.0 i viši. 

Poslijediplomski studiji  

Fakultet političkih znanosti ima doktorski studij Komparativna politika u trajanju od 3 godine. 

U tijeku su upisi novih generacija u sljedeće specijalističke studije:

  • Odnosi s javnošću
  • Regionalne komparativne studije Srednje i Jugoistočne Europe
  • Sigurnosna politika Republike Hrvatske i Vanjska politika Europske unije
Fakultet može voditi proceduru izbora u znanstveno zvanje doktora znanosti na području politologije.

Kandidati koji će na Fakultetu političkih znanosti upisivati I. godinu studija u akad. god. 2012./2013. u rujanskom roku prije upisa u Studentskoj referadi trebaju izvršiti elektroničku prijavu. 

Prijava se može izvršiti s osobnog računala ili u Čitaonici fakulteta, na 1. katu Fakulteta. 
U dokumentu (studij politologije, studij novinarstva) su objavljena korisnička imena i lozinke koje su potrebne za pristup studentskom portalu. Prilikom prvog pristupanja portalu, potrebno je ispuniti upitnik o matičnim podacima kako biste izvršili elektroničku prijavu. 
Na Fakultetu političkih znanosti možete studirati smjer Novinarstva, gdje će vam objavljeni novinarski radovi donijeti do pet posto u ukupnom plasmanu za apliciranje na studij.

Nakon elektroničke prijave u Studentsku referadu treba dostaviti: 

1. originalnu svjedodžbu o završnom ispitu srednjeg obrazovanja (državna matura) 
2. domovnicu (Hrvati koji nisu državljani Republike Hrvatske prilažu dokaz o hrvatskoj narodnosti) 
3. potvrdu o prebivalištu (samo kandidati koji imaju prebivalište izvan Zagreba) 
4. indeks s naljepljenom fotografijom 4×6 cm 
5. popunjen matični list s naljepljenom fotografijom formata 4×6 cm koja mora odgovarati fotografiji u indeksu 
6. popunjen prijavni (statistički ) list 
7. potpisani ugovor o studiranju (3 primjerka) 
8. potvrdu o uplati upisnih troškova. 
Za upis se obvezno prilažu izvorni osobni dokumenti. 
Upisni troškovi u iznosu od 450,00 kn ( uključuju troškove upisa, izradu studentske iskaznice, osiguranje od posljedica nesretnog slučaja (nezgode), korištenje EDU-neta i knjižnice te komplet tiskanica (indeks, ugovori o studiranju, matični list, prijavni list, 5 potvrda) uplaćuju se na žiro račun Fakulteta političkih znanosti, broj računa: 2360000 – 1101217644 kod Zagrebačke banke, model 00, u poziv na broj uz 01 obvezno upisati OIB kandidata. Uplatnica se može dobiti na porti Fakulteta. 
Tiskanice (indeks, matični list, prijavni list, 5 potvrda) uz predočenja dokaza o uplati preuzimaju se na porti Fakulteta. 
Odabir izbornih kolegija i stranog jezika vrši se isključivo putem studentskog portala (uz korištenje korisničkog imena i lozinke)..

Pristupnici koji su ostvarili pravo na upis a nisu se upisali u propisanom roku gube pravo na upis. 

Fotografiranje za X-ice

Kandidati koji će se upisati u I. godinu studija na Fakultetu političkih znanosti fotografiraju se za studentske iskaznice – x-ice nakon obavljenog upisa u Studentskoj referadi.
Fotografiranje se obavlja u Čitaonici fakulteta, na 1. katu zgrade uz predočenje potvrde o upisu koju izdaje Studentska referada.

  • Dekan: Dr. Sc. Nenad Zakošek 
  • Prodekanica za nastavu i studente: Dr. Sc. Lidija Kos-Stanišić 
  • Prodekan za znanost i međunarodnu suradnju: Doc. dr.sc. Nebojša Blanuša 
  • Prodekanica za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje: Doc. dr. sc. Viktorija Car 

AKADEMIK

Baletić Zvonimir 
Bilandžić Dušan
Posavec Zvonko 

PROFESSOR EMERITUS

Pažanin Ante 
Prpić Ivan 
Rodin Davor 
Šiber Ivan 

REDOVITI PROFESORI : 

Brkić Luka 
Cipek Tihomir 
Cvrtila Vlatko – slobodna studijska godina 
Grdešić Ivan – obnaša dužnost veleposlanika RH u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjevernoj Irskoj 
Grubiša Damir – obnaša dužnost veleposlanika RH u Republici Italiji 
Kasapović Mirjana 
Kardum Livia 
Kurelić Zoran 
Lalić Dražen 
Leinert-Novosel Smiljana 
Peruško Zrinjka 
Petak Zdravko 
Strpić Dag 
Tatalović Siniša 
Vujčić Vladimir 
Zakošek Nenad 
Žanić Ivo

Redoviti studenti 

1. Maksimalna školarina u akademskoj godini 2012./2013. 
Za redovitog studenta preddiplomskog ili diplomskog studija politologije i studija novinarstva iznosi 7.200 kn 
2. Iznimno od prethodne točke: 
  • redoviti student koji po prvi put upisuje 1. godinu preddiploskog ili diplomskog studija ne plaća školarinu (participaciju plaća MZOS) 
  • redoviti student koji po prvi put upisuje 1. godinu preddiplomskog studija na Fakultetu političkih znanosti, a prethodno je već studirao neki drugi sveučilišni preddiplomski studij, sam plaća participaciju u troškovima studija- školarinu u iznosu od 5.500 kuna
  • Fond za stipendiranje darovitih studenata 
  • Studentske stipendije štajerske pokrajinske vlade za peti ‘Geist & Gegenwart’ Withsun Dialogue koji se održava od 15.-17. Svibnja 2013. u dvorcu Seaggau u Južnoj Štajerskoj
  • Stipendije za studij na Central European University 
  • Video Challenge 2013: natječaj za mlade i talentirane europske umjetnike 
  • Kulturna razmjena s Valladolidom i Sankt Petersburgom 
  • Natječaj za sufinanciranje kraćih studijskih putovanja studentima 
  • Internship program u GONG-u 
  • Deset godina ‘Medij- posrednik među narodima’ 
  • Umjetnost na temu identiteta: natječaj za radove iz područja videa, fotografije, kompjutorske grafike, instalacija i izvedbenih umjetnosti

Razmjena studentata preko programa Erasmus i Basileus

Politologija 

Preddiplomski studij politologije traje 8 semestara (4 godine) i nosi 240 ECTS bodova čime se stječe zvanjeBaccalaureus/baccalaurea politologije. 
Tijekom studija studenti usvajaju sva relevantna znanja i vještine za profesionalni rad u svim javnim-političkim institucijama, srednjoškolskom sustavu obrazovanja kao i u privatnim i javnim poduzećima.
Osim redovite nastave studentima se nude mnogobrojna gostujuća predavanja domaćih i inozemnih znanstvenika i stručnjaka te učenje na konkretnim slučajevima kroz istraživački rad. Teme povezane s trenutačnim političkim zbivanjima u zemlji i svijetu analiziraju ugledni političari i stručnjaci političke komunikacije, te usto predviđaju buduće situacije na političkoj sceni. 
Završetkom preddiplomskog studija student/ica može nastaviti diplomski studij politologije na Fakultetu političkih znanosti te steći zvanje magistra. Studenti se također mogu natjecati za upise u diplomske studije Sveučilišta u Zagrebu u području društveno-humanističkih znanosti ili pak nastaviti svoje obrazovanje u inozemstvu. 

Novinarstvo 

Studij Novinarstva primjenom bolonjskog sustava organiziran je po modelu 3+2.
Trogodišnji preddiplomski studij (6 semestara) nosi 180 ECTS bodova, a njegovim završetkom stječe se zvanje Baccalaureus/baccalaureanovinarstva. Navedeni bodovi nužan su uvjet za upis više razine diplomskog studija novinarstva. 
Bez obzira na prijašnje iskustvo tijekom srednjoškolskih dana ili vannastavnih aktivnosti, uvjet upisa na preddiplomski studij je završena gimnazija ili drugo odgovarajuće srednjoškolsko obrazovanje, sa ocjenama i bodovima stečenim državnom maturom koji se prilažu u natječaju. 
Tijekom prve tri godine student/ica novinarstva usvaja sva relevantna znanja i vještine za profesionalni rad u redakcijama različitih medija, u javnoj komunikaciji te svim službama koje zahtijevaju stručnjake na području politike, medija ili odnosa s javnošću. 
Nakon završetka studija moguće je zapošljavanje u redakcijama različitih medija kao urednici, novinari, fotoreporteri, redaktori, u službama informiranja, službama odnosa s javnošću, u organizaciji državne uprave ili u različitim tvrtkama kao glasnogovornici i sl. 
Studenti se upoznavaju sa osnovama radija, televizije, pisanja za novine i odnosa s javnošću, a osim općenitog uvoda u novinarstvo, preddiplomska nastava studentima pruža i odabir dva od 5 specijaliziranih smjerova na 3. godini:
  • Tisak
  • Radio
  • Televizija
  • Odnosi s javnošću 
  • Novi mediji, koji nisu u obliku praktične nastave već teorijska nadogradnja temeljnih novinarskih predmeta.

Politologija 

Diplomski studij politologije traje godinu dana i vrijedi 60 ECTS bodova, a nakon završetka Magistri politologije kvalificirani su za rad u svim znanstvenim institutima duštveno-humanističkog usmjerenja, za analitički rad praćenja procesa razvitka političkih institucija kao što su stranke, državna i upravna tijela, za analizu pojedinih politika i njihovog utjecaja na cjelokupnu društvenu situaciju, kao i za kreiranje javnog mišljenja. 
Studenti biraju jedan od 7 ponuđenih smjerova kojim stječu pravo da im se u dopunskoj ispravi o završenom studiju unese oznaka usmjerenja:
  • Međunarodni odnosi 
  • Politički sustav Hrvatske
  • Politička komunikacija
  • Europski studiji: Hrvatska i Europa, Politička teorija, Javne politike, menadžment i razvoj,Nacionalna sigurnost. 
Svi kolegiji nose 7 ECTS-a, dok diplomski rad 18 ECTS bodova.
Diplomski studij završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza, izradom diplomskog rada i javnim polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskom programom. Pitanja vezana uz završni i diplomski rad i ispit, kao što su prijava teme završnog/ diplomskog rada, izrada i opremanje završnog/ diplomskog rada, ocjena završnog/ diplomskog rada te postupak obrane završnog/ diplomskog rada, rješavaju se individualno u dogovoru sa pojedinim mentorom i nositeljem kolegija. 

Novinarstvo 

Diplomski studij novinarstva traje 4 semestra i predviđa 120 ECTS bodova, nakon čega se stječe zvanje Magistra novinarstva.
Pravo upisa na magisterij imaju svi prvostupnici novinarstva (180 ECTS) ili nekog drugog studija, te studenti kojima je preostalo najviše 10 ECTS bodova do završetka sveučilišnoga preddiplomskog studija.
Diplomski studij završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih
obveza, izradom diplomskog rada i javnim polaganjem diplomskog ispita u skladu sa
studijskom programom. 
Pitanja vezana uz završni i diplomski rad i ispit, kao što su prijava teme završnog/
diplomskog rada, izrada i opremanje završnog/ diplomskog rada, ocjena završnog/
diplomskog rada te postupak obrane završnog/ diplomskog rada, detaljnije se uređuju
studijskim programima pojedinih studija.
Za razliku od preddiplomskog studija, program i nastava na diplomskom studiju su manji (broj kolegija i tjedna satnica), no na ovoj razini se apsolviraju sva dosadašnja znanja i vještine koje bi studenti trebali savladati i prenijeti u profesionalni život. Pomna organizacija nastave i prakse očituje se i u bodovnoj vrijednosti kolegija (7 ECTS bodova svaki kolegij), a sami diplomski rad nosi 22 ECTS boda. 
Svaki tjedan nastava je upotpunjena gostovanjima urednika i novinara poznatih medijskih kuća, te stručnjaka iz odnosa s javnošću i medijske komunikacije. 

U 3. semestru studenti trebaju odabrati jedan od 3 ponuđena smjera: 

  • Mediji i novinarstvo
  • Odnosi s javnošću 
  • Politička komunikacija 
Diplomski studij završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza, izradom diplomskog rada i javnim polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskom programom. Pitanja vezana uz završni i diplomski rad i ispit, kao što su prijava teme završnog/ diplomskog rada, izrada i opremanje završnog/ diplomskog rada, ocjena završnog/ diplomskog rada te postupak obrane završnog/ diplomskog rada, rješavaju se individualno u dogovoru sa pojedinim mentorom i nositeljem kolegija.

Doktorski studiji 

Politička znanost sve više dobiva na važnosti, u koncepcijski i strukturno složenom i neizvjesnom procesu demokratske tranzicije i razvoja hrvatskog društva i države. A u sklopu procesa pridruživanja Europskoj uniji i svestrane harmonizacije s njezinim standardima i normama. Politička znanost, kao višegranska znanost, izučava tako važna pitanja kao što su Bolonjski proces, javna politika EU, nacionalna sigurnost zemalja članica EU i europski sigurnosni poredak; sudjeluje svojim znanjima u reformi javne uprave; izučava preobrazbu političkog sustava Republike Hrvatske u uvjetima pridruživanja EU. Ta i druga znanja, koja se izučavaju i produbljuju na doktorskoj razini, od strateške su važnosti za društvo i državu. 

Specijalistički studiji 

Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a njima se, prije svega, povećavaju stručna znanja, vještine i kompetencije. Upis na specijalistički studij provodi se temeljem javnog natječaja koji raspisuje Fakultetsko vijeće. Specijalistički studij može upisati osoba koja je završila sveučilišni dodiplomski ili diplomski studij iz odgovarajućeg područja utvrđenog programom studija. Studenti specijalističkog studija sami plaćaju iznos školarine, odnosno školarinu plaća ustanova ili tvrtka koja ih upućuje na specijalistički studij. 
Poslijediplomski specijalistički studij završava polaganjem svih ispita, izradom završnog rada i/ili polaganjem odgovarajućeg završnog ispita u skladu sa studijskim programom. Završetkom studija polaznik stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa. 

Fakultet političkih znanosti trenutno organizira i izvodi sedam poslijediplomskih specijalističkih studija: 

  • Advanced Master of European Studies
    (voditelj: prof. dr. sc. Zoran Kurelić) 
  • Lokalna demokracija i razvoj
    (voditelj:prof. dr. sc. Ivan Grdešić) 
  • Odnosi s javnošću
    (voditelj: doc. dr. sc. Božo Skoko) 
  • Regionalne komparativne studije Srednje i Jugoistočne Europe
    (voditelj:prof. dr. sc. Tihomir Cipek) 
  • Sigurnosna politika Republike Hrvatske
    (voditelj: prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila) 
  • Vanjska politika Europske unije
    (voditelj:prof. dr. sc. Dejan Jović) 
  • Vanjska politika i diplomacija
    (voditeljica: prof. dr. sc. Lidija Čehulić Vukadinović) 
  • Identitet Europe
    (voditelj: doc. dr. sc. Enes Kulenović) 
 Svi specijalistički studiji na Fakultetu političkih znanosti izvode se kao jednogodišnji studiji u trajanju od dva semestra.

Alumni je popularni naziv (latinskog podrijetla alumnus što bi u prijevodu značilo štićenik) za bivše studente nekog visokog učilišta. Alumni (množina odalumnus odnosno alumna, ovisno da li je riječ o studentu illi studentici) znači bivši pripadnik neke ustanove, najčešće sveučilišta (Alma Mater) koji ostaje u vezi s njom. 

Alumni su uobičajena udruženja u svijetu, pa u nekim sveučilištima imaju i stoljetnu tradiciju.

Specijalisti komparativne politike Fakulteta političkih znanosti stoga su odlučili slijediti primjere dobre prakse te uspostaviti trajnu vezu sa svojim kolegama i profesorima i osnovati svoj alumni klub – prvi takve vrste pri našem fakultetu. 

Osnivačka skupština alumni kluba Specijalist komparativne politike (skraćeno SKP) održana je 9. travnja 2011. godine. 

Klub je osnovan u cilju: 

  • promicanja komparativne politike Srednje i Jugoistočne Europe 
  • općenito politologije 
  • poticanja na studiranje politologije i promicanje znanstvenika i specijalista ovog područja 
  • poticanje aktivnosti i kreativnosti na području politologije 
  • poticanje dijaloga, rasprava i kritičkog promišljanja o temama i metodama politologije kao znanosti 

 Djelatnosti kluba su: 

  • organiziranje formalnih i neformalnih sastanaka i tribina, druženja, skupova kluba, u cilju razvitka i unapređenja poznanstava i prijateljstva članova kluba 
  • pružanje informacija studentima poslijediplomskog specijalističkog studija s područja komparativne politike Srednje i Jugoistočne Europe 
  • suradnja sa srodnim organizacijama, kako u Hrvatskoj (npr. alumni klubovi nekih drugih srodnih obrazovnih ustanova), tako i međunarodna (prije svega ostali alumni klubovi srodnih fakulteta političkih znanosti) 
  • informiranje članstva o djelatnostima kluba 
  • stručna istraživanja, analize i objavih istih 

 Kako postati članom alumni kluba SKP? 

Dakle, alumni klub SKP je klub diplomiranih specijalista s područja komparativne politike čiji se član postaje ispunjavanjem pristupnice.
Sve članove kluba redovno ćemo izvještavati o našim aktivnostima putem ove web stranice i na druge prigodne načine (što uključuje i obavijesti putem e-mail adrese).
Na ovoj web stranici naći ćete i sve obavijesti o konferencijama, stipendijama i ostalim važnim aktivnostima vezanim uz komparativnu politiku te ćemo na taj način dodatno povezivati članove udruženja.

Adresa: 

Lepušićeva 6, 10 000 Zagreb
Telefon: 01 4642-000
OIB: 28011548575

Studentske udruge na fakultetu djeluju kao mjesta okupljanja studenata istih ili veoma sličnih interesa i mišljenja. 

Studentski zbor 

Uloga Studentskog zbora jest zastupanje te predstavljanje studenata u svim tijelima uprave Sveučilišta, odnosno sveučilišnih ustanova poput Studentskog centra i SRCE-a, u kontaktima s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, i svim ostalim državnim tijelima gdje se raspravlja o studentima i sa studentima.
Studentski zbor predlaže svog predstavnika u Upravno vijeće Studentskog centra, čime može izravno utjecati na rad te za studente vrlo važne institucije, SRCE-a te u razna povjerenstva i sveučilišne odbore. 
Budući da je Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu krovna organizacija studenata, čiji su članovi svi studenti upisani na dodiplomske studije Sveučilišta, on je nepolitična i nestranačka organizacija te je u svom djelovanju potpuno samostalan. 
Djeluje na dvije osnovne razine: fakultetskoj, gdje izabrani predstavnici sudjeluju u radu fakultetskih vijeća, i na sveučilišnoj, u okviru Senata i sveučilišnih odbora . 
Studentski zbor utemeljen je krajem 1996. kada je Hrvatski sabor donio Zakon o Studentskom zboru (NN 57/96) i kada su u akademskoj godini 1996./97. provedeni prvi studentski izbori. Studentski zbor ima za cilj štititi prava i promicati interese studenata na razini pojedinog visokog učilišta (fakulteta, sveučilišta, veleučilišta) ali i na državnoj i međunarodnoj razini (Hrvatski studentski zbor). Svi studenti upisom na fakultet postaju članovi Studentskog zbora i kao takav, Studentski zbor jedini ima legitimitet zastupati sve studente Sveučilišta ili Veleučilišta kojem pripada. S obzirom na to da je Studentski zbor zakonom utemeljen i da djeluje po demokratskim principima gdje se svake dvije godine održavaju studentski izbori, Studentski zbor ima i legalitet predstavljati ukupnu studensku populaciju. Prema zakonu, sva visoka učilišta u Republici Hrvatskoj trebala bi imati ustrojen Studentski zbor, odnosno svoje studentske predstavnike. Izbori su se ponavljali svake dvije godine, kao što je i propisano, te je Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu od svog osnutka uključivo s ovogodišnjim, doživio četiri saziva. 

Kroz Studentski zbor studenti između ostalog vode brigu i o: 

  • ustroju i provedbi studentskih programa na području naobrazbe, kulture, športa, međunarodne suradnje i drugih programa važnih za studente, ustroju i provedbi programa koji utječu na socijalno-ekonomski položaj studenata
  • imenovanju predstavnika studenata u tijela međunarodnih studentskih organizacija te drugih organizacija u kojima sudjeluju predstavnici studenata Republike Hrvatske 
  • davanju mišljenja o prijedlozima propisa koji uređuju pitanja statusa studenata
  • poticanju donošenja novih propisa koji utječu na studentski standard i studiranje u cjelini. 
Kontakt mail Studentskog zbora: szborfpzg@gmail.com

 Publius 

Udruga PUBLIUS je organizacija namijenjena studentima politologije i novinarstva na Fakultetu političkih znanosti sveučilišta u Zagrebu. Udruga „PUBLIUS“ je politički nezavisna i neprofitna organizacija, pokrenuta isključivo inicijativom studenata i njihovim entuzijazmom. Udruga želi omogućiti svojim članovima potrebno znanje, informacije i vještine sa polja političke znanosti te stvoriti jedno konstruktivno ozračje.
Ideja o udruzi nastala je među studentima i samim time jedan od najvažnijih ciljeva udruge jepromoviranje aktivnog studiranja, u onom smislu u kojem ga zagovara Bolonjski proces. Studenti politologije i novinarstva imaju posebnu ulogu među populacijom studenata, ali, kao budući politolozi i novinari, također i u društvu, u promoviranju kritičke svijesti, ideala civilnog društva i demokracije. Udruga će svojim članovima omogućiti stjecanje iskustva u preuzimanju aktivne uloge u našem društvu. Također, udruga će omogućiti studentima izravno praktično iskustvo u radu jedne organizacije, koje će im poslužiti nakon završetka fakulteta ukoliko budu sudjelovali u radu nevladinih organizacija. 
 Jedan od temeljnih ciljeva udruge je stvaranje institucionalne platforme za ostvarivanje i provedbu različitih projekata. Članovima udruge biti će omogućeno sudjelovanje i natjecanje u različitim projektima, kako u našoj zemlji, tako i u inozemstvu. Dobivanje i realizacija projekata, puno je lakša ukoliko postoji jedna organizacija, koja će kao pravna osoba, stati iza studenata.
Poseban naglasak biti će na međunarodnoj suradnji sa kolegama iz inozemstva. Takvi primjeri suradnje dosad su bili na simboličkoj razini, pa je cilj udruge intenzivirati suradnju sa kolegama vani. Tako je u procesu registracija udruge pri međunarodnom udruženju studenata političke znanosti IAPSS. Cilj je omogućiti članovima udruge sudjelovanje u strukturama te organizacije, kao i objavljivanje studentskih radova u stručnom časopisu „Politikon“, kojeg na engleskom jeziku izdaje spomenuta organizacija. Neophodno je poboljšati dostupnost i distribuciju časopisa „Politikon“, jer se u njemu ne nalaze samo radovi stranih kolega, nego i oglasi za različite dodiplomske i diplomske stipendije u inozemstvu sa područja političke znanosti, za koje vjerujemo da su studenti FPZG-a iznimno zainteresirani.
Međunarodna suradnja ostvarivati će se i kroz sudjelovanje na međunarodnim seminarima, jer na taj način dolazi do dragocjene izmjene iskustava i stvaranja poznanstava, što je nephodno u izgradnji studenta kao budućeg politologa i/ili novinara. Daljnje ostvarivanje suradnje biti će kroz organizaciju stručnih putovanja, seminara, radionica te javnih tribina. Za početak pokušati ćemo poboljšati suradnju sa našim kolegama iz zemalja regije, kako bi se upoznali s njihovim iskustvima, problemima i idejama.
Udruga će nastojati povezati studente različitih generacija našeg fakulteta, kao i upoznati se sa iskustvima bivših studenata FPZG-a, jer takva suradnja dosada nije gotovo postojala. 

ZOON POLITIKON 
PoliGraf 
FEJS Hrvatska 
Sportsko Društvo NOViPOL

Ocjene Glasova: 4 Ocjena: 3.16
Kvaliteta nastave 3
Opremljenost učionica 2.75
Knjižnica 3.25
Izvannastavne aktivnosti 2.25
Dostupnost interneta 4
Prostori za druženje 3.25
Mogućnosti zapošljavanja 3.5
Preporuka upisa 3.25

Pregled ocjena za prijašanje akademske godine

2017/2018 Glasova: 8 Ocjena: 3.89
2016/2017 Glasova: 1 Ocjena: 4.88
2013/2014 Glasova: 1 Ocjena: 3.56
2012/2013 Glasova: 8 Ocjena: 2.94

Odgovori