Kako funkcioniraju studentski zborovi u drugim zemljama? U Austriji svi studenti plaćaju članarinu
Na Konferenciji udruga i zborova Sveučilišta u Zagrebu Lana Par, članica Izvršnog odbora Europske studentske unije, objasnila je kako funkcioniraju studentske organizacije diljem Europe. Istaknula je da u Austriji svi studenti plaćaju članarinu studentskom zboru, poput plaćanja upisnine na fakultetu u Hrvatskoj. Navela je i da diljem Europe studenti češće prosvjeduju oko svojih problema nego što je to u Hrvatskoj jer se studentski predstavnici kod nas često osjećaju sami.
Lana Par na Konferenciji udruga i studentskih zborova | foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr
Na Konferenciji udruga i zborova Sveučilišta u Zagrebu koju je organizirao Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu govorilo se o funkcioniraju studentskih organizacija diljem Europe. Tako je Lana Par, predsjednica Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci i članica Izvršnog odbora Europske studentske unije (ESU), objasnila da je predstavničko tijelo svih hrvatskih studenata Hrvatski studentski zbor koji čine predstavnici sveučilišnih studentskih zborova.
U nekim je zemljama članstvo u studentskim organizacijama i zborovima obvezno
ESU pak okuplja studente iz 40 zemalja Europe i zalaže se za prava studenata. Cilj je promicanje obrazovnih, kulturnih, ekonomskih i društvenih interesa studenata, a u zadnje vrijeme pažnju daje i pružanje studenata u Ukrajini. ESU također svake godine provodi anketu kakva je situacija s provođenjem bolonjskog procesa, a bave se i mentalnim zdravljem studenata.
– Sličan primjer nama poput Hrvatskog studentskog zbora imaju i Češka te Bugarska. Dakle, studentski zborovi na svakoj sastavnici koji zatim čine cjelovito koordinativno tijelo. Neke druge zemlje imaju drugačije primjere gdje studentski zborovi funkcioniraju kao NGO, nevladine udruge ili ‘non profit’ organizacije. To je slučaj u Njemačkoj, Rumunjskoj i Italiji, kazala je Lana.
U nekim je zemljama članstvo u studentskim organizacijama i zborovima obvezno. Primjerice, Lana je istaknula da su u Austriji svi studenti moraju plaćati članarinu studentskom zboru, slično kao što se kod nas plaća upisnina na fakultetu. U većini zemalja studentske zborove financiraju i ministarstva, sponzori, privatni izvori ili je riječ o mješovitom financiranju. Lana je napomenula i da se ponekad zaboravlja da je rad studentskih zborova u Hrvatskoj javan i da se ponekad ne iskorištava prilika da studentske udruge preuzmu inicijativu i pridruže se sjednicama studentskog zbora.
U Sloveniji studenti osigurali menstrualne potrepštine za jedan mjesec pa prozvali vlast i ministarstvo
– Mi smo imali inicijativu i da sva sveučilišta u Hrvatskoj imaju besplatne menstrualne potrepštine. Slični projekt pokrenut je u Sloveniji, samo što su tamo studenti uspjeli osigurati te potrepštine za mjesec dana, a zatim su prozvali vlast i ministarstvo. Smatrali su da je to nešto što bi oni trebali osigurati svima jer je to osnovna ljudska potreba poput WC papira koji je dostupan u svim institucijama. Možda je taj način kojim mi pristupamo nekim problemima najveća razlika između studentskog predstavništva kod nas i drugim zemljama, navela je Lana.
Iako se čini da su studentski protesti dio prošlosti, Lana je kazala da su oni i danas prisutni na području Europe. Pojasnila je i primjere gdje su profili studentskih organizacija i zborova na društvenim mrežama u Bjelorusiji proglašeni ekstremističkima te su njihovi predstavnici bili progonjeni. U ESU-u kolege iz Bjelorusije, navela je Lana, upozorili su druge da ako ikada putuju u Bjelorusiju ih otprate s društvenih mreža jer je i to jedna stvar zašto su oni progonjeni.
Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu dao je zahvalnicu Lani Par za sudjelovanje na konferenciji | foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr
‘Svaki studentski predstavnik u Hrvatskoj se osjeća dosta samo’
Lana je rekla i da se nedavno u Sloveniji pokušao promijeniti način studentske prehrane. Naime, u Sloveniji studenti jedu u restoranima na studentske bonove, a to se željelo ukinuti i uvesti klasične menze poput onih u Hrvatskoj. Studenti su reagirali, tražili potporu ESU-a i kako je rekla Lana, prosvjedovali. Isto prosvjede najavljuju studenti u Francuskoj koji će prijevremeno morati iseliti iz studentskih domova zbog Olimpijskih igara. Lana je istaknula da studentskim predstavnicima u Hrvatskoj često nedostaje podrška studenata jer dolazi i do jaza u komunikaciji.
– Svaki studentski predstavnik u Hrvatskoj se osjeća dosta samo. Probleme koje mi vidimo često kod studenata ne izaziva neku reakciju i ne prepoznaju probleme dok ne prerastu u goruće probleme. Tako dugo dok to ne postane moj problem, jako često se desi da studenti nisu spremni reagirati kako bi se neke stvari spriječile. Budite hrabri, studentski glasovi u prošlosti bili su nosioci velikih revolucija, bilo je pokušaja da ih se utiša. Ali zato što to nisu napravili imamo promjene koje danas imamo. U svom radu i u studentskim predstavništvima zalažite se za svoje mišljenje i stavove jer je to najveća vrijednost studentskog pokreta, poručila je Lana.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
