Pretraga

[Glas čitateljice] Majka osmaša: Djeca s teškoćama su diskriminirana na upisima, planiram tužiti MZO

A- A+

Za većinu osmaša procedura upisa u srednje škole završit će ovih dana. No ne i za učenike s teškoćama, za koje su rokovi nešto drugačiji pa su konačne ljestvice poretka objavljene 24. lipnja. Umjesto da takvim učenicima sustav pomogne, on ih diskriminira, smatra majka učenika kojemu su stručnjaci ustanovili poteškoće čitanja i pisanja. Obratila nam se pismom u kojemu iznosi svoj problem, a zbog zaštite identiteta djeteta željela je ostati anonimna. Po pitanju problema na koje je pri upisima naišlo njeno dijete s teškoćama obratila se pravobraniteljici za djecu i kaže – planira tužiti Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Pismo majke osmaša u nastavku prenosimo u cijelosti.

pisanje_pismo

Foto: Pexels

Moj je sin Ivan, dijete s poteškoćama u razvoju, kategorija učenika u koju spadaju većinom disleksičari i disgrafičari, te hiperaktivna djeca. Iako sam naziv ne zvuči ugodno, djeca su to koja su jednako talentirana i sposobna kao i ostala, jedino im ne odgovaraju uobičajene metode učenja. Program im se ne prilagođava, već se način prenošenja i provjere znanja i vještina individualizira.

Ivan ima poteškoće čitanja i pisanja

Čim je od strane stručnih služba škole predloženo da Ivan krene na tzv. ”timsku obradu“, s povjerenjem sam se obratila sustavu i Ivan je dobio mišljenje stručnog tima da ima poteškoće čitanja i pisanja. Računala sam da će mu se na takav način institucionalno pomoći. Iako je postupcima individualizacije takvim učenicima olakšano praćenje školskih očekivanja, sustav je također odredio za takve posebnu upisnu proceduru za upis u srednju školu. Pretpostavljala sam da će mu ta procedura pomoći, olakšati upis i da je to svojevrsna pozitivna diskriminacija. Logično? Ne, baš je suprotno!

Ivan je odredio tri željena smjera u školi X, a ja sam mu, s vjerom u sustav, preporučila za svaki slučaj još dva smjera uz škole Y. Ukupno, pet mogućnosti. Njegov je prvi izbor imao i razredbeni ispit i nemalo sam se iznenadila kad sam vidjela da je zakazan odmah po završetku škole, tako da je imao samo jedan vikend za pripreme. Ostali, redovni učenici, polagali su ispit gotovo dva tjedna nakon, te imali više vremena za pripremu i odmor od škole. Po ocjenama Ivan je prelazio prag na sva tri izbora iz škole X, odnosno, za treći, trogodišniji smjer, prag niti ne postoji. S razredbenim ispitom, nažalost, nije prošao prag, tako da je prvi izbor otpao, iako, da je imao vremena koliko i redovni učenici za pripremu, sigurna sam da bi prošao.

‘Ministarstvo je utvrdilo standard, koji nema uporište u stvarnome životu’

Ali ostavimo zasad to pitanje po strani. Za ostale odabrane smjerove, naime, nije ušao u redovnu konkurenciju, već u konkurenciju za najviše tri učenika po razredu s poteškoćama u razvoju, jer tako je odredilo MZO u nekakvom “standardu”. Po tome kriteriju, Ivan biva istisnut od učenika s poteškoćama s više bodova i ulazi na samo jedan od pet željenih smjerova. Bila sam u šoku, nisam vjerovala da nije zadovoljio čak niti za trogodišnji smjer koji nema prag.

E, tada mi se javljaju poznati i prijatelji, koji me uvjeravaju da bi mi dijete bilo primljeno, da je išlo po redovnoj proceduri, da je tu konkurencija blaža, negoli u proceduri za učenike s poteškoćama! Kako je to moguće?
Tako, jer je ministarstvo je utvrdilo standard koji nema uporište u stvarnome životu. Netko će ustvrditi da je došlo do poplave djece s poteškoćama u razvoju. Ako i jest, treba li moj Ivan zbog toga biti diskriminiran, ili bi trebalo zakon prilagoditi životu? Ono što bih sa sigurnošću dodala, niti jednom roditelju nije drago dobiti dijagnozu poteškoća u razvoju za dijete. Svi bismo najradije, da su ”normalni“. Dakle, za tri mjesta po razredu za djecu s poteškoćama vlada takva gužva, da je teže ”upasti“ u školu na takav, nego na redovan način upisa.

Izdvojeni članak
učenik piše zadaću za radnim stolom

Ministarstvo nam je dalo podatke: Ovo su trenutno najpoželjnije srednje među osmašima u Hrvatskoj

Dobila je savjet da izlogira sina i ponovno ga prijavi u sustav

U toj želji da se ispravi ovakva nepravda, dobivam savjet da izlogiram Ivana iz procedure za djecu s poteškoćama i ulogiram u redovnu, te da će tako sigurno biti primljen (!). To se, kažu, često događa: po proceduri se upiše dvoje djece s poteškoćama, a nakon upisa se vidi da ih u razredu ima šest ili sedam, samo su ušli naknadno, po redovnoj proceduri. (Vremenski je to moguće, jer je ova, specifična procedura prije redovne, dakle, sve se odvija u ljetnom roku).

Pitanje: ako dijete nije uspjelo po specifičnoj, a uspije po redovnoj proceduri, čemu onda služi ta specifična? Što bi se dogodilo da ju se ukine? Nikakva šteta za djecu s poteškoćama u razvoju, samo korist!

Nažalost, to nije za Ivana bilo moguće: Ivan je ostvario pravo na upis u četvrtom izboru, pa ga se (po nekakvom pravilu) ne može izlogirati iz sustava. Da nismo, kojim slučajem, dodali ta dva smjera iz škole Y, Ivan bi se mogao natjecati s redovnim učenicima i upasti u drugi ili treći izbor, ovako je pao na četvrti (niti u peti izbor nije upao). Pisala sam Gradskim uredima, ministarstvu, ali jedino što su mi odgovarali, jest da su BRANILI POGREŠAN, DIKSRIMINATORSKI zakon.

Ponavljam:
1. Djeca s poteškoćama ne dobivaju nikakve dodatne bodove.
2. Prijamni ispiti su im zakazani ranije i imaju manje ili gotovo ništa vremena za pripremu.
3. Najvažnije: učenici su rangirani po puno strožim uvjetima, u jačoj konkurenciji nego redoviti.

Procedura upisa za djecu s poteškoćama ne postoji zato da bi im pomogla i olakšala upis u srednje škole, već da bi (formalno) osigurala da ih ne bude više nego tri u razredu. Realno, ako se toj djeci, koja nisu ostvarila upis DOPUŠTA da konkuriraju u redovnoj proceduri, znači da se dopušta da ih na kraju zaista i bude više od tri u razredu! Odnosno, onome tko je imao NESREĆU ostvariti pravo na upis u niže rangiranim smjerovima, zakinuo ih je za jednakost: redovni će učenik sa istim brojem bodova biti u drugo ili treće rangiranom smjeru, a moj Ivan u četvrtom!

Obratila sam se dječjoj pravobraniteljici, a planiram tužiti MZO zbog diskriminacije djeteta, kao i sve djece s poteškoćama u razvoju.


Sa svojim pismom možete nam se javiti preko naših društvenih mreža, Facebooka, Instagrama ili možete direktno na mail [email protected] poslati svoju priču. Rado ćemo ju pročitati i podijeliti s našim čitateljima!