Pretraga

Godina u srednjoj koštat će 20 000 eura?

A- A+

Pružaju li privatne škole kvalitetnije obrazovanje od državnih? Treba li se i po pitanju obrazovanja voditi onom starom izrekom  koliko para, toliko muzike ?

U posljednih par godina u Hrvatskoj je naglo narastao broj privatnih srednjih škola. Taj trend se objašnjava velikom potražnjom učenika, ali i dobrom prilkom za zaradu. Trenutno, prema podacima Ministarstva obrazovanja, postoji čak 49 privatnih srednjih škola.

Kako prenosi Jutarnji list, hrvatsko školstvo doživjet  će potpunu revoluciju. Naime, mreža GEMS, koja obuhvaća više od 100 privatnih škola diljem svijeta, najavila je dolazak i u Lijepu našu. Pod motom Uči. Teži. Budi. GEMS je obrazovao stotine tisuća učenika, u samo 50 godina svoga postojanja.

Na svojim službenim stranicama ponosno ističu da oni svoje učenike pripremaju za život. Osim osnovnog obrazovanja, oni stvaraju mlade pouzdane ljude, buduće vođe s osjećajem za druge. U školi nauče vrijednosti i dužnosti koje su nužne da bi postali aktivni članovi u svojoj zajednici.

Sve su njihove škole opremljene vrhunskom opremom, bazenima i igralištima, koncertnim dvoranama i kinima. Međutim, sve ima svoju cijenu. Tako, neslužbeno, jedna godina u ovom dragulju od škole iznosi 20 000 eura. Po tij logici 4 godine iznosile bi oko 600 000 kuna. Ako se u obzir uzme ekonomska situacija u Hrvatskoj, gdje prosječna plaća iznosi oko 5500 kuna, postavlja se pitanje bi li mogli broj učenika u toj školi nabrojiti na prste jedne ruke. Investitore očigledno ne brine financijsko stanje u našoj države, te su sigurni u uspjeh svoje škole. Ističu da obrazovanje nije luksuz, već investicija. Nameće se pitanje nude li privatne škole zaista bolje znanje? Stvaraju li privatne škole zaista nove lidere koji će krojiti sudbine običnih smrtnika koji su završili neku od besplatnih državnih škola? Za koja su znanja i vještine zakinuti obični srednjoškolci koji nisu bili te sreće da su rođeni bogati?

Istraživanja su pokazala da se Hrvatska nalazi na 44. mjestu po stupnju obrazovanja. U odnosu na deset novih zemalja članica EU-a, jedino se Bugarska nalazi ispod nas. To su poražavajući rezultati s kojima se slaže čak 94 posto ispitanika. Nezadovoljni su cjelokupnom situacijom te smatraju da obrazovni sustav u Hrvatskoj ne potiče stjecanje praktičnih znanja, što pokazuje anketa koju je proveo EduCentar.

Često čujemo da je naš obrazovni sustav zastario. Učionice su pretrpane, a profesori polukvalificirani. Oprema, ako je ima, nije prilagođena informatičkom vremenu. Nasilje u školama je tužna svakodnevnica.

Napokon, jasno nam je zašto u Hrvatskoj raste broj privatnih škola, ali nije jasno zašto država ništa ne poduzima po pitanju kvalitete obrazovanja. U državi gdje samo 18 posto stanovništva ima visoko obrazovanje definitivno ne bi trebala vrijediti ona koliko para, toliko muzike. Obrazovanje ne bi trebalo biti ni luksuz ni investicija. Ne bi trebalo biti proizvod rezerviran za privilegirane slojeve.

Godina u srednjoj koštat će 20 000 eura?
Share via
Copy link
Powered by Social Snap