Pretraga

MZOS odobrio otvaranje slobodne škole s neobaveznim dolascima na nastavu

A- A+

Nakon skoro stotinu godina Hrvatska bi mogla dobiti prvu slobodnu školu utemeljenu na dječjoj demokraciji, koja u Engleskoj postoji još od 1921. godine. Predsjednica hrvatske udruge Slobodna škola Dragana Bolješić Knežević dobila je odobrenje od MZOS-a, stoga bi naš učenici uskoro mogli pohađati školu u kojoj glas djeteta vrijedi ka glas odraslog čovjeka, prenosi Jutarnji list.

Hrvatska bi uskoro mogla dobiti prvu slobodnu školu koja je utemeljena na dječjoj demokraciji, drugim riječima u školi bi dječji glas imao istu vrijednost kao i glas odraslih. Predsjednica hrvatske udruge Slobodna škola Dragana Boljšević Knežević ujedno je i profesorica engleskog jezika te se već neko vrijeme zalaže za otvaranje osnovne i srednje škole koja će raditi po nacionalnom programu, ali će organizacija rada biti znatno drugačija.

Nakon tri godine dobila je odobrenje od MZOS-a, što znači da će hrvatski učenici uskoro moći pohađati školu u kojoj dolazak na nastavu nije obavezan, ali će ipak postojati numeričke ocjene, prenosi Jutarnji list.

Izdvojeni članak

Najveća srednja škola u državi: “Imamo preko 1300 učenika i više od sto nastavnika, ali sve ide dobro”

Caruje dječja demokracija

Bolješić Knežević je neko vrijeme živjela u Australiji pa se po povratku u Hrvatsku zaposlila kao nastavnica engleskog jezika u prigradskoj školi u blizini Karlovca te u karlovačkoj ugostiteljskoj školi. Prema njenim riječima ‘doživjela je totalni šok’.

Bilo joj je neshvatljivo kakav je odnos između učenika i profesora, da nastava traje od 7:00 do 14:00 uz kratke odmore te ju je šokirala količina informacija koju učenici svakodnevno moraju usvajati.

Zbog razočaranja prouzrokovanog načinom obrazovanja u Hrvatskoj, Bolješić Knežević je odlučila otvoriti demokratsku školu u kojoj se uči bez prisile te se djeci daje sloboda u ponašanju i formiranju njegove osobnosti kroz obrazovanje. – Jednom tjedno se održavaju sastanci na kojima sudjeluju svi učenici i svi zaposleni u školi, izjavila je predsjednica i profesorica za Jutarnji list, nadodajući kako u ovom tipu institucija doslovno caruje dječja demokracija.

Na spomenutim sastancima sve će se odluke donositi glasovanjem, a glas učenika vrijedit će kao i glas odraslih, a odlučivat će se i o primanju novih učenika koji pokažu interes za slobodnu školu. – Dođete, pokažete interes, oni vas prime i onda glasaju možete li ostati ili ne, objašnjava profesorica.

Izdvojeni članak

Nastava kod kuće: ‘Volio bih da idem u školu kao i druga djeca’


Ipak će biti numeričkih ocjena

Bolješić Knežević procjenjuje kako će trebati oko pet godina da se otvori prva slobodna škola, a trenutno smatra da su Karlovac, Zagreb ili Samobor najbolje lokacije. Iako u demokratskim školama ne postoje numeričke ocjene u Hrvatskoj će od petog razreda postojati opisne i numeričke ocjene za kraj godine.

Neobavezni dolasci na nastavu

Bolješić Knežević je istaknula kako će se u prvoj hrvatskoj slobodnoj školi nastava odvijati po rasporedu, no učenici neće morati dolaziti na nju ako u tom trenutku žele učiti nešto drugo što će moći raditi u knjižnici ili dnevnom boravku.

– U razredu će biti do 15 učenika, u učionici veliki stol oko kojega će svi zajedno raditi. Škola neće imati spremačicu, nego će je čistiti učenici, po unaprijed određenom rasporedu svatko će imati zaduženja, izjavila je Bolješić Knežević. Nadodala je kako će imati samo jednu kuharicu kojoj će pomagati učenici kojima je kuhanje dio nastave, a što se tiče školarina, pokušat će ih svesti na minimalan iznos kroz suradnje s lokalnim zajednicama.

Sami biraju kazne

Predsjednica hrvatske udruge Slobodna škola posjetila je demokratsku školu Sands u engleskom Devonu te se uvjerila kako sloboda nedolaska na nastavu ne rezultira praznim učionicama, nego svi učenici sa zadovoljstvom dolaze na nastavu.

U tjedan dana njenog posjeti dogodio se incident kad su polaznici Sandsa uhvaćeni kako puše marihuanu. Budući da su naštetili ugledu škole, ali i samima sebi, pokajali su se i ispričali pa je glasovanjem odlučeno da ih se ipak ne izbaci iz škole. – Sami su birali primjerenu kaznu. Učenica koja je bila kolovođa na koncu je odlučila očistiti oba školaska autobusa, objasnila je Bolješić Knežević nadodavši kako se tada osjećala kao da gleda film.