Školski sat od 60 minuta- da ili ne?

Njemački obrazovni sustav je prema međunarodnoj studiji PISA-e svrstan na sredinu ljestvice. Ovo istraživanje zabrinulo je Nijemce, te su političari i pedagozi počeli preispitivati postojeći obrazovni sustav. Školski satovi više ne traju 45 minuta već su spojeni u blokove.

Zašto bi trebalo produžiti školski sat u Hrvatskoj?

Duži školski satovi omogućuju rad u malim grupama, intenzivnije eksperimentiranje i više vremena za referate učenika. Naravno, nakon toga slijede i duži odmori. pozitivna stvar je ta što učenici i profesori imaju manje stresa na satu. Razlog tomu je naravno više vremena da se nešto pita i objasni. Manji je broj predmeta tijekom dana, a s time i manji broj knjiga koje se trebaju nositi u školu.

Zašto ne bi trebalo produžiti školski sat u Hrvatskoj?

Prema nekim istraživanjima, 45 minuta najduži je vremenski period pri kojem učenici mogu ostati koncentrirani na nastavu. Isto tako, nisu svim učenicima svi predmeti jednako zanimljivi. To uvelike može utjecati na suradnju učenika na nastavi. Kada bi se školski sat produžio, prema mišljenju nekih ravnatelja trebalo bi iz korijena promijeniti način održavanja nastave.

U Austriji školski sat traje 50 minuta, dok u Francuskoj, Nizozemskoj, Italiji ili SAD-u satovi traju oko 50, 60 čak i 90 minuta. Istraživanja su pokazala da se u okviru nastave koja je organizirana po načelu 90-minutnih blokova opseg naučenog gotovo udvostručuje.Što vi mislite o tome, jeste li za produživanje školskog sata?

5 komentara

  1. Po meni ne treba produživat sat nego ga i skratit. Ima jedna profesorica na školi koja smatra da bi školski sat trebao trajati oko 30-ak min, jer je aktivno slušanje 15 min, a poslije toga učenici postaju nezainteresirani za rad..

  2. Ja msm da nebi trebali produzivati sat nego mozda cak i skratiti sad a barem 10 min .. ionako tih zadnjih 15 niko nista ne prati svi se zezaju ako da je besmisleno bit na nastavi tih 10-15 min zadnjih.. 😉

  3. Negdje u inozemstvu mozda traje sat duze no siguran sam i da se obraduje poprilicno uze gradivo te je raspored skolovanja drukciji. U hrvatskom skolstvu se uci preopsirno gradivo i poprilicno nepotrebno te se time ono bitno cesto losije nauci nego sto bi trebalo. Ima tu puno sitnica koje bi se dale sredit, a o samoj daljoj buducnosti skolovanja ne bi jer sumnjan da bi itko uopce uzeo u obzir takve ideje sada.

Odgovori