Pretraga

Stručnjaci kognitivnog računarstva pomogli djeci razviti chatbotove: ‘Cilj je otvoriti im prozor u budućnost’

A- A+

Koliko je u formativnim godinama važno imati pored sebe iskusniju osobu, koja širi vidike, nenametljivo savjetuje i usmjerava te ima mapu s prečicama koja dobro dođe kad god zapneš u životu ne može se dovoljno naglasiti. Upravo to je jedan od ciljeva projekta Škola budućnosti, koji su pokrenule domaće tehnološke kompanije STEMI i Infobip u partnerstvu s A1 Hrvatska.

A1 Hrvatska

Borna, Andrea, Josip i Karlo nemaju niti 30 godina i stručnjaci su za kognitivno učenje u A1 Hrvatska. Sudjelovali su u projektu Škola budućnosti kao mentori učenicima | Foto: A1 Hrvatska

Glavni cilj mu je hrvatskim školarcima kroz mentorstvo otvoriti prozor u tehnološku budućnost na način da im se kroz praktičan rad približi svijet umjetne inteligencije. Želja svih uključenih partnera je osnažiti vezu između ICT sektora i obrazovanja, ali i kod mladih u Hrvatskoj razvijati inovativnost i poticati poduzetništvo. U projektu sudjeluje šezdesetak osnovnih i srednjih škola iz svih hrvatskih županija koji su tijekom 2,5 mjeseca razvijali chatbot, koji odgovara na jedno od 17 ciljeva održivosti Ujedinjenih Naroda. Projekt Škole budućnosti uz to promiče zajedništvo i dijeljenje znanja među učenicima, profesorima, poslovnom i znanstvenom zajednicom.

Izdvojeni članak
rukoplastika

U čast preminulom prijatelju izrađuju gaming kontrolere za osobe s invaliditetom: ‘Ovo radimo iz ljubavi’

Očevi kao prvi mentori

U projekt kao mentori sudjeluju i stručnjaci iz odjela kognitivnog računarstva tvrtke A1 Hrvatska, koji se bavi razvojem modela te rješenja zasnovanih na umjetnoj inteligenciji. Došavši u ovaj tim i oni su u početku trebali dobrog mentora, a dobili su ga u vidu Andree Pirša Ilić (28), Magistrice inženjerke informacijske i komunikacijske tehnologije, koja je, kako kaže, najbolje mentorske prakse učila od ranih nogu i to od vlastitog oca.

A1 Hrvatska

Andrea je voditeljica kognitivnog računarstva u A1 Hrvatska | Foto: A1 Hrvatska

– Nikada nije nametao neke svoje želje i sugerirao to kao moj izbor, jednostavno je znao postaviti prava pitanja, kako bi samostalno ispitala svoje odluke i promislila korak ili dva dalje. Posebice se to istaknulo prilikom izbora fakulteta, kada sam poprilično lutala u raznim područjima i jednostavno me usmjerio da pronađem područje u kojem se mogu zamisliti za nekoliko godina, kaže Pirša Ilić, koja je tijekom svog rada u A1 Hrvatska imala priliku mentorirati brojne studente i nove kolege pa dodaje i da je proces mentoriranja često od nje zahtijevao mnogo pripreme, strpljenja i prilagodbe svakome pojedincu.

– Meni kao mentoru je to bila prilika da radim na svojim tehničkim i komunikacijskim vještinama. Bilo je lijepo veseliti se sa svim tim mladim ljudima, kada su uspijevali napraviti neke svoje prve konkretne projekte i prenijeti na njih neke prakse koje su im zasigurno pomogle u početku karijere, kaže Pirša Ilić.

Nove tehnologije kao zabava kojom možemo napraviti nešto korisno za zajednicu

Jedna od osoba koje je mentorirala je i Borna Bejuk (26), također specijalist za strojno učenje odjela kognitivnog računarstva i mentor Škole budućnosti. Bejuk, također, svojim najvećim mentorom smatra oca Branimira.

A1 Hrvatska

Borna je specijalist za strojno učenje odjela kognitivnog računarstva | Foto: A1 Hrvatska

– Ostavio je utjecaj na mene prenijevši vještine rastavljanja teških problema na jednostavnije komponente, sagledavanja srži problema i logičkog pristupa rješavanju kompleksnih zadataka, kaže Bejuk, koji sudjelovanje u Školi budućnosti opisuje kao odličnu zabavu jer daje osjećaj moći zbog mogućnosti da se pomogne učenicima da sami dizajniraju i implementiraju nove tehnologije poput chatbotova.

– Kao mentor najviše se trudim prikazati nove tehnologije kao super zabavu, kojom možemo napraviti nešto korisno za nas i našu zajednicu. Smatram da je bitno prenijeti nove vještine na način da pokažemo da se nitko ne rodi s razumijevanjem kompleksnih tema. U redu je i normalno da nešto ne razumijemo i da se veselimo prilici da naučimo nešto novo, zaključuje Bejuk, koji kao srednjoškolac nije mogao ni slutiti da će se danas baviti ovom vrstom posla, baš, kao i njegov kolega Karlo Brajdić (27) također specijalist za strojno učenje, koji otkrio puno veselja i zabave u ulozi mentora.

Karlo Brajdić

Karlo je specijalist za strojno učenje, a kroz mentorstvo u Školi budućnosti zaključio je da su djeca zainteresirana za to područje, rekao nam je | Foto: A1 Hrvatska

Nisu ni sanjali da će se u životu baviti umjetnom inteligencijom

– Opisao bih to kao otkrivanje novog zanimljivog područja s kojim se svi mi susrećemo kao korisnici, ali sada pokazujemo i ono u pozadini, ‘ispod haube’. Osjećaj je odličan jer su djeca vrlo zainteresirana, puna ideja i puna pitanja, zaključuje Brajdić.

Njegov kolega Josip Džaja (25) s druge strane se oduvijek želio baviti programiranjem, no želja mu je bila da to budu video igre, dok se tek pred kraj fakulteta odlučio baviti ovim područjem, o kojem je svoja znanja i iskustva mentorski imao priliku prenijeti i mladim naraštajima.

– Bilo mi je zadovoljstvo sudjelovati u projektu jer smo djeci na direktan način mogli približiti i demistificirati jedno od područja umjetne inteligencije, što bi kroz predviđeni kurikulum bilo malo teže, kaže Džaja, koji je još kao studentu došao raditi u A1 Hrvatska.

josip džaja

Josip Džaja se oduvijek želio baviti programiranjem, ali tek se pred kraj faksa odlučio za područje kognitivnog računarstva | Foto: A1 Hrvatska

Iako nije imao službenog mentora, kaže, iskusnije kolege su uvijek bili na raspolaganju i uvelike ubrzale proces učenja i integracije. Upravo je, tvrdi, zahvaljujući voditeljici odjela kognitivnog računarstva Andrei Pirša Ilić dobio priliku i poticaj za početak rada i daljnje učenje u smjeru strojnog učenja i umjetne inteligencije.

Do nedavno strojno učenje nije niti postojalo kao zanimanje

– Bila je proaktivna u pokretanju AI priče unutar A1 Hrvatska te je bila sigurna u njezin uspjeh. Kako tada, tako i danas, uvijek omogućuje prostor za daljnje učenje novih tehnologija čime podržava daljnji napredak, priča danas viši specijalist za strojno učenje o svojoj šefici, koja kao srednjoškolka nije također mogla ni zamisliti da će se baviti umjetnom inteligencijom.

– Tada područje strojnog učenja i umjetne inteligencije nije još postojalo kao zanimanje, ali u to vrijeme sam lutala između puno različitih područja tako da nisam znala ni koji fakultet upisati, kaže Pirša Ilić te dodaje da je veoma zanimljivo promatrati koliko ozbiljno su neki učenici shvatili svoje projekte i koliko energije su uložili u istraživanje tehnologije i razradu ideja.

A1 Hrvatska

Mladi stručnjaci za kognitivno računarstvo i strojno učenje svoje su iskustvo prenijeli učenicima u sklopu projekta Škola budućnosti | Foto: A1 Hrvatska

– Projekt Škola budućnosti pokazao se kao odličan spoj industrije i naših obrazovnih institucija. Kroz niz konzultacija pokušali smo osnovnoškolcima približiti razvoj chatbota i podijeliti s njima neke dobre prakse koje mogu primijeniti. Uistinu mi je veliko zadovoljstvo biti dio te priče i voljela bih da barem dio analitičkog načina razmišljanja uspijemo prenijeti tim mladim pojedincima jer vjerujem da im to može olakšati brojne izazove u nastavku obrazovanja i buduće karijere, zaključuje voditeljica odjela kognitivnog računarstva A1 Hrvatska Andrea Pirša Ilić.

Izdvojeni članak
Ivan Mrvoš

Ivan Mrvoš: Djecu koja prodaju narukvice na zidiću treba usmjeravati prema poduzetništvu

Čini pravu stvar – i podrži održivo poslovanje uz A1 Hrvatska

Razvojem tehnologija i stvaranjem digitalnog društva A1 Hrvatska želi svima pružiti jednake mogućnosti učenja, stvaranja i napretka. A1 Hrvatska stvara uvjete da stečena znanja budu svima u zajednici jednako dostupna.

Uslijed promjena vezanih uz nove načine rada zbog pandemije, lockdowna i prelaska na rad na daljinu te istovremeno utjecaja digitalne revolucije i tehnoloških promjena, na tržištu rada promjene su brže nego ikada prije. Stoga je A1 Hrvatska u suradnji s Ministarstvom rada, Algebrom i grupom Selectio te ekspertnim timom, u kojem je 27 znanstvenika, profesora, menadžera, stručnjaka iz različitih industrija i osnivača tehnoloških tvrtki, prvi put u Hrvatskoj predstavio listu vještina za zanimanja budućnosti u top deset industrija.

Prva interaktivna mapa poslova i vještina budućnosti otkriva kojih je to 100 zanimanja budućnosti i 100 zanimanja u padu do 2025. godine u deset industrija prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma. Riječ je o bazi vještina koja je usklađena na razini Europske unije, a uz to tim stručnjaka analizirao je i opise poslova te oglase svjetskih platformi LinkedIn i Glassdoor.


Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i A1 Hrvatska

Stručnjaci kognitivnog računarstva pomogli djeci razviti chatbotove: ‘Cilj je otvoriti im prozor u budućnost’
Share via
Copy link
Powered by Social Snap