Prije 161 godinu rodio se pisac čija djela čitamo u lektiri: Nažalost, teme su mu i dalje aktualne

Prije točno 161 godinu na ovaj svijet je pristigao Josip Kozarac, hrvatski književnik koji je po struci bio inženjer šumarstva. S obzirom na struku i okolnost da je rođen u Vinkovcima sasvim se prirodnim čini činjenica da u svome opusu ima djelo Slavonska šuma.

foto: Pixabay.com

U toj, jednoj od svojih najčitanijih pripovjetki pisao je o pogubnosti seobe u gradove odnosno o tome koliko napuštanje sela i zemlje može biti kontraproduktivno za čovjeka. Kada danas pogledamo razmjere seobe Slavonaca prema Zapadu Europe, vjerojatno bi sam Josip pristao na sebi odbojnu ideju, da se mladež sa sela odmetne u neke bliže gradove.

Teme životne, bliske ljudima

Dajmo im počast: Na današnji dan umrla tri hrvatska književnika koje čitamo u lektiri

Osim spomenute, u određenom aspektu i danas aktualne brige, jedna od takvih je i ona koju obrađuje u svome djelu Mrtvi kapitali. Sam naslov dovoljno govori o temi, aktualnoj kao i danas.

S time da se Kozarac nije bavio zapuštenošću državnih hotela, odmarališta i drugovrsnih građevina, odnosno danas kudikamo u javnosti i medijima obrađivanijih mrtvih kapitala, nego ponovno neobrađenom, mrtvom zemljom koja treba ljude da ju obrade.

Odnos sela i grada, odnosno seljaka i građana nije ni u ovom djelu izostao, s jasnim određenjem da je selo prostor gdje prevladavaju iskreni osjećaji, sreća i neiskvarenost, dok je grad mjesto nerada i dekadencije.

Gimnaziju jedva završio, a onda briljirao na faksu u Beču

Prije 61 godinu umrla je naša velika književnica, koju su cijenili u svijetu, a prezirali u Hrvatskoj

Ono što je Kozarčevim djelima davalo dodatnu snagu i čitateljsko povjerenje je činjenica da je dugo službovao u realnom sektoru odnosno u struci pa je određene teme i ideje koje je obrađivao u djelima, mogao crpiti iz svojih svakodnevnih vlastitih iskustava i doživljaja.

Inače, Josip Kozarac je osnovnu školu završio u rodnim Vinkovcima, a potom i gimnaziju. Premda se dosta mučio u srednjoj školi, na studiju šumarstva u Beču je briljirao te ga je završio već u dobi od 21 godinu i to kao najbolji student.

Sa svojim prvim objavama počeo je već u dobi od 18 godina, a uz Slavonsku šumu i Mrtve kapitale, najpoznatije mu je djelo pripovjetka Tena. Sva tri se obrađuju na nastavi, bilo kroz lektiru ili čitanje ulomaka.

Koliki je značaj ovog pisca i ‘najpoznatijeg hrvatskog šumara’ kako ga se također titulira, govori i činjenica da je čak osam škola u Hrvatskoj nazvano po njemu.

Radi se o osnovnim u Lipovljanima, Josipovcu Punitovačkom, Semeljcima, Slatini, Slavonskom Šamcu, Soljanima i Vinkovcima te o srednjoj u Đurđenovcu.

Odgovori