[Domaća zadaća] Berto Šalaj: Što je apolitičnost?

Na posljednjim parlamentarnim izborima održanim u Hrvatskoj, onima iz 2016. godine, svjedočili smo vrlo slaboj izbornoj participaciji hrvatskih građana, pa je odaziv na te izbore bio tek nešto viši od pedeset posto. Drugim riječima, gotovo polovina hrvatskih građana nije sudjelovala u izboru političara koji će u sljedećih nekoliko godina upravljati našom političkom zajednicom, što nas vodi prema zaključku da je gotovo polovina hrvatskih građana s pravom glasa apolitična. Je li takva tvrdnja o apolitičnosti velikog broja građana u Hrvatskoj opravdana? Što je uopće apolitičnost? Kako je možemo prepoznati? Kakve su njezine posljedice za funkcioniranje političkih sustava?

Piše: Berto Šalaj

Domaća zadaća: Berto Šalaj

Rječnici apolitičnost određuju kao ravnodušnost prema politici i izbjegavanje sudjelovanja u političkom životu. Drugim riječima, apolitična je osoba ona koja nema interesa za politiku i ne bavi se njome. Prema takvom razumijevanju visoke razine izborne apstinencije dobar su pokazatelj rasprostranjene apolitičnosti građana. Međutim, takva konstatacija može vrijediti samo ukoliko u vidu imamo jedno specifično razumijevanje politike i političkog sudjelovanja građana. Prema tom shvaćanju politike, kojeg ću ovdje označiti užim, politika se događa samo tamo gdje djeluje vlast ili se biraju oni koji će tu vlast obnašati. Politika je, dakle, djelovanje vlade, parlamenta i političkih stranaka, a građani se u tom razumijevanju politike pojavljuju samo povremeno i iznimno, sudjelujući na izborima i birajući političku klasu koja potom preuzima odgovornost za donošenje svih važnih političkih odluka. U tom smislu izborna apstinencija zaista se može poistovjećivati s apolitičnošću građana.

Međutim, takvo razumijevanje politike smatram, na tragu brojnih drugih politologa, preuskim, neprikladnim i manjkavim za opisivanje i objašnjavanje suvremenih političkih procesa. Suvremena politika podrazumijeva, naime, puno širi i bogatiji repertoar  različitih oblika političkog sudjelovanja građana nego li je to glasovanje na izborima. U tom smislu politika obuhvaća i društvene pokrete, demonstracije, proteste, štrajkove, peticije, politički konzumerizam, građanski neposluh itd. kao oblike političkog sudjelovanja građana putem kojih oni mogu izražavati svoja politička razmišljanja i stavove. U tom smislu izborna apstinencija građana ne mora nužno značiti i apolitičnost, nego može indicirati nezadovoljstvo građana sa postojećim političkim strankama i elitama. Drugim riječima, dio građana može biti nezadovoljan s postojećim predstavničkim modelom politike, ali istovremeno i aktivan kroz druge oblike političkog sudjelovanja, što nam sugerira da s ocjenama o visokim razinama apolitičnosti građana treba biti oprezan.

Visoke razine apolitičnosti građana, u smislu glasovanja na izborima, a još više u smislu politike shvaćene u širem smislu, smatram izrazito lošim za funkcioniranje demokratskih političkih sustava. Demokracija kao načelo organiziranja političkog života podrazumijeva da svi oni na koje se neka odluka odnosi trebaju sudjelovati u donošenju te odluke. Brojni su načini na koje visoke razine apolitičnosti građana štete demokratskoj politici, a ovdje ću spomenuti tek činjenicu da u situacijama u kojima značajan broj građana ne sudjeluje u donošenju odluka koje su važeće za čitavu zajednicu te odluke imaju slab legitimitet. Pritom naivnim smatram viđenje prema kojemu će visoke razine apolitičnosti građana na kraju prisiliti političke elite da počnu mijenjati svoje ponašanje i odgovornije obavljati svoje dužnosti. Upravo suprotno, etabliranim političkim elitama visoke razine apolitičnosti građana još će više otvoriti prostor voluntarističkog političkog djelovanja kroz koje se zadovoljavaju partikularni ciljevi moćnih manjina, a zanemaruju zajednički interesi. Političari se vesele apolitičnim građanima, jer su to građani koje se može kontrolirati, varati pa i ugnjetavati bez ikakvih posljedica.

Bez politizacije građana i njihovog političkog sudjelovanja nema nikakvih šansi  da ostvarimo društveni, ekonomski i politički razvoj. Pritom moramo biti svjesni da ćemo u tim procesima političkog sudjelovanja doživljavati i pobjede i poraze, jer je politika prostor kontingencije a ne nužnosti, no ukoliko odaberemo apolitičnost zapravo smo izabrali predaju bez borbe.

_________________________________________________________________________

izv. prof. dr. sc. Berto Šalaj  predaje na Fakultetu političkih znanosti, a neki od kolegija koje drži su ‘Demokracija i civilno društvo’ i ‘Politička socijalizacija i političko obrazovanje’

Odgovori