Pretraga

Hrvatski učenici imaju najmanju satnicu materinskog jezika u Europi

A- A+

U usporedbi s ostalim zemljama Europske unije, Hrvatski učenici imaju, u već prenatrpanom rasporedu, najmanju satnicu materinskog jezika. Istraživanja pokazuju da su naši petnaestogodišnjaci ispodprosječni u čitalačkoj pismenosti. Manjak hrvatskog jezika u školskom programu jedan je od ključnih uzroka slabog usvajanja te vještine, koja je ključna za funkcioniranje u svakodnevici.

izvor|HRT

U razrednoj nastavi naši đaci imaju pet sati hrvatskog jezika, satnica u gimnaziji se smanjuje na četiri, dok u strukovnim školama učenici uče gramatiku i književnost svega tri sata tjedno.

S druge strane, materinski u dalekoj Finskoj se obrađuje 14 sati tjedno, u Francuskoj deset, a planiraju povećati na 12, dok se mađarski naši susjedi uče od šest do osam sati.

Kao nepismeni danas ne možete biti ni dobar političar

– Sva istraživanja pokazuju da su naši završeni srednjoškolci, pa i studenti, vrlo slabo pismeni. To znači da oni nerado pišu i prilikom pisanja griješe, i to na svim razinama, rekao je za Dnevnik Marko Alerić, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

I učenici se žale da zbog prenatrpane satnice ne dobiju znanje koje im najviše treba. Srednjoškolac Tarik iz zagrebačke V. gimnazije smatra da definitivno ima premalo gramatike u nastavnom programu hrvatskog jezika te kako mu četiri sata tjedno nisu dovoljna da bi se pripremio za državnu maturu i daljnje obrazovanje.

Tarikova kolegica iz prvog razreda ističe kako već sad vidi da su joj sati hrvatskog nedostajali i u osnovnoj školi, jer joj fali predznanje, prvenstveno u pravopisu. Njihova profesorica Lidija Farkaš istaknula je kako danas nepismeni ili poluobrazovani ne mogu biti ni dobri političari.

Razumijevanje ključno za funkcioniranje u društvu

U Dnevniku je gostovao i profesor s Učiteljskog fakulteta Ante Bežen, koji je istaknuo kako je vrlo važno da se ova tema otvorila u trenutku provedbe Cjelovite kurikularne reforme. 

– Ništa ne možete bez materinskog jezika i to su drugdje uočili. Kod nas, međutim, to uopće još nije prepoznato na način da bi zaživjelo u praksi. Imamo susjednu Sloveniju koja je već prije 20 godina zapravo napravila reformu kurikula, nastavnog plana i programa svoga jezika i mi to znamo, oko toga se na neki način i savjetujemo, ali to u naš obrazovni sustav nije ušlo, rekao je profesor Bežen te istaknuo kako se i u Jugoslaviji materinski jezik učio više nego li danas u hrvatskim školama.

Naglašava kako su vještine koje se stječu kroz učenje materinskog, uz informatiku, ključne za funkcioniranje u današnjem svijetu. Razumijevanje je jedno od osnovnih sposobnosti i zato je nužno poduzeti sve moguće mjere da hrvatski jezik bude istaknuti predmet već u prvi razredima našeg obrazovnog sustava.

Izdvojeni članak

Mišljenje profesora i učenika pokazuje da popis lektire definitivno treba revidirati

CARNet stvorio novi pristup koji potiče čitanje pomoću računala i interneta

Kako bi potaknuli djecu da više čitaju pa tako poboljšaju i svoju pismenost, CARNet je s partnerskim organizacijama iz cijele Europe u protekle dvije godine realizirao projekt AMORES, s kojim se đacima želi približiti književnost kroz digitalnu kreativnost i suradnju.

S obzirom na to da su nedavna istraživanja pokazala da djeca i mladi vrlo malo čitaju knjige, a sve više vremena provode na webu, stvoren je novi pristup u kojem se potiče učenike da razmišljaju, diskutiraju te se međusobno podržavaju u čitanju pomoću računala i mogućnosti koje pruža sam internet.

AMORES nastavna metodologija potiče na učenje književnosti kroz digitalnu kreativnost i suradnju. Učenici uz pomoć računala izrađuju e-artefakte inspirirane književnim djelima, dijele ih s vršnjacima putem video konferencija i društvenih mreža i diskutiraju o djelima.

Cilj projekta je bolje razumijevanje književnih djela i njihova kreativna interpretacija. Učenje književnosti trebalo bi se približiti mladima, a učenici povećavaju svoje digitalne kompetencije i komunikacijske vještine, upravo znanja koja je Ante Bežen istaknuo kao danas najvažnija.

Hrvatski učenici imaju najmanju satnicu materinskog jezika u Europi
Share via
Copy link
Powered by Social Snap