Jeste li poslastica za krvopije? Srednjoškolci iz Rijeke istraživanjem otkrili koga komarci najviše vole

Sve za znanost – očiti je moto učenika Prirodoslovne i grafičke škole u Rijeci. Pedesetak njih izložilo se ubodima komaraca, a sve kako bi otkrili koji tip ljudi komarce najviše privlači. Rezultati koje su dobili poprilično su zanimljivi, a predstavili su ih i u dalekoj Irskoj na međunarodnoj konferenciji GLOBE Learning Expedition, pred 400 sudionika iz 49 zemalja.

Ovaj vrtuljak zahtijeva JavaScript

Komarce više privlače osobe odjevene u tamnu odjeću, svijetle puti i krvne grupe 0, pokazali su tako rezultati istraživanja koje je provela nekolicina učenika Prirodoslovne i grafičke škole Rijeka.

Komarci mogu preživjeti i na temperaturi od 10°C

Ovi genijalci zaslužuju naklon do poda: U jakoj konkurenciji Hrvatski učenici briljirali na Prirodoslovnoj olimpijadi EU

Ova škola članica je međunarodne GLOBE organizacije koju je osnovala NASA, a GLOBE grupa koja djeluje u Prirodoslovnoj i grafičkoj školi ideju za projekt dobila je na predstavljanju prošlog u Coloradu.

– Tamo smo saznali za opasnost koju predstavljaju komarci – godišnje od posljedica uboda umire oko milijun ljudi. Kada je počela školska godina saznali smo i da je problem komaraca aktualan i u našoj školi, učionice koje gledaju na školski vrt su pune komaraca koji bodu naše učenike, ali ne sve već ‘navaljuju’ samo na neke. No, ni tada još nismo problem shvatili ozbiljno. Kada je na kraju školske godine profesorica Marina Pavlić zadala teme za završne radove ja sam se odlučila za komarce, kaže nam Margareta Kljun, jedna od učenica koje se sudjelovale u projektu.

Škola redovito surađuje s riječkom Nastavnim zavodom za javno zdravstvo, pa su učenici od Zavoda dobili iscrpne odgovore vezane uz komarce. Obišli su i tri naselja na zapadnom dijelu Rijeke i ustanovili da ondje prevladavaju uvozni tigrasti komarci. Osim što su se sami izložili ubodima komaraca, učenici su rezultate potvrdili i provođenjem ankete na građanima u okolici Rijeke.

– Podatke za anketu sam prikupljala tijekom prvog polugodišta ove školske godine jer su nas komarci nastavili napadati sve do polovice studenog kada se temperatura zraka spustila ispod 10°C. Na toj temperaturi komarci ne mogu preživjeti, ali se mogu zavući u slamu, travu, na tavane i tako prezimiti. Ne treba im ni voda, ali im je potrebna za razmnožavanje. Anketu sam podijelila učenicima naše škole i njihovim roditeljima, prijateljima, stanovnicima Srdoča i Grbca, nastavnicima u mojoj školi i školi Srdoči, a roditelji učenika iz razreda i na svojim radnim mjestima, pojašnjava nam Margareta.

Učenici informirali građane

Hrvatski učenici pokorili konkurenciju na prirodoslovnoj olimpijadi EU

Iako shvaćaju da se njihovo istraživanje ne može okarakterizirati kako znanstveno, ne postoje znanstveni argumenti koji bi ga pobili, kažu riječki učenici. Margareta samo žali što nije podijelila još više anketnih upitnika.

– Svi koji su ispunjavali anketu, a inzistirala sam da to budu baš oni koji su izloženi ubodima, bili su zainteresirani riješiti se uboda. Stoga su učenici medijski tehničari, grafički urednici i tiskari sa svojim profesorima u školskoj radionici tiskali letke s uputama koja prirodna sredstva koristiti za obranu od komaraca ili nakon uboda, a koja su ekološki prihvatljiva i koje je pripremila profesorica Irena Sabo, kaže Margareta koja je s kolegicom Izabelom Kosović održala i predavanja u dva mjesta oko Rijeke, sve kako bi stanovnike upoznala s opasnostima od komaraca.

Rezultate predstavili pred znanstvenicima i učenicima na velikoj konferenciji u Irskoj

[Video] Pogledajte kako je izgledalo finale srednjoškolskog natjecanja u prirodoslovnim znanostima

A za rezultate njihova istraživanja čulo se puno dalje od riječke okolice, štoviše, i izvan granica Hrvatske. Margareta i njena kolegica Patricia Pešić predstavile su ih na međunarodnoj konferenciji GLOBE Learning Expedition, koja se održala u Irskoj. Ova se konferencija održava svake godine, a na njoj znanstvenici, učenici i nastavnici prikazuju svoje radove, otkrića i novosti iz zaštite okoliša.

– Iz svake regije je izabran po jedan govornik koji je prikazao svoj rad u GLOBE-u, zašto radi u GLOBE-u. Na temelju poslanog videa kojeg su izradili medijski tehničari naše škole s profesoricom Ivom Vlah, Patricija i ja izabrane smo za govornice koje će predstavljati Euroaziju. Službeni jezik konferencije je engleski, a bilo je prisutno 400 sudionika, od čega 200 učenika iz 49 zemalja, kaže nam Margareta.

Ova Riječanka završila je smjer kemijski tehničar, planira nastaviti putem znanosti – studirat će biokemiju na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Ljubljani. Iskustvo koje je stekla radom na ovome projektu bilo joj je od velike koristi.

– Zasigurno sam naučila nove stvari radeći na ovom projektu, pogotovo kako da pratim promjene u okolišu i kako ih mogu povezati s problemima s kojima se suočavamo. Naučila sam rukovati s ne tako jeftinim instrumentima koje koristimo za mjerenja. Smatram da bi dio nastave trebao biti izvan učionice i bilo bi super da djeca imaju priliku učiti o prirodi i okolišu izvan učionice. Ovaj projekt me natjerao da mislim izvan kutije, zaključuje Margareta.

Odgovori