Pretraga

Novi Vladin dokument: Žele da učenici u školi provode duplo više vremena

A- A+

Premijer Andrej Plenković predstavio je danas Nacionalnu razvojnu strategiju RH do 2030. godine. U njoj se, između ostalog, predlaže i produljenje boravka u školama. Naime, naši osnovnoškolci u školi provedu ukupno 1.890 sati, dok je prosjek EU čak 4.062 sata. Podsjetimo, još je bivša ministrica Divjak prezentirala model cjelodnevne nastave po kojem bi škola trajala od 8 do čak 17 sati.

foto: YouTube, Unsplash

– Hrvatska je u 2030. godini konkurentna, inovativna i sigurna zemlja prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlja očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve.

Glasi tako rečenica kojom je Vlada danas prezentirala nacrt Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine. Dokument na 142 stranice, koji bi trebao biti okvir je za oblikovanje i provedbu javnih politika u Hrvatskoj do kraja 2030., dotiče se i pitanja obrazovanja i mladih.

Vlada planira osnivanje regionalnih centara za razvoj robotike i kreativnih industrija poput industrije videoigara, a u svakoj će se županiji osnovati integrirani centri za mlade. U Strategiji stoji i kako će se nastaviti s osiguravanjem stipendija za studente slabijeg imovinskog statusa.

Obrazovanje je na ljestvici ciljeva stavljeno vrlo visoko – na drugom mjestu. Drugi strateški cilj Hrvatske su ‘obrazovni i zaposleni ljudi’. To poglavlje u dokumentu je razrađeno na nekoliko stranica, a Vladina je želja kreirati ‘sustav koji je prožet inovativnošću, kreativnošću i poduzetnošću onih koji poučavaju i onih koji uče’.

Grafički prikaz Vladina plana za područje obrazovanja | screenshot: Vlada RH

Dvostruko dulje vrijeme boravka u školama

Strategijom se svakom djetetu želi omogućiti da ide u vrtić, a nastavlja se i s planom proširenja vremena koje učenici provode u učionicama – predviđa se uvođenje cjelodnevne nastave za učenike osnovnih škola, na čemu je krenula raditi još prošla ministrica obrazovanja Blaženka Divjak.

– To će izravno pridonijeti poboljšanju obrazovnih postignuća učenika, dobrobiti učenika i njihovih obitelji te povećanju autonomije i odgovornosti škola, a omogućit će im da još tijekom školovanja steknu cjelodnevne radne navike, stoji u Strategiji.

Naime, hrvatski osnovnoškolci u školi provedu ukupno 1.890 sati, dok je prosjek EU čak 4.062 sata. Podsjetimo, ministrica Divjak prezentirala je model po kojem bi škola trajala od 8 do čak 17 sati.

Prijedlog rasporeda u cjelodnevnoj nastavi kakvu je predlagala bivša ministrica Blaženka Divjak | screenshot: MZO

Izdvojeni članak

Ministrica predstavila novi model nastave: Učenici bi u školi trebali biti od 8 do 17 sati

Planira se i podizanje kvalifikacijskih standarda nastavnika i ravnatelja te privlačenje i zadržavanje kvalitetnih odgojno-obrazovnih djelatnika, s posebnim naglaskom na one za koje postoji manjak u odgojno-obrazovnom sustavu (kao što su nastavnici STEM-predmeta, strukovni nastavnici…), a poticat će se i nagrađivati inovativne, kreativne i poduzetne pothvate odgojno-obrazovnih djelatnika i učenika. Jedan od ciljeva je i razvoj cjelovitoga i računalnog sustava osiguranja kvalitete obrazovanja te povećanje razine digitalne zrelosti škola.

Izdvojeni članak

Divjak pojasnila prednosti škole od 8 do 17: Kad dođu kući, učenici neće morati brinuti o zadaći

Što se visokog obrazovanja tiče, i tu se priprema nekoliko promjena. Prvenstveno, upisna politika želi se uskladiti s potrebama razvoja tržišta rada, gospodarstva i društva. Uz to, planira se i razvoj sustava visokog obrazovanja i internacionalizacija ‘u skladu sa suvremenim europskim trendovima kroz unaprjeđenje dostupnosti kvalitetnog visokog obrazovanja, relevantnog u odnosu na tržište rada i društvo’.

Svjesni da mladi imaju problema sa zapošljavanjem, Vlada predlaže i povećanje programa za cjeloživotno učenje te unaprjeđivanje vještina i znanja radno sposobnog stanovništva, posebno mladih i onih u statusu NEET (engl. Not in Employment, Education or Training), s naglaskom na poduzetničke i digitalne vještine kao ključan preduvjet jačanja malog i srednjeg poduzetništva.

Vlada želi i da imate više djece

Za mlade je svakako važan i strateški cilj 6. ‘Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji’, kojim se stopa fertiliteta sa 1,4, koliko je iznosila u 2018., želi povećati na 1,8. Da bi se to postiglo, želi se postići lakše usklađivanje poslovnih i obiteljskih obveza majki i roditelja.

Uz navedeno, planira se i učinkovito i djelotvorno pravosuđe; zdrav, aktivan i kvalitetan život, kao i digitalna tranzicija društva i gospodarstva.

Na papiru sve izgleda krasno (iako moramo priznati da je prezentacija mogla biti bolje grafički dizajnirana), no pitanje je kako će ove mjere zaživjeti u stvarnosti.

POGLEDAJTE PREZENTACIJU:

PROUČITE STRATEGIJU:

Ako vam se dokumenti ne učitavaju, osvježite stranicu.

Novi Vladin dokument: Žele da učenici u školi provode duplo više vremena
Share via
Copy link
Powered by Social Snap