Pretraga

Pitali su nastavnike kako im je provoditi Građanski odgoj: Pogledajte što su rekli

A- A+

Danas, na šestu obljetnicu velikog prosvjeda za Cjelovitu kurikularnu reformu, Marko Kovačić s IDIZ-a predstavio je preliminarne rezultate istraživanja o Građanskom odgoju u školama kao međupredmetnoj temi. Provodi se, no mnogo je upitnika u zraku. Nastavnici ne shvaćaju uvijek koji su ishodi učenja te teme, kako se razlikuju od ishoda ‘sličnih’ predmeta, a sustavne podrške za provođenje, prema njihovom iskustvu, nema.

učionica razred

Foto: Pixabay

Prije točno šest godina preko 40.000 građana izašlo je na ulice da se usprotivi političkom zaustavljanja Cjelovite kurikularne reforme, reforme obrazovanja na kojoj se radilo dugi niz godina. U tom se periodu izmijenilo četvero ministara obrazovanja, a osim toga, ništa se osobito reformski nije dogodilo. Na obljetnicu toga se datuma, ipak negdje barem simbolički važnog, GOOD inicijativa organizirala je konferenciju – Hrvatska može bolje: Ima načina, kada ima volje.

Ovo su najnoviji podaci

Nakon predstavljanja prošlogodišnjih rezultata studije Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu koja je pokazala da oko 30 posto maturanata gejeve smatra bolesnima ili poremećenima, a njih niti polovina ne zna tko je hrvatski premijer, Marko Kovačić s istog instituta predstavio je preliminarne rezultate istraživanja o provedbi Građanskog odgoja i obrazovanja kao međupredmetne teme u školama. Takvo je istraživanje prvi put provedeno 2018., a sada je replicirano da se vide utjecaji uvođenja novog Kurikuluma.

Naglasimo za one kojima to nije poznato; premda u nekim regijama učenici osnovnih škola imaju Građanski odgoj kao izvannastavnu aktivnost, na nacionalnoj razini nema zasebnog predmeta, obveznog, izbornog ni fakultativnog, već se pitanja iz navedene domene podučavaju kroz tzv. međupredmetne teme. Upravo su provedbu u međupredmetnim temama uzeli za fokus svog istraživanja znanstvenici s IDIZ-a.

Istraživače je, objasnio je danas Kovačić. zanimalo što se događa na terenu, koja su iskustva nastavnika, postoje li kakve razlike prije i nakon 2019. kada su uvedeni novi kurikulumi kroz parcijalnu reformsku Školu za život te postoje li i koje su prepreke nastavnika u radu na međupredmetnoj temi Građanskog odgoja i obrazovanja.

Izdvojeni članak
andrej plenković lgbt zastava

Trećina maturanata misli da su homoseksualci bolesni ili poremećeni, a niti pola ih ne zna tko je premijer

‘Puno nastavnika ne prepoznaje razliku…’

Nastavnici koji su kao ispitanici sudjelovali u ovom istraživanju, očekivano, ističu privilegiranost nekih predmeta glede integracije međupredmetne teme Građanski odgoj; to su recimo jezici gdje se, kako su neki nastavnici istaknuli, posebno kroz lektire mogu podučavati razne građanske kompetencije. Osim jezika, među komplementarnim su predmetima glede pitanja koje proučavaju, očekivano, etika i sociologija.

– Ono što je jako zanimljivo je da jako puno nastavnika ne prepoznaje razliku između ishoda etike, sociologije i građanskog odgoja. Ono što se događa i što je zanimljivo istraživačima, smatraju da se provođenjem etike i sociologije provodi građanski odgoj i obrazovanje. Naravno, neki teoretičari se s time ne bi složili jer postoje razlike između vještina, stavova i vrijednosti, ispričao je Kovačić.

Sat razredne zajednice nastavnici također navode kao priliku za razvoj građanskih kompetencija kod svojih učenika.

– U razrednoj nastavi u Hrvatskoj se rade jako kvalitetne stvari. Od prvog do četvrtog razreda, rezultati su pokazali, postoji projektna nastava, korelacija između predmeta, nastavnice i nastavnici se trude povezati međupredmetnu temu Građanskog odgoja s onim što se uči. Razredna nastava je, kažu učitelji, svojevrsni Građanski odgoj i obrazovanje, prepričao je neke od rezultata novog kvalitativnog istraživanja IDIZ-a.


KVALITATIVNO ISTRAŽIVANJE

Istraživanje je proveo IDIZ od ožujka do svibnja ove godine. Radi se o kvalitativnom pristupu, organizirano je 11 fokusnih grupa i provedena su 3 intervjua s nastavnicima i nastavnicama u osnovnim i srednjim školama. Ovo su preliminarni rezultati koji govore o fenomenu Građanskog odgoja kao međupredmetne teme.


Veći ugled škola koje provode Građanski odgoj

Preliminarni rezultati istraživanja sugeriraju da je jedan od većih problem nesustavnost provođenja. Nastavnici su, istaknuo je Kovačić, uvjereni da provedba Građanskog odgoja ovisi o njihovom zalaganju; nema sustava koji bi regulirao provođenje i podučavanje znanja i vještina u toj domeni. Mnogi ispitanici ističu da je jako bitna refleksija, čak i kada se teme sveobuhvatnu obrađuju kroz više predmeta.

Većina ispitanika ne vidi neku razliku prije i poslije 2019. godine, dok jedan dio njih navodi da je došlo do veće strukturiranosti. Nastavnici su istaknuli da im je novi kurikulum dao svojevrsnu sigurnost da teme koje su i prije obrađivali zapravo spadaju pod međupredmetnu temu Građanskog odgoja i obrazovanja.

Kao pozitivne strane ove međupredmetne teme ispitanici ističu bolju komunikaciju s učenicima, ali i povećan ugled škole u zajednici. Prepreke koje nastavnici navode odnose se na ‘klerikalnu desničarsku ideologiju’, istaknuo je Kovačić, nedostatak edukacije, nedovoljnu sustavnost, sve se svodi na individualni angažman nastavnika, a za mnoge stvari, dosta njih je napomenulo, jednostavno nema fizičkog prostora. Navodi se tu i nedostatak vremena.

Kovačićevo cijelo izlaganje s pojedinim dijelovima prezentacije možete vidjeti u videu ispod, od 16:45 minuta nadalje.

Pitali su nastavnike kako im je provoditi Građanski odgoj: Pogledajte što su rekli
Share via
Copy link
Powered by Social Snap