Pretraga

Pravobraniteljica okupila stručnjake: Koronakriza je teško pogodila djecu

A- A+

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević organizirala je online konferenciju o zaštiti djece u doba pandemije koronavirusa. Naglasila je kako ni jedno dijete ne smije biti zakinuto zbog lošeg pritupa internetu. Psiholozi su upozorili kako su djeci u ovo vrijeme pomoć i podrška potrebiji no ikada.

Helenca Pirnat Dragičević; foto: press, http://dijete.hr

Koronakriza je promijenila živote svih ljudi i snažno utjecala na život djece. Suočavanje s pandemijom dodatno je testiralo sustav zaštite djece i pokazalo, s jedne strane, nevjerojatnu prilagodbu i golem uloženi trud, ali je, s druge strane, razotkrilo brojne slabosti različitih sustava odgovornih za dobrobit djece. Stoga je važno ne propustiti priliku da iz tih spoznaja naučimo kako unaprijediti ove sustave te kako djeci i u najtežim okolnostima osigurati šansu da iz krize izađu otpornija i spremnija za život.

Rečeno je to na online konferenciji ‘Aktualnosti u području zaštite djece u vrijeme epidemije COVID-19’, koju je 15. prosinca 2020. organizirao Ured pravobraniteljice za djecu. Na konferenciji su sudjelovali istaknuti stručnjaci iz područja zaštite zdravlja, obrazovanja i institucionalne skrbi o djeci, koji su govorili o izazovima i primjerima dobre prakse s kojima su se susretali od početka epidemije u Hrvatskoj. Njihova izlaganja pratilo je više od 300 djelatnika iz sustava odgoja i obrazovanja i socijalne skrbi, ali i djeca i mladi iz Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu. Konferencija je u tri tematska bloka obuhvatila teme o obrazovanju, mentalnom zdravlju i djeci u institucijama u vrijeme pandemije. Njezin cilj bio je razmjena informacija, iskustava i pouka o tome što se čini i što dalje treba činiti kako bi se umanjilo negativne učinke koronakrize na djecu.

Svako dijete je bitno

– Ne smijemo se pomiriti s time da neka djeca ne mogu ostvariti svoje pravo na obrazovanje samo zato što im roditelji ne mogu priuštiti internetsku vezu i računalo ili zato što ne mogu dobiti podršku za obrazovanje djece s teškoćama u razvoju, istaknula je na konferenciji pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević. Pozvala je škole i sustav obrazovanja da u svoje odlučivanje više uključe stavove i mišljenja djece, koja mogu pridonijeti boljim rješenjima ako ih odrasli podrže u tome.

Upozoravajući na očekivane posljedice zdravstvene krize za djecu – povećani rizik od siromaštva, kao i rizik od zanemarivanja i zlostavljanja – pozvala je odgovorne resore da planiraju učinkovitije i šire mjere zaštite za djecu koje će obuhvatiti svako dijete u potrebi.

Uvodno izlaganje pod naslovom Školovanje i zdravlje djece u vrijeme pandemije održala je zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin. Podsjetila je da djeca školske dobi  nisu superširitelji zaraze COVID-19, kao kod gripe, te da su rijetki slučajevi prijenosa zaraze s djeteta na ukućane i nastavnike. Istaknula je da je za djecu mlađe dobi važniji fizički boravak u školi, i da se za njih nastava na daljinu pokazala manje primjerenim rješenjem nego kod adolescenata i mladih. Izazov kod mlađe djece je to što ona teže provode epidemiološke mjere, dok se mladi mogu dosljednije pridržavati epidemioloških mjera u školi, ali za njih postoje drugi zdravstveni rizici, poput putovanja u školu javnim prijevozom. Istaknula je kako je veliki izazov osigurati primjereno školovanje djece i mladih s teškoćama u razvoju, s obzirom na to da oni najčešće ne mogu biti sami kod kuće i samostalno učiti te da je nužna interakcija obrazovanja i terapijskog procesa, a potrebna im je i podrška pomoćnika u nastavi.

Načelnik Sektora za zajedničke poslove i programe u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Darko Tot govorio je o izazovima u radu s djecom s teškoćama u razvoju za vrijeme koronakrize. Istaknuo je da se MZO pritom bio suočen s najrazličitijim potrebama djece, uključujući rad s učenicima sa širokim spektrom teškoća, s učenicima koji pohađaju posebne razredne odjele i posebne ustanove ili su smješteni u ustanove socijalne skrbi te s pitanjima kako osigurati dostupnost pomoćnika u nastavi, pogotovo za potpunog prekida nastave tijekom proljeća, kako biti na raspolaganju roditeljima za brojne upite i slično.

– Naučene lekcije iz prvog vala epidemije rezultirale su kvalitetnijom pripremom za novu školsku godinu i opremanjem odgojno-obrazovnih ustanova dodatnim didaktičkim materijalima i odgovarajućom drugom opremom za učenike s TUR, kao i pravovremenim angažiranjem i osiguranjem financiranja pomoćnika u nastavi, naglasio je D. Tot.

Izazovi online nastave

Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak Stamać navela je kako je Agencija od ožujka 2020. bila aktivno uključena u provođenje online nastave, kroz snimanje video-lekcija, kao i pružanje savjetodavne pomoći školama, nastavnicima i roditeljima. Online nastava nametnula se kao jedina mogućnost da se nastava održi u uvjetima pandemije, a u njoj je važno da postoji komunikacija s učenicima i da nastava bude dinamična. Što su đaci mlađi, teže je komunicirati kroz diskusijske grupe, te je očekivano veće uključivanje roditelja te njihovo posredovanje u primanju i slanju riješenih zadataka učiteljima. Preporuka je da se online nastavu, ako je moguće, izvodi iz učionice, a ne iz kabineta ili vlastitoga doma, istaknula je dr. Brezak Stamać te dodala kako je pred nastavnicima uvijek i zahtjevan vid pripreme za neposredan online sat.

Koronakriza u školu je donijela velike promjene obilježene neizvjesnošću i zabrinutošću svih uključenih u odgoj i obrazovanje, izvijestila je pedagoginja u Osnovnoj školi Pojišan u Splitu Deana Gajić Kaličanin. Školu na daljinu kao i krizne modele nastave karakterizira preopterećenost na svim razinama. Uz otežane uvjete rada učenici pohađaju redovnu nastavu kombinirano: u školi i online, ovisno o broju zaraženih i izoliranih, a djelatnici ulažu napore kako bi učenicima, uz nastavu, organizirali barem dio aktivnosti iz Školskog kurikuluma i omogućili im participaciju u životu škole. Ozračje škole mijenja se u skladu s epidemiološkim mjerama, a jačanjem vlastitih resursa škole te suradnjom i međusobnim osnaživanjem, djelatnici nastoje održati, kako svoju, tako i motiviranost učenika i roditelja za uspješno prevladavanje krizne situacije, zaključila je pedagoginja.

Izdvojeni članak
bullying zlostavljanje

Čak 90% seksualno zlostavljane djece ne prijavi zločin: Pravobraniteljica traži da se donese novi zakon

Potrebna pojačana psihološka pomoć

Tematski blok o zaštiti mentalnog zdravlja otvorila je prof. dr. sc. Gordana Keresteš s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja je predstavila rezultate istraživanja ‘Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone’, provedenog u svibnju 2020., u kojem je sudjelovalo gotovo 800 učenika od 1. razreda osnovne do 4. razreda srednje škole. Rezultati pokazuju da je djeci u vrijeme krize izazvane pandemijom potrebna pojačana psihološka podrška i pomoć. Posebno su rizična starija djeca – učenici viših razreda osnovne škole i srednjoškolci – zatim djevojčice i djeca koja su, uz pandemiju, izložena i drugim stresnim čimbenicima. Prof. Keresteš ističe da su podrška i pomoć najučinkovitije kad su dostupne unutar odgojno-obrazovnog sustava koji je jedan od najvažnijih konteksta djetetova razvoja.

– Djecu je potrebno uključiti u proces donošenja epidemioloških mjera jer to povećava vjerojatnost da će ih se pridržavati. I dalje treba ustrajati u slanju poruke da pridržavanjem mjera djeca ne štite samo sebe, već i one koji su im najbliži, za čije zdravlje pokazuju veliku zabrinutost. Također je važno osigurati podršku i pomoć roditeljima, kojima je roditeljstvo sada zahtjevnije nego prije pandemije, jer psihičko zdravlje djece u velikoj mjeri ovisi o dobrom funkcioniranju roditelja, poručila je prof. Keresteš.

O zaštiti mentalnog zdravlja djece u vrijeme pandemije govorila je i psihologinja Ella Selak Bagarić iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba.

– Posljedice pandemije na mentalno zdravlje rezultat su akumulacije niza rizičnih čimbenika, poput zahtjeva za reorganizacijom obiteljskog i profesionalnog života, stresa, straha od obolijevanja i smrti članova obitelji te popratne ekonomske krize. Mjere razvijene da čuvaju zdravstvenu sigurnost djece i obitelji u vrijeme lockdowna potencijalno predstavljaju izvor ugroze za djecu koja žive u obiteljima u kojima je prisutno nasilje, budući da limitiraju sustav podrške i pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama, kao i vršnjačkim grupama, nastavnicima i izvannastavnim aktivnostima, navela je Selak Bagarić. Naglasila je kako je u kliničkome radu važno omogućiti dostupnost i kontinuitet u pružanju podrške djeci i obiteljima koristeći mogućnosti telemedicine.

Kreativnost djece kao protuteža epidemiološkim mjerama

O zaštiti djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi govorio je direktor SOS Dječjeg sela Ladimirevci Zoran Relić.

– Veliku pažnju stavili smo na upravljanje transferom osjećaja s odraslih na djecu, posebno osjećaja sigurnosti, kao primarne komponente mentalnog zdravlja, koji djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, zbog prethodno proživljenog iskustva, lako izgube, objasnio je Z. Relić.

Upravljanje krizom uslijed epidemije u SOS Dječjem selu Ladimirevci zahtijevalo je strogo pridržavanje brojnih uputa, što je značilo i nemogućnost provođenja nekih planiranih aktivnosti s djecom. Ali oni su se potrudili naći alternativu kroz nove kreativne aktivnosti djece.

– Djeca su, uz minimalno vođenje, samostalno pripremila i realizirala četiri različita programa koje smo, od kraja svibnja do početka rujna, predstavili na otvorenom prostoru našeg Dječjeg sela. Osjećaji sreće i ponosa kod djece dali su nam jasnu povratnu informaciju da smo u prvom valu epidemije dobro radili na zaštiti mentalnog zdravlja djece i odraslih, zaključio je Relić.

O radu s djecom i mladima u riziku i s problemima u ponašanju, u uvjetima epidemije, govorila je socijalna pedagoginja Gordana Babić iz Centra za pružanje usluga u zajednici Zagreb – Dugave. Rad u toj ustanovi izrazito je promijenjen i otežan te zbog epidemije djeca više vremena provode u ustanovi.

– Promjenjivost uputa u vezi epidemiološkim mjerama utječe na njihovu zabrinutost, nesigurnost, nesnalaženje te nemotiviranost i povišene razine stresa. Online nastava zahtijeva dodatni angažman i intenzivan individualni rad jer većinom imaju teškoće koncentracije i pažnje, a taj oblik nastave ne doživljavaju ozbiljno. Dodatno ih frustrira izostanak grupnih sportskih aktivnosti te izlasci u grad, šetnje, odlasci u kino, na sportska natjecanja, navela je socijalna pedagoginja, zaključivši da je pritisak na odgajatelje zbog pandemije veći, ali rezultati su nažalost isti ili lošiji.

Izdvojeni članak
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević

Pravobraniteljica za djecu uoči početka školske godine: ‘Podrška je potrebna i roditeljima’

Djeca moraju imati kontakt s prijateljima

Aktualne teme potaknule su i niz pitanja u raspravi koju je moderirala zamjenica pravobraniteljice za djecu Ivana Buljan Ajelić, prenoseći predavačima pitanja iz „publike“. U raspravu se aktivno uključilo petero članova Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu (MMS). Stela Tonner i Pavle Toth upozorili su na potrebe djece za psihološkom podrškom koja im najčešće nije dostupna. Istaknuli su da je važno više govoriti o tome na koji način približiti psihologe djeci jer je tražiti pomoć psihologa još uvijek tabu. Stela je upozorila da odrasli trebaju shvatiti koliko mlade jako pogađa nemogućnost druženja s vršnjacima i da u tome trebaju pomoć. Emiliju Čokolić zanimalo na koji način se djeci s problemima u ponašanju omogućilo održavanje kontakata s prijateljima, a Patricia Čretni pohvalila je predstavljanje rada institucija u koje su smještena djeca, posebno ističući primjer dobre prakse SOS Dječjeg sela Ladimirevci, te je pozdravila uloženi trud svih koji rade s djecom u zahtjevnim uvjetima pandemije. Isto je pohvalila i Karla Škrlec koju je posebno oduševilo to što su djeci u SOS Dječjem selu omogućili da pripreme priredbu po svojoj želji, što im je zasigurno mnogo značilo.

U zaključnom obraćanju pravobraniteljica je sažela glavne naglaske izlaganja, osobito u području obrazovanja te još jednom pozvala škole da omoguće sudjelovanje djece u životu škole, da vode računa i o načinima ostvarivanja odgojno-obrazovnih zadaća u uvjetima nesigurnosti za učenike zbog koronakrize, ali i da se osiguraju dodatni uvjeti za zaštitu mentalnog zdravlja djece. Također je pozvala na podršku djeci koja su se našla u posebno zahtjevnim životnim situacijama.

Pravobraniteljica okupila stručnjake: Koronakriza je teško pogodila djecu
Share via
Copy link
Powered by Social Snap