Dan je planeta Zemlje: Naša ekolucija 101 ugostila je stručnjake čije poruke morate čuti
Naš planet je samo jedan, a svatko od nas može doprinijeti njegovu očuvanju. Poruka je to koju bi poslala heroina naše online konferencije, ekoLucija, kad bi mogla govoriti. Umjesto nje, o tome su govorili naši gosti, ravnatelj REGEA-e Julije Domac, docentica Mirna Gržanić Antić i profesor Tomislav Capuder s FER-a, učenici Niki Krstičević i Ljiljana Krističević te nastavnica Marijana de Marchi iz Pomorske škole Split. Uz to što smo održali online konferenciju, otvorili smo i natječaj za najbolje eko-projekte škola u Hrvatskoj na koji se možete prijaviti do 13. svibnja.
Održali smo treću konferenciju ekoLucija 101 | Foto: srednja.hr
Dan planeta Zemlje obilježava se 22. travnja, a tim smo povodom održali treću online konferenciju ekoLucija 101: Uvod u ekološku revoluciju. Ugostili smo stručnjake koji o održivosti znaju puno, ali i mlade eko-aktiviste, učenike koji čiste hrvatsko podmorje. Konferenciju ste mogli pratiti uživo na našem YouTube kanalu.
Partneri projekta su Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) iz Zagreba i Stemi. Projekt je sufinancirao Europski parlament.
Osim što smo održali konferenciju, otvorili smo i natječaj za škole kojim nagrađujemo najbolje eko-projekte učenika i nastavnika diljem Hrvatske. Na natječaj se mogu prijaviti svi projekti provedeni u 2023. godini. Pobjednici osvajaju Hexapod edukativne robote, a više o pravilima natječaja i kako se prijaviti pročitajte ovdje.
‘Svima je jasno da se klimatske promjene događaju’
Prvi gost naše konferencije bio je Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). Klimatske promjene su stvarnost, naglasio je naš gost, koju u političkom svijetu više nitko ne osporava. Pri tome, moramo biti svjesni cilja kojeg dijelimo apsolutno svi: globalna temperatura ne smije se dići za više od 1,5 stupnja u odnosu na predindustrijsko doba.
– Mislim da je definitivno svima jasno da se to događa. Jedino se možemo malo natezati i nadmudrivati oko uzroka i oko toga što trebamo napraviti. Imali smo nekidan temperaturu od 30 stupnjeva usred travnja, imamo ekstremna vremenska događanja konstantno i zapravo ne shvaćamo da se u našem mediteranskom bazenu zagrijavanje događa iznadprosječno, rekao je Domac.
Nastavi li globalna temperatura rasti, neće svaki dio Zemlje biti jednako pogođen. Dok će negdje promjene biti male, klima drugih dijelova našeg planeta promijenit će se toliko da će oni postati nenastanjivi. To će, zauzvrat, uzrokovati val migracija i produbiti jaz nejednakosti u društvu. Što se Hrvatske tiče, mediteranski bazen je već na 2,2 stupnja iznad prosjeka, upozorio je Julije Domac.
Julije Domac, ravnatelj REGEA-e, bio je prvi gost konferencije ekoLucija 101 | Foto: srednja.hr
U REGEA-i se tim pitanjem bave kroz prizmu energetike. Stručnjaci zaposleni u REGEA-i kreiraju rješenja za energetsku obnovu zgrada, planiraju sunčane elektrane i mijenjaju način na koji se u Hrvatskoj koristi energija. Djeluju od 2008. godine, a osnovali su ih Grad Zagreb te Zagrebačka, Karlovačka i Krapinsko-zagorska županija.
Energetika, jednostavno rečeno, pokreće sve od grijanja, hlađenja, prometa, do naših uređaja koje svakodnevno koristimo. Bez nje nema ništa, objasnio nam je Domac. No, budući da je aktivnost ljudi nikad veća, značajno smo povećali emisiju stakleničkih plinova koji utječu na klimatske promjene.
– Na sreću imamo i tehnologiju kojom možemo smanjiti emisije u prometu i energetici. Dakle, to su dva glavna sektora na koja se može utjecati, a to i radimo. Dakle, taj nekakav trend se okreće, emisije ipak počinju padati, naročito u Europskoj uniji. Međutim, to očito neće biti dovoljno brzo da se potpuno izbjegne bilo kakav utjecaj klimatskih promjena, kazao je.
Cijeli razgovor s ravnateljem REGEA-e u kojem smo se dotaknuli posljedica klimatskih promjena, rješenja za njih u energetici, teorija zavjera i predviđanja za budućnost pogledajte ispod.
Učenici iz mora izvukli gume, bojler, kontejner…
Naši sljedeći gosti stigli su nam iz Pomorske škole Split. Niki Krstičević i Ljiljana Krističević učenici su aktivni u izvannastavnoj grupi Zdravo more koju vodi nastavnica Marijana de Marchi. S tim svojim projektom pobijedili su na prošlogodišnjem natječaju za škole ekoLucionare, a na konferenciji su nam ispričali više o svojoj grupi i brojnim akcijama čišćenja podmorja.
– Podvodnim dronovima pomažemo roniocima locirati glomazniji otpad u moru. Ronioci, naravno, ne mogu pokrii sva područja, a mi s dronom možemo ići do sto metara dubine, a s drugim i do dvjesto metara. Imaju poprilično dobre kamere, svjetla, robotske ruke. Sve što robotskom rukom sami možemo izvući iz mora, izvučemo, a za ostalo zovemo ronioce, ispričao nam je učenik Niki.
Do sad su na taj način iz mora izvukli veliku količinu otpada – od automobilskih i traktorskih guma, bojlera, metalnih kontejnera za smeće, pa do različitog plastičnog otpada poput vlažnih maramica. Njihovi podvodni dronovi opremljeni su kamerama pa svoje akcije snimaju, a od materijala su kreirali dokumentarac i izložbu u Prirodoslovnom muzeju Split.
Ljiljana Krističević i Niki Krstičević, učenici aktivni u grupi Zdravo more Pomorske škole Split | Foto: srednja.hr
Kako nam je rekla Ljiljana, da svoje slobodno vrijeme provodi u akcijama čišćenja motivira je ljubav prema moru. Iako paralelno pohađa i glazbenu školu, dodatna izvannastavna aktivnost ne predstavlja joj teret, već odmor od ostalih obveza.
– Motivirala me sama ta ljubav prema moru. Kad vidite da je to toliko šporko, a da ima ljudi koji to zapravo žele učiniti da boljim, čišćim, jednostavno se ne možete ne pridružiti, rekla je Ljiljana.
Eko-grupu Zdravo more pokrenula je nastavnica Marijana de Marchi s učenicima prije četiri godine. Jedna od prvih njihovih kampanja bila je na društvenim mrežama. Tad su potaknuli ljude iz cijele Hrvatske da im šalju fotografije otpada kojeg izvuku iz mora, rijeka i jezera, a 50 sretnika darovali su srebrnim narukvicama. Na taj način iz okoliša je uklonjeno više od 1.000 komada smeća, rekla nam je nastavnica de Marchi.
– Učenici su moja druga obitelj i njihova sreća je i moja sreća, a kad ih vidim na ovako zadovoljne kako i osvajaju nagrade i kako se tome vesele, a što ćete više od toga, istaknula je nastavnica.
Marijana de Marchi, nastavnica Pomorske škole Split i voditeljica grupe Zdravo more | Foto: srednja.hr
Kao prošlogodišnji pobjednici natječaja ekoLucija 101 u kategoriji srednjih škola, osvojili su put u Strasbourg putem programa Euroscola kojeg im je darovao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Putovanje je prošlo odlično, a sudjelovanje na simulaciji sjednice Europskog parlamenta bilo je iskustvo kakvo se doživi samo jednom u životu, ispričao je Niki.
– Iskustvo je, kao što sam već rekao, izuzetno vrijedno i, naravno, kada se vi stavite u poziciju europskog zastupnika i kada iskusite to mjesto i sam parlament, onda vjerujem da shvaćate važnost uključivanja u demokraciju i da je to izniman poticaj za uključiti se za odlučivanje o našoj budućnosti, zaključio je Niki.
Cijelo gostovanje naših gostiju iz Splita pogledajte ispod.
Rješenje za klimatske promjene
U završnom dijelu naše konferencije imali smo priliku čuti goste sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER). U naš su studio sjeli docentica Mirna Gržanić Antić i izvanredni profesor Tomislav Capuder sa Zavoda za visoki napon i energetiku. Predaju na kolegijima koji se tiču elektroenergetike, bez koje, objasnili su nam, nema modernog društva.
– Elektroenergetika je najkompleksniji tehnički sustav kojeg je itko ikad izmislio. Ne veličaju svi Nikolu Teslu i njegovu genijalnost uzalud. Uzmite, recimo, primjer kad vam Internet radi malo slabije. Možda ste malo živčani, ali proći će par minuta, popravit će se. No, ako elektroenergetski sustav radi malo slabije, tad nestaje struje, raspada se cijeli sustav. Doslovce uvijek morate imati osigurane uvjete da on radi, jer to omogućava da nam rade perilica, fen, svi naši uređaji, rekao nam je profesor Capuder.
Njihovi studenti imaju velik izbor karijera kojima se nakon faksa mogu baviti, ali najbrže rastuće područje u kojem se zapošljavaju su obnovljivi izvori energije. To je područje danas važnije no ikad, a docentica Gržanić Antić objasnila je i zašto.
– Imamo problema s klimatskim promjenama, globalna temperatura je u stalnom porastu, tope se polarne kape, a upravo su obnovljivi izvori energije nešto što to može spriječiti. Uz njih možemo postići klimatsku neutralnost bez sagorijevanja, bez štetnih plinova. Klimatska neutralnost znači smanjiti ugljični otisak koliko god je to moguće, objasnila je.
Docentica Mirna Gržanić Antić i profesor Tomislav Capuder bili su gosti naše ekoLucije | Foto: srednja.hr
Svi koji žele svoju karijeru posvetiti rješavanju problema klimatskih promjena energetikom, mogu upisati jedan od studija FER-a. Riječ je o studiju Energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije kojeg FER izvodi u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje. Studij je smješten u Šibeniku, gradu koji je prvi na svijetu koristio elektroenergetski sustav, ispričao nam je profesor Capuder.
– Ne znam koliko je to ljudima poznato, ali Šibenik i okolica Šibenika zapravo imaju prvi elektroenergetski sustav na svijetu. Prvi puta u povijesti, u Hrvatskoj, blizu Šibenika, vi ste imali elektranu koja je dalekovodima prenosila električnu energiju u trofaznom sustavu do grada Šibenika i opskrbljivala gradsku rasvjetu, podijelio je profesor ovu zanimljivost.
Osim tog povijesnog konteksta, Šibenik je opremljen svom infrastrukturom potrebnom studentima, poput studentskog doma, menze i moderno opremljenog prostora studija koji je smješten u blizini mora. Uz to, na studiju velik naglasak stavljaju na praktična znanja koja će njihove studente pripremiti za tržište rada.
– Studij kojeg izvodimo u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje. Naši studenti dobiju dvostruka znanja koja su zapravo jedinstvena, ne postoji studij koji tako nešto omogućava. Takav inženjer je izuzetno atraktivan tržištu rada, istaknuo je profesor Capuder.
Naši gosti s FER-a govorili su više o studiranju u području elektroenergetike, obnovljivim izvorima energije i prilikama za karijere koje oni otvaraju, mitovima vezanih uz ‘zelenu’ energiju, konceptu energetskih zajednica koje nastoje uvesti u Hrvatsku i mnogim drugim temama. Njihovo gostovanje pogledajte ispod.
Tražimo škole ekoLucionare
Naša online konferencija s time je došla kraju, ali ne i razgovor o važnosti stvaranja održivijeg svijeta. Nastavljamo ga kroz potragu za novim školama ekoLucionarima!
Otvorili smo natječaj ekoLucija 101 kojim i ove godine nagrađujemo najbolje eko-projekte škola u Hrvatskoj. Škole mogu prijaviti sve projekte provedene u 2023. godini, a u obzir dolaze sve aktivnosti usmjerene na poboljšanje održivosti škole ili educiranje učenika o ekologiji i održivosti.
Projekte možete prijaviti u jednoj od pet kategorija: školski vrtovi, recikliranje i odvajanje otpada, edukacije učenika, ekologija i promet te zdrava prehrana. Najbolje projekte ćemo proglasiti u svakoj od njih, a darovat ćemo ih priznanjem i poklon paketom kojeg će omogućiti partneri projekta. Uz to, projekti na vrhu ukupnog poretka bit će proglašeni pobjednicima.
Jedna pobjednička osnovna i jedna srednja škola osvojit će Hexapoda, edukativnog robota koje vam poklanja tvrtka Stemi. Hexapodi uvodite robotiku u vaše učionice, a uz njih se dobije i sav potreban hardware i software. Uz to, dobit ćete i pristup edukacijskoj platformi Stemi Lab na kojoj se nalaze svi nastavni materijali za izvođenje robotike, ali i dodatni besplatni STEM materijali.
Na natječaj se prijavite ispunjavanjem ovog obrasca do 13. svibnja u 23:59 sati. Više o natječaju pročitajte u ovom tekstu.
Projekt ekoLucija 101 provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) iz Zagreba i Stemi. Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
U sklopu projekta smo otvorili natječaj kojim nagrađujemo najbolje eko-projekte škola u Hrvatskoj. Odgovore na često postavljana pitanja o natječaju pročitajte ovdje, a prijavite se ispunjavanjem ovog obrasca.
Pravilnik natječaja ‘ekoLucija 101’ pročitajte ispod.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
