Pretraga

Brucošijada FER-a: Od želje da privuku cure na faks do najluđeg tuluma u gradu kroz četiri i pol desetljeća

A- A+

Pročitajte kako je Brucošijada FER-a od želje da se cure dovedu na faks prerasla u kultni zagrebački party. Saznajte tko je svirao s razbijenom glavom, koja je brucošijada najbolja svih vremena te tko je izgnao tulum s fakulteta.

Tisuće zajapurenih i znojnih studenata, i naravno studentica, tiskaju se u sitnim noćnim satima FER-om ili ETF-om, kako vam draže. Dobro su raspoloženi i iščekuju zvjezdu večeri – Nenu Belana i Đavole. On zamotane glave i pun ogrebotina izlazi na pozornicu, a u publici erupcija oduševljenja. Đavoli su usprkos prometnoj nesreći stigli na Brucošijadu.

– Imali su prometnu, ali nisu otkazali nastup. Drugi su bendovi produžili svirku da Belanu i ekipi ostane više vremena kako bi sanirali ozljede i nastupe. Ksetovci su još jednom dali sve od sebe da party bude na razini i ta fanatična predanost jedna je od tajni FER-ove brucošijade, priča nam Matija Mamuča, jedan od ksetovaca koji organiziraju ovogodišnju Brucošijadu.

Sada, 26 godina kasnije, malo toga se promijenilo. Ferovski se party jednostavno ne propušta.

Izdvojeni članak

Brucošijada FER-a u kombinaciji žestokih riffova i provokativnih tekstova

Pripreme za 33. po redu Brucošijadu ulaze u posljednju fazu, a mi smo odlučili pretresti uhodanu organizaciju, otkriti način biranja line up-a, ali i rasvijetliti tajne i neobičnu povijest ‘partija svih partija‘.

Imamo svoj ‘ukus’ od kojeg ne odstupamo

Dobar dio headlinera je bio spreman prije ljeta, a pripreme kao i svake godine su počele još u travnju kako bi se izbjeglo preklapanje glavnih imena s drugim velikim tulumima u regiji. Bogat je i ove godine jesenski program u Zagrebu, no ksetovci su pripremili prilično svjež line up.

Noć prije prava je ludnica

– Najzahtjevniji trenutak je zapravo sama noć prije Brucošijade. S obzirom da je u fakultetu mi moramo u četvrtak od 7 popodne do petka ujutro moramo postaviti sva tri stagea, šankove, ozvučenje…sve mora biti spremno jer se u petak održava nastava i ne smije se raditi. Onda tu bude prava mobilizacija. Ksetovci upregnu sve snage, dođu i stari članovi pa bude 300-ak ljudi koji pomažu u jednoj noći, ispričao nam je Matija Mamuča, jedan od organizatora.

– Postoji svojevrstan prepoznatljiv ‘ukus’, da tako kažem, izvan kojeg ne idemo. Najčešće ponudimo na glavnom stageu bendove koji imaju ugled i širu publiku te čije ime ima specifičnu težinu. Na drugi stage volimo dovesti alternativne bendove u usponu za koje smatramo da bi ih ljudi trebali čuti. Njima Brucošijada služi kao odskočna daska. S obzirom na relativno mali manevarski prostor u izboru tih ‘delux’ bendova, ljudi nam znaju prigovarati da vadimo line up uvijek iz istog bazena. Zbog toga smo se ove godine osvježili postavu i doveli prvi put u povijesti Zabranjeno pušenje. Tu su još Majke i Bad Copy te Belfast Food koji dolazi prvi put nakon desetak godina, priča nam Mamuča.

Novac koji ostane ulaže se u KSET

Respektabilni izvođači i vrhunska priprema posljedica su jednog uhodanog mehanizma koji već desetljećima funkcionira među ksetovcima. Naime, svake se godine mijenja cijela uprava kako bi novi ljudi ušli u sustavi i naučili organizacijske vještine. Usprkos svježoj ekipi, iz godine u godinu ne odstupa se od određenih načela, a bitna je i činjenica da stariji članovi pomažu novima kako se greške ne bi ponavljale.

Ipak nije dovoljno samo mnogo dobre volje za realizaciju ovakvih projekata. S obzirom da vrhunski party, kao što svi znamo, iziskuje ozbiljne troškove često se postavlja pitanje kako se zapravo financira Brucošijada FER- a.

Izdvojeni članak

Poznati su i posljednji izvođači Brucošijade FER-a

– Imamo par stotina volontera te ne moramo plaćati radnu snagu. Nemamo ni troškove za prostor i zbog toga smo jako zahvalni fakultetu. Troškove koje ne možemo izbjeći pokrivamo pretakanjem novca od karata. Naravno treba platiti bendove, ulaznice, plakat i slično. U slučaju da ostane nešto novca to se ulaže u program kluba ili opremu. Iz tog fonda se rade i neki koncerti za koje znamo da će generirati gubitak, ali ih organiziramo kako bi porastao ugled kluba i kako bismo oplemenili zagrebačku glazbenu scenu, otkriva nam naš sugovornik.

Nešto manje ulaznica nego prošlih godina

Dodaje kako im organizaciju olakšava i dobra reputacija kod suradnika i poštivanje dogovora u prošlosti. Obostrano je poštovanje, kaže, ključno kod pregovora s bendovima jer se na taj način lakše nalazi kompromis. Ksetovci se drže one kako je važno nikoga ne oštetiti.

– Svi se bore za svoj dio kolača i to je normalno. Bendovi bi više novca, a vi pokušavate uravnotežiti troškove i kvalitetu. Na kraju se ipak uvijek nađe kompromis, kaže Mamuča.

Kompromis i ravnotežu su ksetovci našli i ove godine te se opet očekuje FER krcat do posljednjeg mjesta. Promocija je tek počela, nije se do kraja zahuktala ni prodaja karata, a na Facebook pageu je već najavljeno više od 2 700 posjetitelja.
S obzirom da su se organizatori proteklih godina najviše suočavali s pritužbama vezanim za pretrpanost prostora u prodaju će biti pušteno nešto manje ulaznica – njih 3 500.

Izdvojeni članak

Glazbena poslastica za fanove Brucošijade FER-a

Legendarna brucošijada ’90. bila je najveća ikad

Nema sumnje da će Brucošijada po ko zna koji put biti rasprodana. Vjerojatno bi bila i da je karata ponuđeno i dva puta više kao što se to događalo nekoliko puta tijekom duge i bogate povijesti.
Tako je posljednja prijeratna ‘žurka’ poznatija kao ‘dijabetičarska brucošijada‘ ostala zapamćena po više od pet tisuća posjetitelja i najmanje isto toliko onih koji su ostali oko tadašnjeg ETF-a.

Navodno je beogradski EKV imao chilanje pred nastup u dekanatu, a uz njih su te davne 1990. svirali Partibrejkersi, Električni orgazam, Đavoli i Film. Tadašnja Televizija Zagreb se u program tijekom večeri nekoliko puta uključivala izravno s fakulteta. Party je na rub kaosa došao modnom revijom neobičnog sadržaja koja se također odvijala u sklopu brucošijade.

– Modna revija je uletjela u zadnji čas. Cure su zamolile da je održe, dečki dali dvoranu, nisu puno pitali. Nitko nije znao da se radi o reviji donjeg rublja. Iznenađenje je bilo kad su dojavljeni neredi s revije: pomahnitali eteefovci kao da nikad žene nisu vidjeli, bacali su se na modele i skoro izazvali nerede, o tom događaju izjavio je za monografiju KSET-a Darko Biljanović – Biljac.

Mađioničar i vatra na fakultetu

Početnih godina na Brucošijadi je nastupao mađioničar. Priča je krenula tako što je izvjesni laborant Božo ujedno bio i tajnik mađioničarske udruge. Performeri su se godinama izmjenjivali i nastupali zbog sjajnih reakcija publike sve dok se jedne godine nije nešto zapalilo. Tada je dekan rekao dosta madžijanju.

Sve je počelo kako bi se cure dovele na faks

Brucošijada ’90. bila je vrhunac jednog procesa koji je počeo tamo još 1970. kada su elektrotehničari očajni zbog kroničnog nedostatku žena na fakultetu odlučili smisliti nešto kako bi popravili ‘krvnu sliku’. Posljedica je bio plesnjak iz kojeg će se tijekom četiri i pol desetljeća rađati legenda.

– Na toj prvoj nastupala je muzička sekcija fakulteta. Cilj je bilo da se na fakultet dovedu cure. Eto konačno nam je to i uspjelo prije par godina kada su nam uzeli muške toalete i pretvorili ih u ženske, uz smjeh priča Mamuča i nastavlja u istom tonu.

– Brucošijade u ovom današnjem obliku počinju od 1981. godine. Tada su organizirani koncerti na nekoliko stageva, u KSET-u je instaliran floor, a pojavili su se osim toga mađioničar i kino. Kino je i danas tu, ali magije na FER-u više nema, ispričao nam je Mamuča.

Kao što smo već ranije spomenuli ekspanzija je trajala sve dok vihor rata nije pomeo volju za zabavom diljem Lijepe naše. Nastupio je prekid koji je trajao par godina, a onda je ’93. nakon velikih dvojbi ponovno iz crnila izronila na leđima ksetovaca bolja no ikad.

– Dugo su se ljudi premišljali je li uopće adekvatno da se za vrijeme ratnih stradanja u Zagrebu fešta i tulumari. Naposljetku je odluka pala. Ljudima je trebao odmak od crnila. Trebala im je glazba. Brucošijada je bila veliki uspjeh, otkrio nam je naš elokventni sugovornik.

Život u izgnanstvu

Nakon rata novi veliki izazov za zabavu na FER-u stigao je 2005. godine u liku i djelu dekana Mladena Kosa. On je naime odlučio kako je neprimjereno da se party održava na fakultetu.

Revoltiran izgnanstvom, dio studenata je htio Brucošijadu organizirati na parkiralištu ispred fakulteta kao prosvjed protiv ukidanja tradicije obrazloženog općom nesigurnošću u svijetu i strahom od terorizma. Nažalost, prosvjed se nikad nije održao, a ferovci su bili izbjeglice i tijekom dekanskog mandata današnjeg ministra obrazovanja Vedrana Mornara.

Tek 2010. kada je Mornar otišao s pozicije, a zamjenio ga Nedjeljko Perić, Brucošijada se vratila kući.

Tamo je i dan danas odnosno tamo će s Majkama, Zabranjenim pušenjem i mnogim drugim biti 7. studenog za kada je zakazan sljedeći sastanak.

Brucošijada FER-a: Od želje da privuku cure na faks do najluđeg tuluma u gradu kroz četiri i pol desetljeća
Share via
Copy link
Powered by Social Snap