Pretraga

Da zaboli glava: Imamo dokument iz MZO-a, popisali su sve probleme na našim fakultetima

A- A+

Radovan Fuchs planira ozbiljno reformirati sustav znanosti i visokog obrazovanja. Vidi se to iz zakonskih prijedloga koje je pripremila njegova administracija. Iako već i vrapci na grani znaju da je sustav prepun nedostataka i problema, zgodno bi bilo vidjeti one kapitalne – na jednom mjestu. Sada to imamo. U posjedu smo dokumenta Ministarstva znanosti i obrazovanja koje sadrži ocjenu trenutnog stanja, uz naglašene probleme. Ima tu svega, od besmisleno puno zaposlenih, preko neevidentiranih studenata, neobjašnjivo visokih kvota…

dvorana za predavanje, sveučilište

Foto: Unsplash

Jeste li vidjeli što piše u novom zakonu? Nezaobilazno je to pitanje svake iole ozbiljnije akademske rasprave od kraja prošloga tjedna. Tada je javnost preko medija dobila prvi uvid u novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Novi su to propisi koji obećavaju riješiti nagomilane probleme u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, kao i popuniti rupe i nedostatke prijašnjih propisa koji su na snazi već gotovo dvadeset godina i koji , unatoč brojnim izmjenama, nikada nisu u pravom smislu te riječi – regulirali sustav. Ukratko, nisu ispunili svoju temeljnu i jedinu zadaću. No, zašto ti zakoni nisu dovoljno dobri i koji su uopće konkretni, veliki problemi sustava?

Izdvojeni članak
radovan fuchs mzo

Fuchsov novi zakon: Promjene za visoke škole, studenti imaju nove titule, rektori samo jedan mandat…

Studiji nisu usklađeni s potrebama tržišta

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, čiji stručnjaci pod palicom Radovana Fuchsa već godinu i pol pripremaju novi zakonski prijedlog, složilo je detaljnu analizu postojećeg stanja. Preciznije, popisalo je sve nedostatke i nagomilane probleme u sustavu koje važeći propisi ne pretpostavljaju, nedovoljno reguliraju ili jednostavno nisu učinkoviti u njihovu rješavanju. Na temelju su tako složene ocjene aktualnog stanja i arbitrirali čemu će posebno, a čemu manje posvetiti pažnju kod sastavljanja novih zakonskih odredbi. Mi smo u posjedu tog dokumenta.

U prvom redu, postoje brojne nelogičnosti u brojkama; uslijed nepovoljne demografske situacije posljednjih šest godina imamo osjetan pad broja studenata. Ipak, broj studijskih programa se povećava, kao i broj zaposlenih u visokom obrazovanju na teret državnog proračuna. Kao još jedan značajan nedostatak država vidi, što bismo mogli povezati s prethodnim, nedostatak je nadzora nad radom sveučilišta. Sveučilišni savjeti kao nadzorna tijela nisu funkcionalni, stoji u dokumentu MZO-a, a mehanizam upravnog nadzora je nemoćan.

Problem možda najvidljiviji široj javnosti leži u tome što studijski programi jednostavni nisu usklađeni s potrebama tržišta rada. Ministarstvo je nešto oštrije. Oni kažu da se novi studiji pokreću ‘zbog zapošljavanja profesora, a ne za potrebe države i gospodarstva’. Neopravdano su visoke kvote na nekim studijima, dok su za deficitarne struke – poput logopedije i studija u IT sektoru – nedostatne. Uza sve to, trenutno ni ne postoji mehanizam kojim bi država utjecala na upisne kvote; posrijedi je u tom kontekstu, stoji u dokumentu MZO-a, široko tumačenje autonomije na javnim sveučilištima.

‘Zatvorena i autarkična akademska zajednica’

Iako glavni, to nisu jedini problemi sa sustavom. Ministarstvo detektira i nedovoljnu međunarodnu vidljivost, odnosno jako nizak broj stranih studenata na našim sveučilištima, slabu mobilnost i dolazak gostujućih profesora, a za akademsku zajednicu kažu da je, citiramo, ‘zatvorena i autarkična’. Osim toga, smatraju i da se u našem visokom školstvu baš ne primjenjuju načela inače karakteristična za europski obrazovni prostor. Konkretno, ne pratimo karijere bivših studenata, nemamo praksu na fakultetima, niska je završnost studija, nema združenih diploma… Moglo bi se još nabrajati.

Izdvojeni članak
studenti predavanje

Novi zakon donosi promjenu za 50.000 studenata, neki od njih iščekuju je već godinama

Iako smo zemlja s manje od četiri milijuna stanovnika, imamo čak 25 javnih znanstvenih instituta gdje zapošljavamo gotovo dvije tisuće ljudi. U posljednjih pet godina imamo rast od tristo zaposlenika. Unatoč tome, citiranost nam je najlošija u Europi, međunarodno smo u tom aspektu gotovo nevidljivi. Instituti su, zapravo, primjećuje MZO, ‘raštrkani i rascjepkani’. Istraživači nisu ujedinjeni za, recimo, europske projekte, a institut se financiraju temeljen broja zaposlenih što baš ne potiče istraživačku izvrsnost. Više instituta izvodi istu djelatnost – imamo tri za poljoprivredu, tri za ekonomiju, tri za društvena istraživanja.

Jedan od većih problema je i evidencija. Trenutno, ističe MZO u dokumentu, nemamo pouzdane podatke o visokim učilištima, studijima, studentima, diplomiranima, nastavnom i nenastavnom osoblju. To predstavlja prepreku za daljnja ulaganja u razvoj visokog školstva, a neki studenti, zbog pogrešnih podataka, ne mogu ostvarivati studentska prava.


ISPLAĆUJU IM PLAĆU, ALI I ŠKOLARINU…

– Uspoređivanjem podataka HZMO-a, COP-a i ISSP-a (studentski standard) utvrđeno je kako je 21 zaposlenik na javnim visokim učilištima kojima država isplaćuje plaću ujedno i redovit student te im država plaća školarinu i koriste sva prava iz studentskog standarda (prehrana), stoji u dokumentu Ministarstva znanost i obrazovanja.


Više tekstova o reformi visokog obrazovanja pročitajte ovdje:

Novi zakon donosi promjenu za 50.000 studenata, neki od njih iščekuju je već godinama

Fuchsov novi zakon: Promjene za visoke škole, studenti imaju nove titule, rektori samo jedan mandat…

Ministar Fuchs na našoj konferenciji ukratko predstavio reformu visokog obrazovanja i znanosti