Dva sveučilišta zajednički pokrenula novi studij: Nastava u trimestrima, dio se izvodi u Zagrebu, dio u Zadru
Novi diplomski studij Mediteranska poljoprivreda s nastavom počinje već ove akademske godine. Izvode ga zagrebačko i zadarsko Sveučilište, a poseban je po tome što se prva dva trimestra izvode u Zagrebu, dok će se ostatak nastave provoditi u Zadru. Martina Skendrović Babojelić, profesorica zagrebačkog Agronomskog fakulteta te voditeljica novog studija, ispričala nam je više.
Zagrebačko i zadarsko Sveučilište surađuju na izvođenju novog diplomskog studija Mediteranska poljoprivreda | Foto: Agronomski fakultet
Zagrebačko i zadarsko Sveučilište surađuju na izvođenju novog diplomskog studija Mediteranska poljoprivreda koji s nastavom počinje već na jesen. Osim što je prvi diplomski studij te tematike u Hrvatskoj, poseban je i po tome što će studenti nastavu slušati u oba grada, a umjesto u semestrima, organizirana je u trimestrima. Martina Skendrović Babojelić, redovita profesorica u Zavodu za voćarstvo, Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta i voditeljica novog studija Mediteranska poljoprivreda, objasnila nam je više.
– Studenti će moći izabrati između dva smjera: Vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo te Povrćarstvo, aromatično, ljekovito i ukrasno bilje, a usmjerenje biraju na prvoj godini studija. Postoji potreba zapošljavanja magistara struke ovog profila kako za privatni tako i za javni sektor budući da u Republici Hrvatskoj do sada nije bilo namjenskog studija koji bi od početka do završetka osnovnog sveučilišnog obrazovanja u potpunosti pokrivao mediteransku poljoprivredu, objasnila nam je Skendrović Babojelić.
Prije pokretanja studija provedena je anketa o njegovoj opravdanosti, rekla je profesorica i voditeljica novog studija, a rezultati su pokazali kako poslodavci trebaju stručnjake kakve bi obrazovao njihov studijski program. Sa stajališta specifičnih istraživanja biotehničkih znanosti, Mediteran i njegovi specifični agrosustavi su vrlo zanimljivo područje. Zbog toga, ali i zbog činjenice da poljoprivreda, održivost, nove tehnologije, primarne prerade, agroturizam i ruralni razvoj imaju sve veću važnost za društvo, trebaju nam obrazovani magistri specijalizirani za to područje.
– Poslodavci iz privatnog sektora te institucije iz lokalne uprave i samouprave mediteranskog područja traže stručnjake iz predloženog programa radi boljeg iskorištavanja fondova Europske Unije i domaćih fondova potpore inovativnim tehnologijama i ruralnom razvoju, istaknula je Skendrović Babojelić.
Studij Mediteranska poljoprivreda predviđa vježbe i praksu kako bi studenti teorijsko znanje naučili pravilno primijeniti | Foto: Agronomski fakultet
Prva dva trimestra u Zagrebu, ostatak nastave u Zadru
Upisna kvota novog studija je 20 studenata, po 10 na svakom smjeru. Studij je poseban i po tome što će se, umjesto u semestrima na koje su studenti naviknuli, izvoditi u trimestrima. Ukratko, do diplome ćete studirati dvije godine podijeljene na šest trimestra. Prva dva trimestra izvode se pri Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a ostatak pri Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.
– Upravo zbog lakše i kvalitetnije organizacije nastave studijski program podijeljen je na šest trimestara i traje dvije godine. Prva dva trimestra odnosi se na obavezne predmete na kojima nastavnici najvećim dijelom održavaju predavanja na matičnom Fakultetu u Zagrebu, a u trećem trimestru kao i drugoj godini studija, studenti odrađuju nastavu u Zadru, objasnila je Skendrović Babojelić.
Nastavni program je vezan uz odabrani smjer, a predviđa održavanje praktičnih i laboratorijskih vježbi koje su povezane uz vegetacijsku sezonu te odrađivanje prakse i stručnog projekta. Premještanjem mjesta izvođenja nastave u Zadar su studentima željeli olakšati pohađanje nastave, doznali smo od profesorice.
– Prosječno opterećenje po trimestru je 20 ECTS bodova, a broj predmeta ovisi o opterećenju pojedinog predmeta ECTS bodovima. U principu oba usmjerenja imaju 17 zajedničkih obveznih predmeta (64 ECTS bodova) i 14 izbornih predmeta (39 ECTS bodova). Svako usmjerenje ima još 32 ECTS boda obveznih predmeta uže struke, istaknula je Skendrović Babojelić.
Studenti na prvoj godini biraju između dva smjera: Vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo te Povrćarstvo, aromatično, ljekovito i ukrasno bilje | Foto: Agronomski fakultet
Studij usmjeren na praktično znanje
Studij predviđa vježbe i praksu kako bi studenti teorijsko znanje naučili pravilno primijeniti. Vježbe će se održavati već na prvoj godini studija, odnosno tijekom trećeg trimestra. Na drugoj godini će se održavati stručna praksa i istraživanja vezana uz teme stručnih projekata i diplomskih radova, objasnila je voditeljica studija.
– Vrlo je važno teorijsko znanje pravilno primijeniti, a to je moguće stjecanjem iskustva i praktičnim radom. U sklopu svakog usmjerenja osmišljeni su predmeti kao Praktične i laboratorijske vježbe iz Vinogradarstva, vinarstva, Praktične i laboratorijske vježbe voćarstva te Praktične i laboratorijske vježbe iz povrćarstva, aromatičnog, ljekovitog i ukrasnog bilja koji objedinjuju, obuhvaćaju i prate nastavne cjeline prethodno odslušanih predavanja na pojedinim predmetima, rekla je Skendrović Babojelić.
Više informacija o novom studiju svi zainteresirani mogu pronaći na web stranici Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Na Agronomskom fakultetu, osim novog studija Mediteranske poljoprivrede, izvode čak 16 diplomskih studija, a cijeli popis je dostupan ovdje. Od ove se godine upisni postupak na diplomske studije provodi online, a upisi su otvoreni do utorka 21. rujna do 12 sati.
Nedavno su u suradnji s platformom Virtualno360 objavili i virtualnu šetnju zahvaljujući kojoj je moguće zaviriti u dvorane, laboratorije i kabinete Fakulteta te prošetati prostranim površinama koje ga okružuju. Virtualna šetnja dostupna je putem ove poveznice.
Virtualno prošetajte Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu | Foto: Agronomski fakultet
Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
