Pretraga

FER-u je potrebno proširenje, ali i pedesetak novih asistenata

Već sada postoji značajna potreba za stručnjacima iz IT-a, matematike, računalstva i sličnih zanimanja, a zbog nezaustavljivog razvoja tehnologije potražnja će se još brže povećavati u idućih desetak godina. Međutim, hrvatski fakulteti trenutno nemaju dovoljno resursa da bi odgovorili potrebama tržišta pa je FER-u potrebno proširenje i pedesetak novih asistenata. Potkapacitiranost muči i zagrebački PMF, a za veće upisne kvote te kvalitetniju nastavu dobro bi im došla i nova oprema.

foto: Anton Mezulić| www.srednja.hr

Proteklu godinu se više od stotinu puta ponavljalo kako je za razvoj hrvatskog gospodarstva ključno ulagati u obrazovanje, a posebno u STEM područja, iz kojih proizlazi najviše danas deficitarnih zanimanja. Za mladim i ambicioznim znanstvenicima, stručnjacima za moderne tehnologije, inženjerima i matematičarima ogroman je interes u Hrvatskoj i inozemstvu pa su svi političari u vrijeme predizborne kampanje upravo tu vidjeli priliku za bolju budućnost.

Međutim, danas malo tko pamti znači ova još nedavno vrlo popularna skraćenica. Nakon objave novog proračuna, odgovor na pitanje kako stvarno povećati broj mladih i kvalitetnih prirodoslovaca, IT stručnjaka ili robotičara postao je znanstvena fantastika.

Nedostatak asistenata FER trenutno pokriva iz vlastitih sredstava

– Popunjenost prostornih kapaciteta FER-a nije jednaka cijele akademske godine, ali je izuzetno velika. Dvorane se koriste i vikendom, a radnim danima u intenzivnim tjednima i po cijeli dan. Posebno je velika popunjenost u tjednima kada se intenzivno održavaju laboratorijske vježbe te u tjednima obrana seminarskih radova i projekata. Istina je da se dvorane ponekad koriste i do kasno navečer, pogotovo prilikom obrana seminarskih radova, objasnio nam je prodekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Marko Delimar.

Ističe kako za razmatranje povećanja upisne kvote, a time i potencijalni izlazak u susret tržištu rada, FER treba prostor za nove predavaonice i prostor za održavanje laboratorijskih vježbi, posebice u cilju tako zvane jednosmjenske nastave.

Uz to, FER-u u ovome trenutku nedostaje čak 50 novih asistenata koje treba financirati iz sredstava Državnoga proračuna. Navedeni nedostatak asistenata FER pokriva iz svojih vlastitih sredstava, što nije trajno rješenje niti dobra osnova za ikakvo povećanje upisne kvote.

Zagrebački fakultet u pregovorima je oko zgrade Zagrebačkog holdinga

– Točno je da zgrada koju trenutačno koristi Zagrebački holding, a koja se nalazi u neposrednoj blizini FER-a (uz tzv. zgradu D FER-a u Ulici grada Vukovara), predstavlja sasvim logično i prirodno proširenje FER-a jer se navedena zgrada nalazi na svega nekoliko desetaka metara od postojeće zgrade D FER-a, otkriva nam Delimar, prodekan za nastavu na vodećoj visokoškolskoj i istraživačkoj ustanovi u području elektrotehnike, računarstva i informacijsko komunikacijske tehnologije.

Razgovori s Gradskim poglavarstvom Grada Zagreba i gradonačelnikom Milanom Bandićem već su obavljeni u nekoliko navrata te je gradonačelnik Bandić dao načelnu podršku ovom prijedlogu, ali uz uvjet da Državni ured za upravljanje državnom imovinom Zagrebu njegove prostore kompenzira nekom drugom nekretninom, koja je trenutačno u vlasništvu države.

Pored toga, s prijedlogom vezanim uz zgradu Zagrebačkog holdinga upoznat je i ministar Predrag Šustar. FER se nada da će sva relevantna tijela podržati ovaj prijedlog.

Već nekoliko desetljeća pokušavamo ostvariti jedan od svojih najvažnijih strateških ciljeva

Eksplicitnijoj i intenzivnijoj podršci MZOS-a te zagrebačkog Sveučilišta nadaju se i na Prirodoslovnom-matematičkom fakultetu. Bez obzira na relativno novi kompleks fakultetskih zgrada u sjevernom dijelu grada, prostorni kapaciteti PMF-a nisu zadovoljavajući. Fakultet još uvijek djeluje na nekoliko dislociranih lokacija, pri čemu je samo Biološki odsjek raspršen na njih četiri.

Iako se potreba za stručnjacima iz STEM područja na tržištu rada kontinuirano povećava, s PMF-a također ističu kako im, osim prostornih kapaciteta, značajnije povećanje upisnih kvota za njihove studijske programe ne dopušta ni trenutna kadrovska situacija, ali i nedostatna oprema koju koriste u nastavi.

– Već nekoliko desetljeća pokušavamo ostvariti jedan od svojih najvažnijih strateških ciljeva, a to je izgradnja zajedničke zgrade Biološkog, Geografskog i Geološkog odsjeka, kojom bi se svi fakultetski odsjeci okupili u zajedničkom kampusu. S obzirom na veličinu potrebnih ulaganja, ovaj cilj možemo ostvariti samo sredstvima iz EU fondova te uz podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno se radi na razvoju izvedbenog projekta, dok je idejno rješenje odabrano, kažu iz dekanata PMF-a.


'PMF organizira najveći festival znanosti u državi'

S gotovo 5.000 studenata upisanih na sedam odsjeka, Botaničkim vrtom i Seizmološkom službom te 700 zaposlenika Prirodoslovno-matematički fakultet jedna je od najvećih fakulteta u Hrvatskoj. Osim toga, s obzirom na znanstvene rezultate i karijere bivših studenata, baš kao i FER, PMF se smatra jednim od najkvalitetnijih visokoobrazovnih institucija u državi i regiji. Svoj status pravdaju i brojnim vannastavnim manifestacija te predavanjima koje organiziraju za mlađe uzraste te ostale zainteresirane posjetitelje. – Ovom prilikom osobito ističemo cjelodnevnu manifestaciju Dan i noć na PMF-u, najveći festival znanosti u državi, s više od 150 različitih predavanja i radionica za sve uzraste. Festival će se održati 15. travnja na naših 11 lokacija, najavljuju s Prirodoslovno matematičkog fakulteta te objašnjavaju kako godišnji broj mladih koji završavaju studije na PMF-u žele povećati privlačenjem kvalitetnijeg kadra.

Povećanje upisnih kvota ugrozilo bi kvalitetu nastave na PMF-u

PMF svojim studentima želi omogućiti visoku kvalitetu obrazovanja, koja podrazumijeva rad u laboratorijima i računalnim praktikumima, terensku nastavu te rad u manjim skupinama. Povećanje upisnih kvota ugrozilo bi postignute standarde kvalitete.

Umjesto toga, PMF provodi niz aktivnosti popularizacije prirodoslovlja i matematike među predškolskom djecom te učenicima osnovnih i srednjih škola, kako bi što više mladih zainteresirali za prirodne znanosti, ali i privukli što kvalitetniji kadar na vlastite studijske programe.

– Daljnje restrikcije proračunskog financiranja sustava znanosti i visokog obrazovanja sigurno neće pozitivno utjecati na njegov razvoj. To se osobito odnosi na održivost kvalitete studija i znanstveno-nastavnog osoblja, s naglaskom na mlade istraživače. Bez značajne financijske podrške njihovom većem zapošljavanju najrespektabilniji kadar svoju će karijeru graditi izvan granica Hrvatske, za kraj su naglasili iz dekanata Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

foto: Botanički vrt PMF-a| www.unizg.hr