Pretraga

Kakav je položaj studentica na fakultetima? ‘Profesor je dečke oslovljavao prezimenom, a cure s ‘gospođice’

A- A+

Biti žena u 2021. godini je teško i naporno. Iako u teoriji žene imaju jednaka pravo kao i muškarci, vrlo često to nije zapravo slučaj. Od onih očitih stvari kao što su ‘pink tax’, porez na higijenske potrepštine, manje prosječne plaće, pa do onih manje vidljivih, s kojima se ne susreću sve žene. No, to ne znači da je riječ o manjini.

studenti učenje

Foto: pixabay

 

Postoji jako puno problema o kojima se malo govori. Valjda se misli da se tako umanjuje problem, važnost istoga ili se nada da će problemi jednostavno nestati. Nažalost, većina stvari tako ne funkcionira i dok se ne ulovite u koštac s problemom, on neće magično nestati preko noći. Među te probleme spada i položaj žene u društvu.

Koliko god danas žene bile u boljoj poziciji nego prije sedamdeset godina, i dalje to nije tako bajno kao što se čini, barem ne u stvarnosti. Samo ove godine smo svjedočili valu prijava seksualnog zlostavljanja na fakultetima – koliko je toga što se još skriva? Nedavno je i u Saboru odbijen prijedlog o trenutnim izmjenama Kaznenog zakona prema kojima bi se kazneno djelo spolnog uznemiravanja gonilo po službenoj dužnosti, a ne tek nakon što žrtva prijavi, kako predviđaju važeće zakonske odredbe. Ipak, Vlada je krenula u šire izmjene Zakona, koje bi trebale obuhvatiti i traženo. No, nije poznato kada će novi propisi ugledati svjetlo dana.

Takve stvari samo potvrđuju ono što svi već znaju: ženama nije lako. Postoje one koje se s takvim problemima ne susreću, no velika većina je ipak doživjela barem neku vrstu neugode. Diskriminacije ima na svakom koraku, pa tako naravno, i u visokom obrazovanju. Postoje fakulteti koji su tradicionalno ‘muški’ i oni tradicionalno shvaćeni kao ‘ženski’. I dok omjeri studenata/studentica često odgovaraju tim stereotipima, kako je biti žena na fakulteu koji se stereotipno smatra ‘muškim’? Provjerili smo s našom sugovornicom koja studira strojarstvo.

Tri od 40

– Na preddiplomskom je bilo više cura, rekla bih otprilike 40 od 200, ali tada smo bili pomiješani s ostalim smjerovima. Sada na diplomskom nas je tri od 40. Mislim da se stvari mijenjaju na bolje, mislim da je prije 30 godina omjer bio bliži tri od 200. Kako vrijeme prolazi postajemo liberalnije društvo u kojem svatko može studirati/raditi ono što mu se sviđa bez čuđenja i osuđivanja. U pet godina studiranja imala sam jednu jedinu profesoricu, i to tek na diplomskom, što je dosta obeshrabrujuće. S druge strane, pretpostavljam da ima fakulteta na kojima predaju samo profesorice i rijetko koji profesor, tako da to nije tako čudno. Ne mislim da su žene posebno diskriminirane u akademskoj zajednici, mislim da je problem više u tome što se od njih očekuje da budu sve: uspješne karijerne žene, predane majke, i da uvijek dobro izgledaju, rekla nam je Matea (22).

Od žena se uvijek očekuje sve, a kada se negdje poskliznu – rado će im se ta pogreška zapamtiti. Ako ste žena koja želi ostati doma i biti kućanica: niste dovoljno ambiciozni. Ako ciljate na karijeru, kakva ste vi žena kada ne želite imati obitelj? Nemoguće je svima udovoljiti, pa je bitno odabrati svoj prioritet, i onda se tamo boriti. Recimo, kada upišete strojarstvo, naići ćete na nekoliko ‘izazova’.

– Jedino loše iskustvo koje sam imala na fakultetu bilo je na prvom semestru prve godine. Profesor iz kemije je na ispitima sve dečke oslovljavao njihovim prezimenom, a sve cure s ‘gospođice’. Znam da to nije najgora stvar na svijetu, ali pokazuje manjak poštovanja i čini da se osjećaš drugačijom od svojih kolega. Osim toga, u Italiji gdje studiram, ostali profesori nas ne zovu ‘kolega/kolegica’ nego gospodin/gospođa; i gospođa je puno prikladnije. Mislim da je seksistički na mjestu visokog obrazovanja žene oslovljavati na temelju njihovog bračnog statusa. Isti taj profesor je na predavanjima imao nekoliko neprikladnih šala koje su uvijek bile upućene dečkima kao da 20% osoba u učionici nisu cure. Na primjer, jednom je rekao: ‘Ako pred curom napravite to i to, sigurno vam tu večer neće dati’ (zna se što). S drugim profesorima, od kojih ih je velika većina 70+, a i dečkima s mog faksa, nikad nije bilo neugodnosti niti išta imalo neprimjereno ili što bi učinilo da se osjećam drugačije i kao da ne pripadam tamo, objasnila nam je Matea (22).

‘Gospođica’ je nedavno otišla u povijest u Hrvatskoj, pa kada na primjer odete u banku, službenici će vas uvijek osloviti s ‘gospođa’. Bilo bi lijepo kada bi to netko javio i ovom profesoru. Inače, upravo su ovakvi primjeri, gdje je riječ o stvarima koje mogu proći ispod radara, oni koji su najgori.

Da ne udaramo samo po ‘muškim’ fakultetima, razgovarali smo i sa studenticom s jednog stereotipno ‘ženskog’ fakulteta. Mislite li da je tamo bolja situacija? Manje diskriminacije?

Izdvojeni članak
hrvatski sabor

Ovako su zastupnici reagirali na HDZ koji je odbio mijenjati zakon u vezi seksualnog nasilja

Namjerno ruše i iživljavaju se

– Žene su moji najčešći profesori i medu njima naravno ima i odličnih predavača i znanstvenika, ali kao i na svakom fakultetu, uvijek se zna naći par onih kojih namjerno ruše i iživljavaju se. Ne samo na ispitima već i na svakodnevnim predavanjima. Također ima i muških predavača te su do sada svi bilo zbilja korektni i vrlo profesionalni, možda čak i više nego žene. U mojoj situaciji, omjer profesora me i ne čudi jer interes muške populacije za biologiju znatno manji. No, smatram da spol nastavnika ne bi trebao biti važan ako je dobar u onome što predaje i zna prenijeti znanje, mišljenje je Ivane (21) koja studira biologiju na PMF-u.

Dodaje, iako studira na Biološkom odsjeku gdje su pretežno žene, smatra da je atmosfera između profesorica i studentica ponekad diskutabilna i napeta.

– Ne očekuje se da će žena ženi davati različite komentare, opaske i postavljati duplo višu ljestvicu baš zato što je, eto, žena. Znam za situacije različitog ocjenjivanja istih ispita različitih kolegica, kao i različitom ocjenjivanju, ali i pružanja mogućnosti ili izlaženja u susret kada su u pitanju muške kolege. Odnosno, ženski profesori najčešće puno više traže od ženskih kolegica, a potom navode objašnjenja poput ‘točno je sve, ali eto, ja vidim da to nije to’ za rušenje ili davanje nižih ocjena, dok naše muške kolege nam prepričavaju situacije poklanjanja bodova i ocjena. Kao što sam rekla, muških kolega je manje pa mogu reći je da situacija kao i kada žena studira na nekom takozvanom ‘muškom’ fakultetu, ispričala nam je Ivana (21).

Činjenica da netko može dobiti višu ili nižu ocjenu samo zato što je muško ili žensko, u 2021. godini, je poražavajuća. Ali, izgleda da je to naša stvarnost. Možda kada bismo ju prihvatili kao takvu bismo mogli i riješiti taj problem. No, kako uopće pristupiti takvom problemu? Kako se boriti s time?

Siva budućnost?

Bilo bi ‘super’ kada bi situacija prestajala jednom kada se završi fakultet – i gore stvari se trpe u tih pet godina studiranja. Naša sugovornica, koju čeka traženje posla kao inženjerke, nije pretjerano optimistična.

– Iskreno, malo se bojim ulaska u svijet posla jer se bojim da stajališta ljudi tamo neće biti tako ‘moderna’ kao na fakultetu. S druge strane, znam da već odavno postoje žene koje rade kao inženjeri, koje su se izborile za svoja prava i otvorile put nama koji dolazimo iza njih, kao što ćemo i mi inženjerkama koje dolaze iza nas, rekla nam je Matea (22).

Hoće li se i nove generacije inženjerki, ali i svih žena u stereotipno ‘ne-ženskim’ profesijama susretati s problemom manje plaće, nedovoljne zastupljenosti i straha od nadređenih, ostaje tek za vidjeti. Na nama je samo da se potrudimo da mi nismo ti koji potiču takva razmišljanja i ponašanja.

Kakav je položaj studentica na fakultetima? ‘Profesor je dečke oslovljavao prezimenom, a cure s ‘gospođice’
Share via
Copy link
Powered by Social Snap