Pretraga

Na studijima povijesti prevladavaju muškarci: Leži li razlog u domoljublju i hrvatskoj nacionalnoj ideologiji?

Podaci studija povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pokazuju da ga uvijek upisuje više studenata nego studentica. Taj je podatak drukčiji od ostalih programa na tom fakultetu u kojima prevladavaju studentice. Čak i na nastavničkom smjeru povijesti, na kojima je inače uglavnom više studentica, dominiraju muškarci. Postavlja se pitanje zašto baš na studij povijesti dolazi više muškaraca i je li motivacija domoljublje.

povijest knjige

Knjige | foto: Pixabay

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na studij povijesti već se godinama upisuje više muškaraca nego žena. Iako je 2022. upisano 30 muškaraca i 25 žena, ta razlika 2020. bila je još veća – tada je upisano 39 muškaraca i 13 žena. Više muškaraca na studiju povijesti pokazuju i podaci Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Tamo je na preddiplomskom studiju 37 studenata i 22 studentice. Razlika se povećava na diplomskom gdje je 46 muškaraca i 19 žena, a na poslijediplomskom je 30 muškaraca i 15 žena. Više je muškaraca i na studiju povijesti Filozofskog fakulteta u Osijeku, ali i na studiju geografije i povijesti Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Zagreb.

– Brojke upisanih u prvu godinu preddiplomskog i prvu godinu diplomskog ukazuju razliku da, za razliku od Filozofskog fakulteta u cjelini, na Odsjeku za povijest ima više studenata u odnosu na studentice. Zanimljivo je da unutar toga čak i na nastavničkom smjeru koji je popularniji prevladavaju muškarci, iako se nastavničko zanimanje tradicionalno smatra više ženskim. U cjelini, veći je broj studenata, kazali su nam s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

‘Teme natopljene moći i frustracijama’

Koji su razlozi ovog ‘fenomena’ upitali smo Tvrtka Jakovinu, redovitog profesora u trajnom zvanju pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje predaje svjetsku povijest 20. stoljeća, a na našoj je obrazovnoj konferenciji održao predavanje ‘Može li povijest predvidjeti budućnost sukoba u Ukrajini?’. Kazao nam je kako može samo pretpostavljati, ali na temelju dugogodišnjeg iskustva i trenda koji prati iz prve klupe broj studenata na studijima povijesti, posebice na njegovom fakultetu, sve je više ‘muški’.

– Taj omjer je još izraženiji kada biste jasnije pogledali module koje imamo i kada prebrojite koliko je muških, a koliko djevojaka na studiju 19. i 20. stoljeća. Razdoblje je to hrvatske povijesti koje je najprisutnije u medijima, koje je političko bojište, svedeno na patnju, žrtvu i stradanje i rat. To je predmet hrvatske nacionalne ideologije, nacionalističke politike, identitetsko i mitološko razdoblje naše prošlosti, kazao je Jakovina.

Objasnio je da je sve manje najboljih studenata koji upisuju humanističke fakultete. Napomenuo je da humanistika nije na cijeni i da se sa STEM-om ostvarilo ono što je bilo naglašavano i u socijalizmu. Smatra da je krivo što se danas misli da netko tko zna računati može dobro voditi društvo ili da razumije društvo.

– Te su teme natopljene politikom, a to znači i moći, fiksacijama te frustracijama. Pretpostavljam da su to razlozi zašto je ionako uvijek spolno balansiraniji studij u odnosu na ostale u humanistici, posljednjih desetljeća postao ovako muški, zaključio je Jakovina.

Izdvojeni članak

Može li povijest predvidjeti budućnost sukoba u Ukrajini? ‘Rusija je gubila mnoge važne ratove’

‘Profesori nisu primijetili razliku’

Na nekim fakultetima ipak je spolna zastupljenost malo drugačija. Jedan od njih su Hrvatski studiji u Zagrebu gdje na preddiplomskom studiju ima 94 žena i 54 muškaraca, no na diplomskom prevladavaju studenti – tamo je 40 muškaraca i 35 žena. Renato Matić, redoviti profesor na Odsjeku za sociologiju Hrvatskih studija, upitao je 50 studenata te četiri nastavnika sa studija povijesti u Hrvatskoj o ovoj temi. Najvažniji je dio o motivima za upis na te studije te kako tumačiti veći broj muškaraca na tim studijima.

– Zanimljivo je da sami nastavnici nisu u svojoj dosadašnjoj praksi primijetili razliku u prisutnosti studentica i studenata na svojim predmetima, barem ne u mjeri da bi razmišljali o mogućim uzrocima. Nastavnici s kojima sam razgovarao imaju običaj postaviti pitanje o motivima za upis studija, a najčešći su studentski odgovori osobni interes za studij povijesti, zanimljiva predavanja te nastavnici u osnovnoj i srednjoj školi, pojasnio je Matić.

Razlike između studenata i studentica nisu primijećene osim što su dvojica profesora rekli kako na predavanja češće dolaze studentice. Od 50 studenata povijesti koji su davali odgovore o motivaciji, od kojih je podjednak broj studenata i studentica, najčešći motiv za upis jest da ih je povijest uvijek zanimala, osobni interes za povijest te da vole povijest i povijesne teme. Među obrazloženjima spominje se interes za povijest od djetinjstva zbog filmova i knjiga ili interes razvijen u školi inspirativnim predavanjima profesora.

Izdvojeni članak

Maturantima su se na upisima nudila 23 studija povijesti, a na burzi imamo 388 nezaposlenih koji su ih završili

‘Bez povijesti nema snalaženja u današnjem svijetu’

– Također je u okviru osobnog interesa zanimljivo istaknuti obrazloženje da je povijest dovoljno po sebi zanimljiva i da znanje iz povijesne struke može biti korisno i traženo u širokom spektru zanimanja i profesija, neovisno o mogućnosti zaposlenja u odgojno-obrazovnom procesu. Idući specifičan motiv je da bez znanja i proučavanja povijesti nema snalaženja u današnjem svijetu i njegova razumijevanja, poručio je Matić.

Među odgovorima bilo je i razloga da studentima dobro idu društveni predmeti ili da su jednostavno ‘tu uspjeli upasti’. Nitko od studenata nije spomenuo domoljublje kao mogući odgovor. Matić je kazao kako na većini društvenih studijskih usmjerenja prevladavaju studentice. Na studijima povijesti, napomenuo je Matić, ne može se govoriti o značajnoj statističkoj razlici u vezi spolova, no svakako je riječ o trendu.

– Barem u slučaju ovih 50 studenata ne može se govoriti o razlici u motivaciji za upis studija povijesti između studentica i studenata. Slično kao i na povijesti, i na studiju sociologije motivi su interes koji su izazvali nastavnici u srednjoj školi te opći interes za društvene predmete, zaključio je Matić.

povijest knjige
Share via
Copy link
Powered by Social Snap