Profesor Filozofskog: Većina odsjeka podržava ugovore pa i suradnju s KBF-om

Članovi inicijative Akademska solidarnost, Studentski zbor i dio profesora FFZG-a protive se potpisivanju suradnje s KBF-om. S druge strane, na fakultetskim odsjecima provedena je rasprava o ovom pitanju. Prema neslužbenim informacijama, većina odsjeka podržava uvjete nove verzije ugovora o zajedničkim dvopredmetnim studijima i ostaloj nastavnoj te znanstveno-istraživačkoj suradnji.

foto: www.srednja.hr

Nakon što je na Vijeću Filozofskog fakulteta u Zagrebu bez rasprave na odsjecima izglasan pa suspendiran ugovor o suradnji s Katoličko-bogoslovnim fakultetom, izrađena je nova verzija za koju Akademska solidarnost (AS) smatra da još uvijek nedovoljno kvalitetno definirana neka važna tehnička pitanja. Osim toga, dok AS i Studentski zbor FFZG-a upozoravaju da se krše Opća načela suradnje, u samom ugovoru navedeno je da će se eventualna sporna pitanja rješavati dogovorno.

U javnoj raspravi upozorava se na netransparentno djelovanje uprave fakulteta, ali dio odgovornosti dijele i članovi Vijeća FFZG-a koji su 2014. prihvatili prvu, kasnije suspendiranu verziju ugovora.

U intervjuu za portal srednja.hr profesor Tomislav Pletenac pismenim putem nam je objasnio kako je došlo do prihvaćanja sporne suradnje i kakav je stav odsjeka na ‘Filozofskom’.

Profesor Pletenac sudjelovao je i na tribini ‘Velečastivi na Filozofskom: klerikalizacija visokog obrazovanja?’, koju je u utorak organizirala inicijativa Akademska solidarnost. U videu na dnu članka pogledajte kako je izgledala usijana rasprava u najvećoj dvorani FFZG-a.

Zna li se kakav je opći stav profesora o ovoj temi i kako je prošla rasprava na odsjecima FFZG-a?

Teško je znati opći stav profesora. Kao i kod ostalih odluka nije dovoljno samo znati tko je za nešto ili nije. Uvijek se radi o raznovrsnim razlozima za zauzimanje nekog stava. Tako vrijedi i ovdje. Većina odsjeka podržava ugovore, barem koliko je meni poznato. Protiv ugovora je tek šest odsjeka od njih 23. Nisam upućen točno koji osim Odsjeka za kroatistiku i Odsjeka za filozofiju.

Kolika je odgovornost profesora Filozofskog za ovu trenutnu situaciju i zašto?

Ne razumijem što smatrate ‘situacijom’. Ako mislite na potrebu da se organizira tribina kao oblik izjašnjavanja izvan postojećih upravljačkih struktura onda je profesorska odgovornost mala.

Vijeće Filozofskog fakulteta je autonomno tijelo. Predstavnici pojedinih odsjeka u njemu ne moraju nužno poštivati odluke koje su donešene na odsjecima, a često nemaju niti vremena da na odsjecima rasprave pojedine točke koje su postavljene na sjednicu Vijeća Filozofskog fakulteta. Moraju često reagirati u skladu s osobnom procjenom tog časa (iz tog razloga i jesu autonomni). Stoga je nova varijanta ugovora i bila postavljena kao točka na sjednice svih odsjeka kako bi se skupile sve relevantne primjedbe i na njih reagiralo.

Studentski zbor Filozofskog smatra da ih diskriminira moguća suradnja s KBF-om

Problem koji se javlja moguće je najbolje vidjeti na prvoj varijanti ugovora. On je u potpunosti netransparentno došao pred članove Vijeća, bez konzultacija i gotovo bez rasprave izglasan. U ovom drugom slučaju kad su ti ugovori ‘popravljeni’ neki temeljni problemi ponovno nisu raspravljeni, a posebno ne efekti takvog ugovora. Profesori rijetko reagiraju na probleme upravljanja fakultetom jer se uglavnom bave svojim istraživanjima i tako dugo dok im je zagarantirana određena autonomija njihovog posla ne pridaju previše pažnje administrativnim problemima. Pri tom oni koji ukazuju na nedostatke, u takvom kontekstu smatraju se subjektima koji ‘stvaraju probleme’ ili većina naprosto smatra da je trud oko upozoravanja oko već ‘donešenih odluka’ tako i tako uzaludan.

U takvim slučajevima vam preostaje da upozorenja iznesete u drugim oblicima rasprave poput tribina i debata. Naime stava sam da svih problema ne bi bilo da smo u pripremi ovih ugovora surađivali na horizontalnoj razini s profesorima i studentima KBF-a. U tom slučaju bi se sigurno raspali stereotipi koje imaju jedni o drugima. I u raspravi na tribini se moglo vidjeti kako većina studenata smatra kako se na KBF-u podučava u skladu s dogmama te da stoga to nije znanost. Ja se protivim takvom stavu. Bez obzira kakav vam je cilj i dalje se mogu koristiti metode koje možda ne odgovaraju prirodnim znanostima, ali u svakom slučaju su bliske načinu rada koji se koristi i u humanističkim znanostima. Hermeneutika primjerice dolazi iz proučavanja Biblije. Općenito ikakvo tumačenje teksta mjesto je na kojem mogu postojati vrlo plodni doticaji. Naravno u jednom trenu svaka disciplina odlazi na svoju stranu jer im se ciljevi ipak razlikuju i možda tek na tom mjestu možemo raspravljati kome je nešto prihvatljivo, a kome ne.

Primjerice, na tribini spomenuti Michel Foucault teoretičar je koji je izvrnuo epistemologiju naglavačke. Jedna od njegovih dominantnih teza je kako društvena struktura, odnosno diksurs, nije samo odgovoran za način pristupa realnosti već strukturira ono što doživljavamo kao realnost.To može biti izniman izvor za neki teološki problem. Svima nam je u interesu više inkluzije i dobronamjernosti u društvu nego li etiketiranja. Ako stoga postoji kakva odgovornost onda je ona isključivo u slabim znanstvenim i studentskim kontaktima KBF-a i FF-a.

[Video] 'Velečastivi na Filozofskom': Pogledajte žustru raspravu studenata KBF-a i Filozofskog

Jeste li sudjelovali na Fakultetskom vijeću 2014. kada je prihvaćena prva verzija? Postoji li zapisnik tog glasanja?

Nisam sudjelovao na tom Vijeću FF-a.

Ugrožava li suradnja s KBF-om buduću poziciju vaših studenata na tržištu rada?

Po mom mišljenju iznimno. Radi se o različitim mehanizmima zapošljavanja nastavnika vjeronauka i ostalih. Vjeroučitelji nemaju javni natječaj već se škole obraćaju biskupu ako imaju potrebu za vjeroučiteljem i on im delegira nekog spremnog za taj posao. U slučaju da takva osoba ima još završen i neki drugi studij koji bi se mogao iskoristiti u školi, poput nekog od stranih jezika, hrvatskog jezika, povijesti, takva će osoba bez natječaja naprosto popuniti satnicu kad škola iskaže potrebu za takvim nastavnikom.

To znači smanjenje zapošljivosti studenata FF-a u školama. S druge strane ukoliko netko tko je upisao FF, a želi upisati katehetsku pedagogiju na KBF-u mora priložiti krštenicu i preporuku lokalnog župnika. Koliko god da je uspješan na oba prijemna ispita ako to nema njemu je zapriječena mogućnost studija na KBF-u. Nekima je dakle dozvoljena kombinacija, drugima ne. Ja neću ulaziti u razloge odredbi tih pravila, ona su kakva jesu i na njih KBF, kao i svaki drugi fakultet ima pravo, međutim kad se ide u ugovorni odnos onda bi on morao biti ravnopravan i svim studentima omogućiti jednake uvjete.

Dekan KBF-a prof. dr.sc. Tonči Matulić na vašem je portalu ustvrdio kako se to tek treba naknadno regulirati kad se stvore formalni uvjeti suradnje. Međutim u tim formalnim uvjetima već se navodi tko daje diplomu, reguliraju se neki drugi bitni elementi i nakon eventualnog izglasavanja to postaje temeljni dokument iz kojeg se dalje generiraju ostali akti. Dakle ti ‘formalni’ uvjeti su vrlo važni i oni moraju biti iznimno kvalitetno postavljeni kako ne bi došlo do kasnijih nesporazuma.

[Akademski 'Vatikanski ugovori'] Studenti KBF-a bez prijemnog upisuju Filozofski

Koju korist od suradnje s Katoličko-bogoslovnim fakultetom ima Filozofski fakultet u Zagrebu?

Ne znam zapravo što Filozofski fakultet može dobiti tim ugovorima osim onog što sam naveo u odgovoru na vaše treće pitanje. Dakle, u uvjetima jednakopravnosti za sve mnogi naši studenti  bi mogli naći inspirativne kolegije na studijima koje pruža KBF, pa možda i odlučiti se za studij teologije, ne samo religijske pedagogije.

Možete li sažeto istaknuti koji su osnovni razlozi zbog kojih Fakultetsko vijeće ne bi trebalo izglasati potpisivanje ugovora s KBF-om?

Moj osnovni razlog je nedovoljna zaštita autonomije pojedinih kolegija na Filozofskom fakultetu. U kontekstu u kojem se zabranjuju pojedini plakati za predstave u javnim kazalištima jer vrijeđaju ‘vjerničke osjećaje’ može se pretpostaviti da će sadržaj mnogih kolegija vrijeđati ‘vjernički osjećaj’ budućih studenata koji dolaze slušati te kolegije s preporukama lokalnih župnika.

Znači li to da će se ukidati neki dijelovi kolegija? Na Božić 2012. godine nadbiskup Bozanić se osvrnuo na antropologiju koja je zanemarila temeljne istine o čovjeku i koja prijeti odgojnom i obrazovnom sustavu. U kulturnoj antropologiji ne postoje temeljne istine o čovjeku, za suvremenu antropologiju vrijedi načelo relativizma. Sve kulture i sva društva se promatraju kao jednako vrijedne. Ukoliko u takav sustav uvedete pravilo neke univerzalne valjanosti utoliko počinjete klasificirati na one koje su bliže ili dalje od nekog ideala koji ste tako i tako sami partikularno zadali.Tako suvremena kulturna antropologija već barem četrdeset godina nema temeljne istine o čovjeku i za sada je to utemeljenje, možda se pod silom nekih drugih argumenata to počne mijenjati, ali zasad sasvim dobro funkcionira i pruža društvima mehanizme pomoću kojih se mogu tolerantno odnositi prema drugosti.

Optužba na račun antropologije svrstala je svjetske kulturne antropologe i etnologe na mjesto krivaca za stanje u društvu. To sve može izazvati nelagodu ako predajete kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu. Preko noći ste od nastavnika postali izvor zla. No mislim da su to bile izjave kojima su plod navedene nedostatne komunikacije. Zato i treba biti oprezan s takvim ugovorima. Ukratko potrebno je mnogo više posla na ovim ugovorima ne samo jedne strane već obiju strana kako bi na kraju dobili sporazume u kojima će svatko moći ispuniti svoj interes.

Tribina Velečastivi na Filozofskom: klerikalizacija visokog obrazovanja from TV Student FPZG on Vimeo.

Odgovori