Studirati u Turskoj: Fakulteti dobro opremljeni, prijevoz jeftin, a strancima dostupne stipendije
Rijetko kojem hrvatskom tinejdžeru kroz glavu prođe kako bi željeo studirati u Turskoj iako po svemu sudeći to i ne bi bio tako loš izbor. Naime, u razgovoru sa Sedom Sezgin, budućom ekonomisticom, doznali smo koje sve to pogodnosti nudi turski sustav visokog obrazovanja, a nudi mnogo toga.
Turske sapunice, turski nogomet i tužni Euro 2008., Otomansko carstvo i Istanbul stvari su kojih se sjeti prosječan Hrvat kad razmišlja o ovoj golemoj euroazijskoj zemlji. Školovanje u Turskoj našim studentima rijetko pada na pamet.
Kulturološka razlika i geografska udaljenost bitno utječu na percepciju koju domaći studenti imaju o zemlji koja je gospodarski lider istočnog dijela Mediterana. Turska ima bogato kulturno naslijeđe te dugu obrazovnu tradiciju intenzinvno nadograđivanu reformama posljednjih tridesetak godina. Naime, u sustav visokog obrazovanja uključeno je oko tri milijuna ljudi što je oko četiri posto ukupnog stanovništva.
Za razliku od hrvatskog koncepta, turski je osmišljen na način da sinergija visokoobrazovnih institucija i tehnoloških istraživačkih centara bude temelj rasta gospodarstva što se tijekom krize pokazalo vrlo uspješnim.
Više od 160 visokoobrazovnih ustanova studentima nudi dvogodišnju stručnu ili četverogodišnju znanstvenu naobrazbu koja je dostupna na turskom i engleskom, ali gdjegdje i na njemačkom i francuskom jeziku. Na znanstvene studije se nadovezuje dvogodišnji postdiplomski i dvostruko duži doktorski studij.
Kako naše istraživanje ne bi ostalo tek na šturoj analizi statistika i deklaracija, dublje u dušu turskog fakultetskog sustava nas je uvela 23 – godišnja Seda Sezgin, studentica na Gezi Universityju u Ankari, koja je prošle godine diplomirala, a trenutno je na postdiplomskom studiju.
Ankara često odredište studenata s Bliskog Istoka
Hrvatski studenti bi se lako uklopili
Sveučilište na kojem Seda stiče svoje akademsko zvanje jedno je od najvećih u Turskoj, a broji 80 tisuća studenata i više od četiri tisuće profesora priča nam postdiplomantkinja. Obrazovne institucije u ovoj velikoj zemlji specifičnog položaja popularne su među studentima s Bliskog Istoka.
– Ankara ima veliki broj sveučilišta te prilično dobre smještajne kapacitete koji su studentima na raspolaganju. Službeni je jezik turski, no fakulteti su uključeni u programe razmjene te imaju kvalitetne programe na engleskome i vrlo su popularni među stranim studentima. Osim državnih fakulteta, strani studenti mogu pohađati i privatne koji su prilično kvalitetni, ali mnogo skuplji, priča nam Seda.
Obrazovanje na državni račun, a strancima dostupne i stipendije
U vremenu kada cijena studiranja igra bitnu ulogu u izboru fakulteta, nije na odmet spomenuti kako Turska njeguje prilično osviještenu socijalnu politiku te visina školarina i nije pretjerano visoka.
– Visina školarina ovisi o tipu studija. Što se tiče državnih fakulteta postoje dvije vrste obrazovnih ustanova. One regularne na kojima se predavanja odvijaju uglavnom u jutarnjim satima su besplatne. Druge, svojevrsne večernje škole i nekakvi izvanredni studiji se plaćaju 200 eura godišnje. Privatni fakulteti sami određuju visinu školarina, tvrdi naša sugovornica.
Kako bi se netko upisao na studij u Turskoj osim srednjoškolske svjedodžbe mora položiti YGS i LYS ispite koji su kao i hrvatska državna matura, centralizirani ispiti vanjskog vrednovanja. Važno je napomenuti kako strani studenti mogu upisati fakultet i bez polaganja spomenutih testova ukoliko ispunjavaju uvijete propisane od željene institucije. Također, postoji i čitav niz stipendija za strance koje bi trebale potaknuti internacionalizaciju fakulteta.
Prijevoz i hrana vrlo povoljni
Osim besplatnog obrazovanja turski studenti i njihovi inozemni gosti na raspolaganju imaju i druge pogodnosti.
– Sveučilišta u svojim kampusima studentima osiguravaju mogućnost prehrane po relativno niskim cijenama. Studentski restorani, kantine, kafići i takozvane yemekhane (svojevrsni food courtovi) nude cijele obroke za svega dva, tri eura. S druge strane ako ste izbirljivi, poput mene, u blizini kampusa postoje restorani koji su kvalitetniji, ali nešto skuplji no još uvijek prihvatljivi prosječnom studentu, priča nam mlada ekonomistica.
Ako hrana nije jeftinija nego u Hrvatskoj, prijevoz zasigurno jeste te ne opterećuje budžet previše. Transportne karte u glavnom turskom gradu koštaju manje od jednog eura te su s obzirom na standard vrlo pristupačne.
– Osim činjenice da je gradski prevoz jeftin, prihvatljive su cijene i međugradskih linija. Mlađa populacija uglavnom putuje autobusima jer za razliku od vlakova imaju Wi-Fi konekcije i televizore. S druge strane taksiji su prilično skupi, no to je u sitnim noćnim satima najsigurniji način da se vratite kući, kaže.
Lako do studentskog posla, ali poznavanje turskog obavezno
Što se tiče smještaja tu su cijene za naše pojmove prilično visoke, jer studentski stanovi i kuće koje Sveučilište daje na raspolaganje koštaju između 300 i 400 eura na mjesec, no i ta se cifra da podijeliti na više stanara. Naša sugovornica ipak sugerira kako je isplativija opcija pronaći nešto u privatnom aranžmanu.
Naravno sve je lakše ako na raspolaganju stoje studentski honorarni poslovi koji se daju odrađivati uz učenje.
Seda tvrdi kako u Turskoj nije teško pronaći posao na pola radnog vremena, no ne krije kako je to ipak lakše domaćim studentima nego onim koji su u Ankaru stigli iz inozemstva.
– Poznavanje engleskog ili nekog drugog stranog jezika prednost je prilikom zapošljavanja, no ukoliko ne govorite turski posao ćete teško naći, otkriva nam u razgovoru.
Galerija 3 Fotografija
Otvori
Povećanje kvota dovelo do pada kvalitete
Razočaranim hrvatskim studentima može se činiti da je ovaj socijalno osvješten sustav bez problema, ali to ipak nije tako. Tursku kao i Lijepu našu muči problem prenatrpanosti fakulteta što svakako snižava kvalitetu naobrazbe koju studenti mogu dobiti.
– Prije nekoliko godina Ministarstvo je povećalo upisne kvote na državnim sveučilištima što je dovelo do pretrpanosti predavaonica. Također, zbog otvaranja novih mjesta snizili su se kriteriji za upisivanje na fakultet što je omogućilo i lošim srednjoškolskim učenicima da ‘upadnu’ na studije. Danas je kvaliteta predavanja zbog toga lošija, profesori se žale, a veći postotak studenata ne uspjeva polagati ispite. Zbog toga se spuštaju kriteriji prolaznosti te postoji mogućnost da ljudi izađu s fakulteta nedovoljno kvalificirani, požalila se ova 23 – godišnja studentica.
Kultura je drugačija, ali nismo konzervativni kao što Europljani misle
Situacija zvuči poznato pogotovo ako se tome doda činjenica da je diljem zemlje sve teže pronaći posao čak i s diplomom. Ipak Seda nije pretjerano zabrinuta jer Gezi University nudi ponajbolje obrazovanje u Turskoj, a njegovi su diplomandi vrlo traženi na tržištu rada.
– Poslodavci vjeruju diplomcima s mog fakulteta te se ne bojim previše. Također, studenti s Gezija ostvaruju dobre rezultate na državnim ispitima što otvara put prema dobroj karijeri, optimistično zaključuje naša mlada sugovornica.
