Pretraga

Velika promjena u dodjeli državne stipendije razbjesnila dio studenata, mnogi ostali bez nje: Degradirani smo

A- A+

I ove godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja dodjeljuje 10.000 socio-ekonomskih stipendija. Po prvi puta otkada se ona dodjeljuje, liste dobitnika razdvojene su na studente prvih i studente viših godina studija. Prag za ostvarenje stipendije viši je za studente prvih godina, nego one viših. I tu dolazi do problema. Na listu studenata prvih godina uvršteni su i studenti prve godine diplomskog. Zbog višeg praga mnogi od njih ostali su bez stipendije, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo među studentima diplomskih studija. Nepravedno je, smatraju, što studenti diplomskog imaju manja prava od nekog tko je treća godina preddiplomskog ili četvrta, odnosno peta godina integriranog studija i što su ‘strpani u isti koš’ s brucošima.

foto: Marko Matijević|srednja.hr

Pravilnik prema kojemu se dodjeljuju državne socio-ekonomske stipendije na snagu je stupio još 2018. godine. U članku 12. tog pravilnika, između ostaloga, stoji da ‘kvota stipendija za studente koji su upisali prvu godinu studija može biti najviše 30% ukupnoga broja stipendija koje se dodjeljuju’. Nije konkretno definirano na prvu godinu koje razine studija se to pravilo odnosi – preddiplomsku, diplomsku ili pak obje. Iako se isti Pravilnik kod dodjele stipendija primjenjuje već treću akademsku godinu zaredom, na ovogodišnjem natječaju po prvi puta razdvojene liste dobitnika na studente prvih godina i viših godina. Prag za ostvarivanje prava na stipendiju za studente viših godina je manji – stipendiju su mogli dobiti studenti koji su ostvarili 600 bodova i s prihodima po članu obitelji manjim od 1.653,00 kn. Kada je riječ o studentima prvih godina, stipendiju su dobili oni koji su imali 950 bodova s prihodima po članu obitelji manjim od 1.252,00 kn.

Ministarstvo izjednačava brucoše i studente prve godine diplomskog

Razdvajanje lista na studente prvih i viših godina izazvalo je revolt među studentima diplomskih studija. Naime, na listu studenata prve godine, osim brucoša, uvršteni su i oni. Nezadovoljni su, kažu, jer su mnogi od njih prve tri ili četiri godine dali u roku i redovito izvršavali sve svoje obaveze bez ikakvih kašnjenja.

– Ministarstvo znanosti i obrazovanja bi trebalo biti svjesno da upis diplomskog studija podrazumijeva završetak preddiplomskog studija, dakle ostvarenje minimalno 180 ECTS bodova. Nema smisla tretirati prvu godinu preddiplomskog i prvu godinu diplomskog jednako. Diplomski studij je viša razina obrazovanja od bilo koje godine preddiplomskog studija, no kao nagradu za akademski uspjeh, studenti prve godine diplomskog bivaju degradirani. Štoviše, iako su to studenti koji su već četvrtu godinu zaredom postigli biti u statusu redovnog studenta više godine od prethodne, imaju manja prava od studenata druge ili treće godine preddiplomskog studija. Na ovaj način država šalje poruku kako je u pogledu stipendije isplativije biti parcijalna, nego upisati diplomski studij, kaže nam Marlo Slota, student Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Nezadovoljstvo su studenti pokazali i masom komentara na službenoj stranici Ministarstva znanosti i obrazovanja, ‘Državne socio-ekonomske stipendije’. Apsurdno je, ističu neki od njih, da student prve godine diplomskog studija biva degradiran u odnosu na studenta četvrte ili pete godine integriranog, iako su u dosadašnjem tijeku studija ostvarili isti broj ECTS-a, 180, odnosno 240.

Izdvojeni članak

Objavljeni novi rezultati natječaja za državnu stipendiju u 2020./2021.

Tjeraju nas na razmišljanje o odlasku i prije završetka faksa

Tino Katalinić, student Hrvatskog katoličkog sveučilišta također je jedan od studenata koji se smatraju zakinutima na natječaju Ministarstva obrazovanja.

– Razumljivo mi je razdvajanje studenata prvih i viših godina studija jer brucoši nisu još mogli ostvariti svoje ECTS bodove i tako zadovoljiti neke uvjete, ali potpuno je besmisleno da pod studente prve godine studija spadaju studenti prvih godina diplomskih studija. Pogotovo ako se uzme u obzir da na njih otpada manje od trećine svih stipendija. Tako dolazi do toga da studenti čija kućanstva imaju primanja između 1.200 i 1.400 kuna po članu ne ostvaruju pravo na stipendiju, a radi se o zaista premalom iznosu za osiguravanje potreba studenta, kaže nam Tino.

Iako je nedvojbeno da su i smještaj i hrana značajno poskupjeli u zadnjih nekoliko godina iznos ove stipendije godinama je isti – 1.200 kuna po studentu. Tino, pak, ističe da su njegovi godišnji troškovi studiranja oko tri sputa veći od prosječnog mjesečnog primanja po članu obitelji u njegovu kućanstvu, tako da mu je ova stipendija zaista potrebna.

– Kada tome još dodam kave na koje sam primoran ići jer nemam gdje boraviti pod pauzama i obroke koji nisu jeftini zato što nemam menzu u blizini faksa, dolazim do vrlo visokog iznosa koji moja obitelj ne može izdvajati, a ja nisam u mogućnosti raditi posao s punim radnim vremenom jer sam redoviti student. Ministarstvo bi trebalo raditi na osiguranju prosperiteta studenata koji će jednoga dana nositi ovu državu, a ne nas tjerati na razmišljanje o odlasku iz Hrvatske po završetku studija prije nego što smo ga uopće završili. Nadodao bih još samo da u 21. stoljeću, u digitalnom dobu, studenti u vrijeme pandemije moraju prigovore slati poštom, čekati u redovima i riskirati zarazu, a upitno je i hoće li prigovor uopće stići u roku na adresu Ministarstva znanosti i obrazovanja, zaključuje Tino.

Izdvojeni članak

Doznajte kako napisati prigovor na rezultate natječaja za državnu stipendiju

Socijalni uvjeti ostali su isti kao lani, a stipendije nisu dobili

Slično razmišlja i njegov vršnjak Toni Kovačević. Toni je student prve godine diplomskog studija na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu i stipendiju je primao svake godine do ove.

– Više manje nije bilo nikakvih promjena ni ove godine što se tiče socio-ekonomskog stanja. Ne znam kako bih komentirao ovogodišnju odluku da se naprave dvije rang liste. Jako diskriminirajuće prema studentima prve godine preddiplomskih i diplomskih studija, osobito prema nama na diplomskim studijima. Jednostavno se ne možemo voditi kao brucoši, jer imamo već dosta ‘staža’. Frustrira me činjenica da ja s 900 bodova nisam dobio stipendiju, a netko sa 600 je, samo jer je druga, treća ili peta godina. Također, netko tko studira integrirani studij, a četvrta je godina, vodi se kao student više razine studija, samo jer je integrirani studij. Osim toga, treba sagledati i s pravnog stajališta, jer koliko se sjećam, u natječaju nigdje nije pisalo da će se ovamo razdvajati. Ova stipendija mnogima znači i mnogi su se oslanjali na nju i računali na te novce i ovo nije mala stvar da bi se netko ovako igrao s nama i našim životima i životima naših roditelja, smatra Toni.

Osim navedenog, nezadovoljan je i činjenicom da studenti koji žive u studentskim domovima dobivaju manje bodova od onih koji putuju u obližnje mjesto studiranja.

Primjerice, ja koji studiram 500 km od mjesta prebivališta i živim u studentskom domu, dobivam 200 bodova, a netko, primjerice, tko živi u Solinu, a studira u Splitu, dakle van mjesta prebivališta, a živi praktički doma i deset minuta vožnje od faksa, dobiva 300 bodova. Ne živim u domu zato što hoću, nego jer mi je jeftinije i jer moram i studiram 500 km od kuće, zaključuje Toni.

Zbog čega su ove godine odlučili razdvojiti rang-liste za prve i više godine studija i na rang listu prvih uvrstili i studente diplomskih studija, iako se isti pravilnik primjenjuje već tri godine, pitali smo nadležno Ministarstvo znanosti i obrazovanja još u petak. Upit smo ponovili i ovog ponedjeljka, ali do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor. Čim i ako pristigne, pravodobno ćemo o njemu izvijestiti čitatelje.

Dopuna teksta, 21. prosinca u 17:14 h

Pristigao je odgovor Ministarstva obrazovanja na naš upit, kako obrazlažu ovu veliku promjenu u rangiranju studenata pročitajte OVDJE.

Velika promjena u dodjeli državne stipendije razbjesnila dio studenata, mnogi ostali bez nje: Degradirani smo
Share via
Copy link
Powered by Social Snap