Neviđene muke po eseju: Na B razini Hrvatskog maturanti masovno predavali prazne listiće

Velika promjena ove je godine dočekala pristupnike ispitu mature iz Hrvatskog jezika. Da bi ostvarili prolaz na tom predmetu, maturanti su morali zadovoljiti minimalni prag prolaznosti i na eseju i na testu. Drugim riječima, oni koji ostvare negativnu ocjenu na jednom od dva dijela ispita, padaju čitav ispit. Čini se kako će budući maturanti upravo iz tog razloga morati malo bolje morati poraditi na razvoju vještina pisanja. Naime, nešto više od četvrtine pristupnika osnovne razine Hrvatskog ove je godine iz eseja dobilo jedinicu, a većina njih nije se potrudila napisati niti jednu rečenicu.

Foto: srednja.hr

Nakon što su završili s pisanjem eseja na ovogodišnjoj maturi iz Hrvatskog, učenici osnovne razine otkrili su nam kako nisu bili nimalo zadovoljni temom. Zadatak im je bio usporediti Pupačićevu pjesmu Zvijezda da mi je biti te Opomenu A. B. Šimića.

Preko 1.700 pristupnika na B razini predalo prazan listić

Ovogodišnja generacija maturanata daleko je najlošija do sada: Sve manje pristupnika maturi, a sve više jedinica

– Kad sam vidio temu, došlo mi je da plačem, ali na kraju sam uspio nešto sklepati iz toga svega. Mislim da teže od ovog nije moglo. S obzirom na druge teme, nitko nije očekivao Hrvatsko pjesništvo. Najglasnije se razgovaralo o Kiklopu ili Glembayevima pa smo to i najviše učili. Za esej sam prvenstveno učio o piscima, ali s obzirom da nisam očekivao pjesništvo, pjesnike sam samo površno proučio, nažalost. Zbog tog novog sistema ocjenjivanja pribojavam se da neće proći kako sam planirao, ispričao nam je nakon eseja Filip iz Srednje škole Koprivnica.

I zaista, za mnoge sigurno nije pošlo po planu jer brojke otkrivaju poražavajuće rezultate. Esej na osnovnoj pisalo je ukupno 8.818 pristupnika, a čak 2.448 (27,76%) njih dobilo je – nedovoljan! Među njima su 52 gimnazijalca, a sve ostalo učenici su strukovnih škola.

U NCVVO-u smatraju da uvođenje minimalnog praga na oba dijela ispita stvara realniju sliku poznavanja hrvatskog jezika.

– To je ono za što su nam upravo nastavnici Hrvatskog rekli da je to sada istina, da mi sada konačno vidimo što je realitet. Moram priznati da smo mi, što se tiče uvođenja pragova na oba dijela ispita Hrvatskog imali vrlo snažnu podršku od strane kako kroatista kao struke tako i nastavnika diljem Hrvatske. Ono što je činjenica je da smo, primjerice, na osnovnoj razini imali preko 1.700 praznih listova, kaže Natalija Ćurković iz NCVVO-a.

Rezultati na A razini manje su poražavajući

Pljušte reakcije pristupnika na rezultate mature: Pao Hrvatski jer mu je nedostajao 1 bod i to - na eseju!

Na A razini tako velikih poteškoća s esejom nije bilo. Doduše, nakon pisanja i sami su pristupnici A razine kazali kako im se tema na osnovnoj razini činila težom. Podsjetimo, na višoj razini zadatak je također bio napisati usporedni esej temeljem Shakespeareova Hamleta i Lovca u žitu J.D. Salingera.

– Iskreno, mislim da su zadana djela na B razini bila teža, ja sam zadnja tri dana samo razmišljala kako može sve osim pjesništva. Mislim da ne znam kako bi to riješila, zaključila je nakon eseja Veronika iz Srednje škole Ambroza Haračića u Malom Lošinju.

Esej A razine Hrvatskog ukupno je ove godine pisalo 20.967 učenika. Ocjenu nedovoljan dobilo je 1.147 (5,47%) maturanata, od čega većina, njih 941 dolazi iz strukovnih škola. Iako je višoj razini pristupio daleko veći broj maturanata, gotovo trostruko manje, njih ukupno 629, ostvarilo je nula bodova.

One comment

  1. ”Esej na osnovnoj pisalo je ukupno 8.818 pristupnika, a čak 2.448 (27,76%) njih dobilo je – nedovoljan! Među njima su 52 gimnazijalca, a sve ostalo učenici su strukovnih škola.”

    Poštovani, zašto ne krenete razmišljati o tome da izbacite pisanje eseja na maturi za strukovne škole? Čemu uopće to? Zašto prečesto izbacujemo stvarnosnu dimenziju iz naših (reformskih) promišljanja – a posebice u nastavi Hrvatskoga jezika – na štetu funkcionalnoga školskog sustava?
    Stvar je i više nego jednostavna. Djeci koja završavaju strukovne škole nije potrebno poznavanje poezije – to je bitno za gimnazijalce jer se većina usmjerava na neki društveni ili humanistički studij. I ponovo smo u začaranome krugu… važnije su nastavničke sinekure nego dobrobit i pravilno usmjerenje te djece.
    Većina učenika kada završi svoju strukovnu srednju školu sigurno neće biti budući čitači… jer smo se mi pobrinuli za to za vrijeme njihova obrazovanja, da im knjiga i književnost postanu odbojni.

Odgovori