Preko stotinu pritužbi maturanata na matematiku: Šokirani ispitom na osnovnoj razini
Vijeće učenika grada Zagreba ove je godine
zaprimilo neobičnu velik broj pritužbi
maturanata na težinu testa iz matematike na
državnoj maturi. Iako se svake godine javi par
desetaka pristupnika, sve su prilike da će ove
godine brojna pritužbi prijeći i stotinu. Naime,
ispit osnovne razine iz po mnogima najtežeg testa
na maturi razljutio je brojne maturante, koji
tvrde kako on nikako nije primjeren te da je ono
što su tražili od njih sve samo ne elementarno
znanje matematike.
Na adresu redakcije portala Srednja.hr dobili smo
nekoliko mailova u kojima su nam se maturanti
požalili na ispit iz matematike, koji je prema
njihovim riječima, bio definitivno neprimjeren.
Čak stotinu pritužbi primili su u Vijeću učenika
grada Zagreba, dok je jučer na Facebooku
formirana grupa koja se bavi problemom navodno
prekompliciranog ispita iz matematike. Zanimljivo
je da ni jedna pritužba nije stigla na višu
razinu ispita iz matematike.
Plesačice su najviše razljutile maturante
‘I to mješovito plesanje nabijem na k….’
stranica je koja je u jednom danu prikupila
gotovo pet tisuća članova, koji su se jedni
drugima požalili zbog težine ispita i zbunjujućih
pitanja. Mnoge je razljutio stanovito pitanje o
plesačicama, no općenito je mišljenje kako je
ispit iz osnovne razine matematike jednostavno
pretežak.
Jedna od maturantica Upravne škole koja nam se
javila putem maila za ovaj se ispit, kako tvrdi,
pripremala se šest mjeseci. Vidjevši zadatke koji
su bili namijenjeni ispitivanju osnovne razine
znanja, nemalo se iznenadila.
Požalili se na dvosmislene zadatke
– Zadaci koji su se danas pojavili na maturi su
bili neočekivani, daleko teži i kompliciraniji
nego s prijašnjih matura što je i potvrdila
većina učenika koji su pristupili osnovnoj razini
iz moje škole. Osim toga, napominjem kako je bilo
mnogo zadataka koji su bili dvosmisleni i putem
kojih se nije ispitivalo naše znanje matematike.
Apeliram na to kako matura ipak nije izraz
jednakosti i znanja. Uistinu smatram kako nije u
redu što su se dosadašnjih godina mature
ponavljali zadaci s izmijenjenim brojevima i
tekstovima, a 2014.godine se dogodio potpuni
preokret, požalila se jedna maturantica.
Vijeće učenika grada Zagreba više je puta
predlagalo i apeliralo na NCVVO vezano za ispite
iz matematike, tvrdi predsjednik tog tijela, Pavao Škoko Gavranović.
‘NCVVO je ponovo sastavio
ispit koji nije usklađen s onime što učimo u
školi’
– Kao i svake godine dosad, te usprkos svim našim
apelima i prijedlozima, NCVVO je ponovo sastavio
ispit koji nije usklađen s onime što učimo u
školi. U usklađenost mature i kurikuluma ne
sumnjam, ali je činjenica da se u školama
primjenjuje jedan odviše ‘štreberski’ pristup
učenju gradiva, a zbog prenapuhanog kurikuluma
nemoguće je kvalitetno uvježbati zadatke s našim
prevelikim razredima. Ovogodišnja matura, kao i
zadnje dvije, je kod učenika najviše testirala
logičko zaključivanje. Iako to samo po sebi nije
loše to nije nešto na što su učenici navikli u
tri, četiri ili pet godina srednjoškolskoga
obrazovanja, kazao nam je Škoko Gavranović.
Najveći problem ovog roka bila su pitanja u kojem
se tražilo koliko je tko kilometara prešao te
koliko je plesačica bez muškog para u folkloru.
Forum i društvene mreže vrve komentarima vezanim
za te zadatke, koji mnogima i dalje nisu jasni.
‘Matura mora biti
onakva kakvo je obrazovanje u našim školama’
Problem je, ako se pita osobu koja prima sve te
pritužbe maturanata, upravo u nesrazmjeru načina
obrazovanja i mature.
– Vrlo jasno sam to rekao NCVVO više desetaka
puta, a očito moram ponoviti, matura mora biti
onakva kakvo je obrazovanje u našim školama. Svi
se čude kako to sve više maturanta prijavljuje B
razinu, pa jednostavno, od A razine su nadležan
tijela i mediji uspješno stvorili bauka. Svi se
isto tako čude kako su rezultati sve lošiji iz
godine u godinu, ponovo je sve vrlo jednostavno,
matura ne prati obrazovanje. U zadnjih dvije
godine teško je pronaći pozitivne pomake u
provođenju ovoga prevažnog testa, ali zasigurno
idemo iz lošeg u gore. U mojem osobnom mišljenju
za to su najveći krivci loša komunikacija
ustanova nadležnih za odgoj i obrazovanje, te
gradivom preopterećen sustav obrazovanja,
zaključio je Škoko Gavranović.
