Ako se u gradu dogodi nasilje ili uznemiravanje, to ćete moći vidjeti na mapi u ovoj aplikaciji

Razgovaramo s mladom psihologinjom Ernom Tomišom, jednom od pokretačica Inicijative, a ona nam objašnjava kako Safecity funkcionira, koje se vrste nasilja mogu prijaviti i zašto je važno takvu jednu aplikaciju imati i na hrvatskom tržištu, dostupnu govornicima hrvatskog jezika.

Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića
Foto: Unsplash; Kristijan Arsov

Dunja Bonacci Skenderović, Ivana Šalinović, Nina Sabolić i Erna Tomiša okupile su se prošle godine da zajedno naprave akciju za obilježavanje tjedna protiv uličnog uznemiravanja. Bonacci Skenderović je tada ostalima ispričala o Safecity aplikaciji koju je 2012. u Indiji osmislila i pokrenula njena poznanica Elsa Marie D’Silva. Vrlo brzo su se složile oko toga da žele zajedno upogoniti aplikaciju i u Hrvatskoj. Tako su oformile inicijativu Razotkrimo skriveno uznemiravanje, a plod zajedničkog zalaganja hrvatski je prijevod aplikacije Safecity.

Ulično uznemiravanje i nasilje

Razgovaramo s mladom psihologinjom Ernom Tomišom, jednom od pokretačica Inicijative, a ona nam objašnjava kako Safecity funkcionira, koje se vrste nasilja mogu prijaviti i zašto je važno takvu jednu aplikaciju imati i na hrvatskom tržištu, dostupnu govornicima hrvatskog jezika.

– Aplikacija djeluje na način da se na karti grada označava mjesto na kojem je osoba doživjela uznemiravanje i/ili nasilje te odgovara na pitanja o samom događaju kako bi se prikupile informacije o iskustvu osobe, vrsti napada, počiniteljima, vremenu događaja, reakciji okoline i koracima koje je osoba nakon toga poduzela. Putem aplikacije osobe mogu prijaviti odmjeravanje/buljenje/facijalne ekspresije, komentiranje/seksualno pozivanje, diranje/hvatanje, uhođenje, fotografiranje bez dopuštenja, fizički napad, silovanje/seksualni napad, otimanje osobnih stvari/pljačka, nasilje u obitelji, neprimjereno pokazivanje spolnih organa/masturbiranje u javnosti, pokazivanje pornografije bez pristanka, online uznemiravanje, trgovanje ljudima i ‘drugo’. Osobe prije ovog pitanja u otvorenom pitanju opisuju kakav incident su doživjele tako da ako incident ne mogu smjestiti u jednu od ovih kategorija, on će i dalje biti zabilježen i analiziran, pojašnjava nam Tomiša.

Osim toga, postoji i dio stranice sa ‘savjetima za sigurnost’. Tu se mogu podijeliti upozorenja ili savjeti za određene lokacije kako bi se osobe koje se tamo nađu osjećale sigurnije.

Prevest će cijelu aplikaciju

Trenutno je na hrvatski preveden najvažniji dio aplikacije – sami upitnik – koji će omogućiti daljnje prikupljanje podataka. Ideja za dalje je, navodi naša sugovornica, prevesti sve dijelove aplikacije te u nju uvrstiti organizacije, udruge i centre kojima se osobe mogu javiti za različite vidove podrške, od pravne do psihosocijalne. Osim toga, cilj je dodati zakonske regulative na koje se osobe mogu pozvati, a koje bi nas trebale štititi od uličnog uznemiravanja i nasilja.

– Nakon ideje da prevedemo aplikaciju na hrvatski jezik sastale smo se s Elsom Marie D’Silvom koja nas je dodatno upoznala s idejom i svrhom aplikacije, podržala našu ideju širenja na Hrvatsku i usmjerila nas na njene suradnike i suradnice koje su implementirale naš prijevod u aplikaciju, ističe Tomiša.

Uključit će škole i fakultete

Ova aplikacija mogla bi, ako se bude ispravno koristila, dovesti do važnih promjena u istraživanju uličnog uznemiravanja i nasilja. Statistika o tome nije dostupna, jedine podatke koje imamo su oni koje je PaRiter prikupio kroz kampanju #zeneujavnomprostoru. Ova aplikacija omogućava istraživačicama da dođu do kvantitativnih pokazatelja o uličnom uznemiravanju i nasilju.

– Vrijednost je u tome da na temelju prikupljenih podataka možemo vidjeti koje lokacije u gradovima su žarišta uznemiravanja i nasilja ili koje su opasne te nastavno na to pronaći rješenja da učinimo te lokacije sigurnijima. Rješenja mogu biti razna, od postavljanja bolje rasvjete ili kamera na tim pozicijama do većeg patroliranja policijskih službenika. Ideja nam je dakle surađivati s lokalnim vlastima i policijom da učinimo ta mjesta sigurnijima, prepričava nam.

Osim navedenog, u prikupljanje podataka planiraju, kaže nam za kraj Tomiša, uključiti škole i fakultete kako bi osvijestili o uličnom uznemiravanju i nasilju te turističkim agencijama kako bi Hrvatska  bila sigurno mjesto i za sve posjetitelje i posjetiteljice.

– Cilj nam je učiniti gradove sigurnijima od skrivenog uznemiravanja, zaključuje naša sugovornica.