Evo kako je nastao pozdrav ‘bok’

Mada postoji nekoliko teorija o nastanku pozdrava ‘bok’, inače karakterističnog za Zagreb i okolicu, kao najispravnije objašnjenje čine se jedno, vezano za dugogodišnju vladavinu Austro-Ugarske nad sadašnjom hrvatskom prijestolnicom. Nešto poput izraza ‘purger’ i ‘bok’ je iskrivljena verzija jednog njemačkog izraza. Afirmirali su ga građanski trgovci, a cijelo objašnjenje donosimo u tekstu.

Ilustracija: ss-hrvatskikraljzvonimir-krk.skole.hr

Pozdrav ‘bok’ je karakterističan za Zagreb i okolicu, a svojim utjecajem, osobito od doba kada je Hrvatska postala samostalnom, pozdrav se dijelom proširio i na druge hrvatske regije. No, to nikako nije novokomponirani pozdrav u hrvatskoj prijestolnici, nego mu je podrijetlo puno duljeg vijeka. Datira iz vremena kada je Zagreb bio pod Austro-Ugarskom. Objašnjenje i etimologiju pozdrava koje donosimo u tekstu, prvo je objavljeno na stranicma narkive.com. Evo kako se raširio pozdrav, koji je poput nekih drugih pojmova, iskrivljena verzija germanističkog izraza.

Znate li odakle dolazi izraz OK?

Građanski trgovci pozdravljali s ‘Mein Buecken’

Hrvatska prijestolnica dugo je bila unutar državne zajednice Austrije i Austro-Ugarske. Kako je to bilo i s hrvatskim regijama koje su bile pod talijanskom, turskom ili mađarskom vlašću, tako su i Austrijanci širili svoj govor u dijelovima Lijepe naše, koje su imali u svojim rukama.

Kroz upravu, vojne odrede, industriju, a gdjegdje i škole širio se njemački jezik. Građanski trgovci su se tako obraćali klijentima austrijskim pozdravom ‘Mein Buecken’. No, ovo je bila zapravo iskrivljena verzija pozdrava koja se u Zagrebu izgovarala kao ‘majn bokn’ ili ‘moj naklon’.

S vremenom su obje verzije pozdrava, odnosno odzdrava nastavile supostojati i razvijati se pa se počinju pojavljivati i u skraćenom obliku ‘bokn’ ili ‘naklon’. U susretu je govorni pozdrav bio popraćen i skidanjem šešira.

Upravo od ‘bokn’ nastao je danas rašireni, tipično zagrebački pozdrav ‘bok’, s kratkim, a ponekad dvostrukim slovom o. Obje inačice mogle su se čuti kod trgovaca još čitavih pola stoljeća.

Riječ godine je - Selfie!

Miješanje ‘bok’ s ‘bog’

No, utjecajem pridošlica s raznih strana, pozdrav ‘moj naklon’ polako se gubi. Treba naglasiti da do dan danas tri preostala velika hrvatska grada imaju malo drugačije pozdravne navike. Tako su u Splitu, Rijeci i Osijeku drugi jezici ostavili utjecaje pa su oblici ‘ciao’ te ‘adio’ kudikamo češći.

U Zagreb pak, osobito posljednjih 20-ak godina pristižu stanovnici iz različitih krajeva, a koji nemaju vezu s arhaičnim austrijskim pozdravom. Osim toga poslijeratno razdoblje je i vrijeme kada se često počinju koristiti i vjerski pozdravi. Stoga se počinje javljati verzija ‘bog’, koja nema nikakve veze s ‘bok’.

Spominjanje Boga u pozdravu u Zagrebu se koristi najčešće kao rašireni odzdrav na rastanku ‘s Bogom’, kasnije i ‘zbogom’. Postoji i inačica ‘Bog daj’ koja isto dakle nema veze s ‘bok’.

4 komentara

  1. Hvala autoru teksta, jer mnogo pridošlica a i mlađe generacije Zagrepčana ovime mogu saznati kako je i od kuda nastao purgerski bozdrav ” Bok “

  2. “Mojj naklon” je na njemačkom “Mein Bogen”!
    “Buecken”, odnosno “bücken” je više saginjanje (sagnuti se, pognuti se, zguriti se…), te se izgovara na način koji nimalo ne podsjeća na današnji”bok”…

  3. Etimološki rječnik hrvatskoga jezika R. Matasovića i suradnika.:
    „Manje je vjerojatno da je pozdrav bok! posuđenica iz njemačkog,
    točnije iz arhaičnog austrijskog pozdrava mein Bücken … koji bi u hrvatskoj prilagodbi
    glasio (majn) bok(n).” Tu teoriju spominje još samo Benkovićev rječnik Zagramer.
    Agramerski rječnik. Njemačke posuđenice u zagrebačkom govoru, ali je ni on ne podupire:
    „…u posljednje vrijeme može se čuti i tumačenje prema kojemu bi pozdrav bok
    predstavljao iskrivljeni oblik njem. mein Bücken, dosl. moje sagibanje (moj naklon?), što
    kao pozdravna fraza u njemačkom, međutim, ne postoji…”
    Sasvim je sigurno da se navodni pozdrav Mein Bücken! (u značenju ‘Moj naklon!’) ne
    pojavljuje ni u njemačkim rječnicima ni u konverzacijskim priručnicima. Na njemačko
    podrijetlo pozdrava ne upućuju ni brojni znanstveni radovi o germanizmima u
    hrvatskome jeziku s rječnicima germanizama, ne navodi ga ni R. Karleuša u Rječniku
    njemačkih riječi u zagrebačkom govoru ni M. Grakalić u Priručniku purgerskog govora ni
    I. Brnčić u Purgerskome rječniku, a nema ga ni tamo gdje bismo ga najprije očekivali – u
    Agrameru: rječniku njemačkih posuđenica u zagrebačkom govoru naše poznate germanistice
    Zrinjke Glovacki-Bernardi i suurednica.

Odgovori