Pretraga

Jeste li pročitali sve? Pogledajte koje su najposuđivanije lektire u zadnjih godinu dana u Knjižnicama grada Zagreba

A- A+

Slično kao i prethodnih nekoliko godina otkada pratimo ovu statistiku, među najposuđivanijom literaturom u Knjižnicama grada Zagreba u proteklih godinu dana dominirale su lektire. Pokazatelj je to da mladi ipak čitaju, ali i dalje uglavnom ono što moraju.

foto: srednja.hr

U top deset najposuđivanijih knjiga u Knjižnicama grada Zagreba dominiraju lektire, slično kao i prethodnih godina.

Najposuđivanije ‘Priče iz davnine’

Pregledom online kataloga, može se uočiti kako je u posljednjih 365 dana knjiga koja se najviše posuđivala ‘Priče iz davnina’, Ivane Brlić-Mažuranić. I drugo mjesto najposuđivanije literature u zagrebačkim knjižarama nalazi se jedna osnovnoškolska lektira, a riječ je o pustolovnom romanu Koko u Parizu Ivana Kušana. Na popisu deset lektirnih djela nalazi se samo jedno srednjoškolsko, a riječ je o Lovcu u žitu. U 2020. najposuđivanije lektire su:

  1. Ivana Brlić-Mažuranić: Priče iz davnine
  2. Ivan Kušan: Koko u Parizu
  3. Mato Lovrak: Vlak u snijegu
  4. Erich Kästner: Emil i detektivi
  5. Anto Gardaš: Duh u močvari
  6. Roald Dahl: Charlie i tvornica čokolade
  7. Jerome David Salinger: Lovac u žitu
  8. Luko Paljetak: Miševi i mačke naglavačke
  9. Pavao Pavličić: Trojica u Trnju
  10. Dubravko Horvatić: Stanari u slonu

Godina čitanja u Hrvatskoj

Zanimljivo će biti promotriti stanje nakon ove godine. Točnije, hoće li se među najposuđivanije knjige u knjižnicama uspjeti ‘probiti’ i one koje ne ulaze u lektiru. Naime, 2021. godinu Vlada je na prijedlog Ministarstva kulture i medija proglasila godinom čitanja. Pritom su najavljene i neke aktivnosti koje bi trebale doprinijeti popularizaciji ove nerijetko zanemarivane aktivnosti.

– Tijekom Godine čitanja osmislit će se i provoditi nove aktivnosti (dodijeliti nagrada za najbolju knjižaru, objaviti natječaj za najbolju video najavu knjige za učenike osnovnih i srednjih škola, proglasit će se „ambasadori čitanja“, organizirati međunarodna konferencija o čitanju, dodijeliti nagrada mladih za književnost, organizirati „mala noćna čitanja“ i dr.) koje će doprinijeti afirmaciji čitanja. Aktivnosti koje Ministarstvo kulture i medija i drugi dionici u kulturi redovno provode u cilju promocije knjige i čitanja, tijekom Godine čitanja dobit će dodatnu vidljivost, kažu iz Vlade.

Za poticanje čitanja država će izdvojiti 14 milijuna kuna, dok iz EU fondova za projekte dolazi dodatni 41 milijun kuna, a više o tome možete čitati ovdje.