Pravobraniteljica: U zdravstvu i socijali nedostaje radnika, a mladi jedva dolaze do pripravništva

Višegodišnje čekanje mladih na posao, i to u zanimanjima koja su deficitarna, pokazuje da mjere poticanja zapošljavanja treba značajno doraditi, smatra pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. Iz Ureda pravobraniteljice stoga od nadležnih institucija traže preispitivanje svih učinaka mjera za zapošljavanje na mlade, posebice u sektorima zdravstva i socijalne skrbi; redefiniranje mjera poticanja zapošljavanja mladih i unaprjeđenje međuresorne suradnje.

Pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter (u sredini), ministar zdravstva Vili Beroš (lijevo), ministar rada i socijalne skrbi Josip Aladrović (desno) | foto: srednja.hr

– Manjak djelatnika dobro je poznat problem u zdravstvu i socijalnoj skrbi, što može utjecati na kvalitetu zdravstvenih i socijalnih usluga građanima, a time i na razinu ostvarenja ljudskih prava. To je vidljivo i za vrijeme epidemije koronavirusa i nakon više tragičnih slučajeva u sustavu socijalne skrbi posljednjih godina, upozoravaju iz Ureda pučke pravobraniteljice.

Iz Ureda nedavno izabrane pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter ističu kako o manjku zdravstvenih radnika svjedoči i apel nadležnog ministra da se i oni umirovljeni ponovo uključe u procese rada dok, prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, u sustavu socijalne skrbi trenutno nedostaje 629 stručnih djelatnika. Zato je, kako stoji u nedavno predstavljenom Akcijskom planu unaprjeđenja sustava socijalne skrbi, jedan od kratkoročnih ciljeva i zapošljavanje 200 novih stručnih radnika.

– Zato je gotovo nevjerojatno da, unatoč manjku zaposlenih, mnogi mladi koji su obrazovani za rad u ovim resorima godinama čekaju na pripravništvo, koje je preduvjet za polaganje državnog ispita i uključivanje u tržište rada, a u istoj su situaciji i učitelji i nastavnici bez radnog iskustva, smatraju u Uredu pravobraniteljice.

‘Lakše je prevesti diplomu na njemački, nego dočekati natječaj’

Navode kako tome svjedoče i pritužbe koje su primili, a koje pokazuju utjecaj takvog stanja i na demografske tokove u zemlji jer, kako se u jednoj od pritužbi navodi, dio magistara socijalnog rada je odavno u Njemačkoj jer je „lakše prevesti diplomu i naučiti jezik, nego godinama čekati i ne znati hoće li ikada dočekati“ priliku za posao u struci u Hrvatskoj.

– Situaciju opisuje i nezaposlena mlada osoba koja nam se anonimno obratila u ime više stotina mladih raznih zanimanja: „Dok čekamo natječaje, ne bismo smjeli raditi nikakav drugi posao jer je to jedan od uvjeta za prijavu na natječaje. U tom periodu čekanja ovisimo o pomoći roditelja, bliskih članova obitelji i ne možemo nikako samostalno ostvariti prihod s kojim bi se mogli uzdržavati. Želimo raditi, a ne možemo.„ Ovaj problem može dovesti i do diskriminacije temeljem imovnog stanja, u situaciji kada si neki mogu priuštiti čekanje na posao u struci, dok su drugi primorani raditi druge poslove kako bi podmirili osnovne životne troškove, prepričavaju iz Ureda pravobraniteljice.

Nabrojali su i razloge zbog kojih mladi ne mogu dobiti pripravništvo:
– iznimno formalizirane procedure zapošljavanja u sektoru obrazovanja, zdravstva i socijalne politike: prethode im odobrenja resornih i Ministarstva financija, u skladu s ranije utvrđenim kvotama zapošljavanja
– zastoj u provedbi mjera poticanja zapošljavanja, među kojima je i Pripravništvo: broj mladih koji su u njih bili uključeni bio je 38,71% manji nego 2019., jer su zbog epidemije i njenog utjecaja na gospodarski život i tržište rada, mjere poticanja zapošljavanja određeno vrijeme bile zamijenjene provedbom mjera za očuvanje radnih mjesta
– kvote za zapošljavanje pripravnika nisu usklađene sa brojem učenika i studenata koji su završili školovanje za ove djelatnosti i koji bi, po završetku pripravništva i nakon položenog stručnog ispita, trebali ući na tržište rada
– uvjet prema kojem kandidati moraju biti najmanje 6 mjeseci u evidenciji nezaposlenih, ako se kroz navedenu mjeru žele zaposliti kao pripravnici u realnom sektoru pa, zbog neizvjesnosti oko mogućeg uključivanja u mjeru, moraju birati između egzistencije i zapošljavanja u struci

Konkretni prijedlozi: Redefiniranje mjera ili njihova zamjena drugim mjerama

Postupajući po pritužbama mladih, iz Ureda pravobraniteljice su dali više prijedloga koji bi olakšali zapošljavanje mladih u zdravstvu, socijalnoj skrbi i obrazovanju, a time i osnažili navedene sektore, opterećene višegodišnjim manjkom radnika.

Tako su Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje dali više prijedloga, a o tome su informirali i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo pravosuđa i uprave, Središnji državni ured za demografiju i mlade i Mrežu mladih Hrvatske.

Konkretno, predložili su sljedeće:
– preispitivanje svih učinaka mjera za zapošljavanje na mlade, kako pozitivnih tako i negativnih- redefiniranje mjera poticanja zapošljavanja mladih i njihovu doradu ili zamjenu drugim, učinkovitijim mjerama- unaprjeđenje međuresorne suradnje i uključivanje svih nadležnih državnih tijela kojima smo ove prijedloge dostavili na znanje, obrazovnih institucija i zainteresirane javnosti u osmišljavanje adekvatnih mjera za poticanje zapošljavanja mladih.

– Posebno smo istaknuli potrebu da u osmišljavanje rješenja uključe i udruge mladih, koje i u pritužbama daju i ideje za unapređenje sustava, ali i Središnji državni ured za demografiju i mlade. On je, između ostalog, nadležan za poslove koji se odnose na motiviranje mladih na ostanak u Hrvatskoj, usklađivanje rada državnih i ostalih tijela u poboljšanju i unapređenju kvalitete života mladih i izgradnji cjelovite, sveobuhvatne i međuresorne politike za mlade, zaključuju iz Ureda pučke pravobrnaiteljice Tene Šimonović Einwalter.