Pretraga

Profesor FPZG-a poručio da ćemo živjeti u vrsti društvenog laboratorija: Vidjet ćemo jesu li ljudi vukovi

A- A+

Dejan Jović, profesor na Fakultetu političkih znanosti, svojim studentima na predavanju prije prekida nastave na fakultetima rekao je da će imati priliku živjeti u jednoj vrsti društvenog laboratorija. Vidjet će kako će ljudi reagirati u situacijama u kojima su im ograničeni resursi, jesu li spremni žrtvovati slobodu, kakva je ustvari moć države i što je ustvari domovinska sigurnost. Kako kaže, protivnik nam je zajednički i globalan te ga jedino globalno i možemo pobijediti.

foto: Dimitri Karastelev za Unsplash

Dejan Jović na svojem Facebooku napisao je što je rekao svojim studentima u četvrtak, dan prije nego li se prekinula nastava na fakultetima.  Objasnio im je da će se sada naći u nekoj vrsti društvenog laboratorija te će iz te situacije moći shvatiti jako puno toga o ljudima, državi i domovinskoj sigurnosti.

Njegov status prenosimo u cijelosti:

‘Jesu li ljudi doista skloni postati vukovi’

Svojim studentima sam u četvrtak, objavljujući da se nastava prekida na neko vrijeme, rekao: “Nema predavanja, ali imat ćete priliku živjeti u jednoj vrsti društvenog laboratorija, u kojem ćete i sami vidjeti kako se ponašaju države i ljudi u izvanrednom stanju, bilo ono proglašeno u formalnom smislu ili ne.”

Izdvojeni članak

Odgovori na najčešća pitanja vezana uz nastavu na daljinu zbog koronavirusa

Vidjet će u stvarnosti, naime, jesu li doista ljudi u situaciji kad se bore za ograničene resurse skloni postati vukovi (kao što tvrde “realisti”, koji svoje pozicije grade na pesimističkom pogledu na ljudsku prirodu) ili su uglavnom skloni surađivati, biti brižni jedni prema drugima, solidarni (kako tvrde “liberali”, vjerujući u ljudski razum i obrazovanje, koje ljude čini ipak bitno različitima od vukova)?

Jesu li spremni žrtvovati slobodu – i koliko slobode, do koje granice – za opstanak i sigurnost? Ili će zaključiti da opstanak i sigurnost bez slobode nemaju mnogo smisla?

‘Moć države nije vezana samo uz oružje i državnu sigurnost’

Vidjet će i u čemu je stvarna moć države, i kako se zapravo događa proces sekuritizacije. Testirat će u stvarnosti, dakle, i teorije o suverenitetu, i ideje o “slaboj” (ili čak i “propaloj”) državi, i teorije sigurnosti, o kojima su čitali i diskutirali na predmetima iz političke teorije, međunarodnih odnosa i sigurnosnih studija.

Vidjet će i da u suvremenom svijetu moć države nije samo – ili čak i nije prvenstveno – vezana uz oružje i državnu sigurnost (koju sada, valjda da bi se prikrio njen karakter nazivamo domovinskom ili nacionalnom sigurnošću) nego ovisi i o snazi i efikasnosti drugih segmenata sigurnosnog sustava, kao što su sustav zdravstvenog i životnog osiguranja. Isto bi se moglo reći i za opasnosti koje bi nastupile u sferi podrivanja financijskog sustava, virusima također ali u cyber-prostoru.

Sve je to dio sigurnosti – i ništa od toga nije više ograničeno na unutar-državno. Niti se protiv ijedne od tih prijetnji možemo boriti puškama, bombama, zrakoplovima ili raketama. Prijetnje su globalne, često nevidljive, a opet potencijalno vrlo opasne. Tretirati sigurnosni sustav samo kroz kupovinu oružja ili zapošljavanje policajaca i vojnika, znači koncentrirati se samo na neke prijetnje, a zanemariti druge. Moji studenti – posebno oni ambiciozniji – to znaju, jer su o tome čitali u stručnoj literaturi. No, šira javnost će možda biti iznenađena. Pitanje je i da li “domovinska sigurnost”, toliko propagirana u političkom diskursu, uključuje dovoljno ne-vojnih komponenata obrane od prijetnji – da bi bila funkcionalna i korisna u situaciji stvarne prijetnje.

‘Koje pouke izvući iz ove krize’

Politologija izvanredne situacije koja je (situacija) došla – kao i ranije – iznenada, neočekivano, fokusirat će se i na pitanje – koje pouke izvući iz ove krize. Odgovori će biti vrlo različiti – i dijelom ovisni o interesima, idejama i identitetima onih koji odgovaraju na to pitanje. U društvenim znanostima i humanistici nema “točnih” i “netočnih” odgovora ni na jedno pitanje, pa tako ni na ovo. Postoje, međutim, dobro obrazloženi i površni odgovori – oni koji dolaze iz sfere političke propagande i oni koji uzimaju u obzir složenost pojava o kojima govore.

Izdvojeni članak

Koronavirus nije otkazao tjelesni: Satove će voditi naši vrhunski sportaši

Iako već vidimo da se suverenisti spremaju da ovu krizu predstave kao dokaz da je globalizacija propala, da je ona opasnost i prijetnja za sigurnost ljudi i država, liberali i globalisti izvući će iz istih činjenica vrlo različit, suprotan argument. Naime, upozorit će da se nijedna država ne može nikakvim suverenističkim mjerama zaštititi od pandemije, dakle od globalnih prijetnji. Da nijedna ne može biti funkcionalna bez suradnje s drugima i bez stvaranja mnogo snažnijih GLOBALNIH institucija koje će surađivati pri suprostavljanju globalnim problemima.

‘Nesreće ujedinjuju nekadašnje protivnike’

Što se mene tiče, suverenisti koji misle da se nacionalne države mogu same izboriti s problemima kao što su pandemije, klimatske promjene, nuklearne katastrofe i sl. – prodaju maglu. Protivnik nam je svima zajednički, on je globalan – i samo ga na globalnoj razini možemo zaustaviti. Države imaju odgovornost prema svojim građanima – da ih štite od unutarnjih i vanjskih prijetnji. Neke to čine bolje, druge lošije. Ali, konačna pobjeda ne može se postići zatvaranjima samo u svoje resurse, jer su oni u slučajevima globalnih prijetnji uvijek nedovoljni. Ova kriza treba stoga povećati a ne smanjiti globalnu suradnju. Treba je iskoristiti da se potaknu a ne obustave procesi globalizacije. Virus ne zna za granice – on ugrožava sve. Zajednički, globalni odgovor na njega – kroz povećanu suradnju svih segmenata sigurnosnog sustava i svih država – jest najbolji odgovor na tu zajedničku prijetnju.

Nesreće ujedinjuju nekadašnje protivnike, posebno kad ih zajednički pogode. Tako treba biti i sada, s ovom zajedničkom nesrećom.

“Nema predavanja, ali imat ćete priliku živjeti u jednoj vrsti društvenog laboratorija, u kojem ćete i sami vidjeti kako se ponašaju države i ljudi u izvanrednom stanju, bilo ono proglašeno u formalnom smislu ili ne


Snimka medijske konferencije ministrice s porukom za učenike:

Od ponedjeljka učenici i studenti iz cijele Hrvatske ostaju doma, a nastava će se izvoditi online. U ovoj situaciji naš sustav za učenje može vam itekako pomoći da naučite i usvojite novo gradivo, a u to možete uključiti i cijeli svoj razred! Kako, pročitajte na poveznici i pogledajte u videu.

Primjer online nastave

Gostovanje glavnog urednika srednja.hr Marka Matijevića na N1 televiziji povodom trenutne situacije u školstvu

Profesor FPZG-a poručio da ćemo živjeti u vrsti društvenog laboratorija: Vidjet ćemo jesu li ljudi vukovi
Share via
Copy link
Powered by Social Snap