Pretraga

Psihologija laži: Što se događa kada slažemo

A- A+

Ukoliko ste danas s nekime pričali makar deset minuta, velike su šanse da je jedno od vas izreklo barem jednu laž. Od malih izvijanja istine do velikih laži, laganje je sastavni dio svačijeg života. Donosimo kako zapravo lažemo i kako se zbog toga kasnije osjećamo.

Ljudi često lažu, toliko da ponekad toga nisu niti svjesni, a mnoge sitne neistine više ni ne smatraju velikom stvari. Kada lažemo, događaju se bitne promjene u našem mozgu. Mashable donosi činjenice o laganju na poslu, u školi ili bilo gdje drugdje, a sakupljene iz psiholoških ispitivanja i anketa.

Izdvojeni članak

Studija otkrila koji su ljudi najveći lažljivci

U samo deset minuta izreći će se barem jedna laž

Primjerice, samo u proteklom mjesecu 15 posto ljudi priznalo je da lažu na radnom mjestu, a njih 59 posto nije zbog toga osjećalo grižnju savjesti. Kulturološka očekivanja o laganju variraju ovisno o poslu – 94 posto ljudi očekuju da političari lažu, za razliku od 24 posto koji smatraju da to čine i liječnici.

Priznali mi to ili ne, laganje je nešto što činimo na dnevnoj bazi. Kako biste shvatili što se sve događa u trenutku voljnog laganja nekoga treba krenuti od mozga.

Mozak doživljava više promjena

Pri izricanju laži stimuliraju se tri glavne sekcije u mozgu. Laganje aktivira prednji čeoni režanj kako bi suzbio istinu, limbički sustav zbog tjeskobe koja dolazi s prevarom i temporalni režnja zato jer je odgovoran za vraćanje sjećanja i kreiranje mentalnih slika. Sve skupa to izgleda kao tim prevaranata koji zajedno rade unutar vaše glave. 

Studije su pokazale kako kompulzivni lažljivci imaju 26 posto više bijele tvari u svojem prefrontalnom korteksu, stoga su bolji u stvaranju veza između misli koje nisu povezane u realnosti.

Izdvojeni članak

Znakovi po kojima ćete prepoznati laži na chatu

Lažljivca odaje stres i tjeskoba

Koliko god netko dobro lagao, tjeskoba je ono što ga odaje, a detektori laži služe upravo kako bi mjerili aktivnost u limbičkom sustavu gdje osoba osjeća anksioznost. Ipak, oni nisu uvijek točni, jer se daju prevariti od osoba koje su neobično smirene tijekom testiranja.

Većina ljudi laže jednom ili dvaput dnevno, što znači prilično često. I muškarci i žene lažu u jednakoj mjeri, a zanimljivo je da se pokazalo kako petina socijalnih susreta u trajanju od deset minuta uključuju barem jednu laž.

Tijekom tjedana ljudi prevare otprilike 30 posto onih s kojima komuniciraju jedan na jedan, dok studenti najviše lažu majkama u jednom od dva razgovora.

Izdvojeni članak

Stvari u čiju istinitost vjerujete bez sumnje, a potpuno su lažne

Lažljivca odaju stopala, ramena, ruke i način disanja

Postoji nekoliko znakova koje će gotovo sigurno prokazati lažljivca. Stopala su dio tijela koji najviše otkriva, jer od pamtivijeka ona reagiraju prva na prijetnje iz okoline. Primjerice, kod igranja pokera, osoba koja mrda stopalima vjerojatno u rukama ima dobre karte, dok oni koji ‘zamrznu’ noge vjerojatno blefiraju.

Ramena također indiciraju da vas netko laže – stres koji producira laganje rezultira napetošću u tom dijelu tijela, stoga kod osobe koja govori neistinu možete vidjeti da masira ramena kako bi se opustila. Također, dodirivanje lica ili vrata pomaže smirivanju tijekom stresnih situacija, stoga kod lažljivaca možete primijetiti i takve geste.

Teško disanje još je jedan od indikatora lažljivaca – zbog stresa kojeg sa sobom nosi laganje, tijelu je potrebno više kisika.

Psihologija laži: Što se događa kada slažemo
Share via
Copy link
Powered by Social Snap