Pretraga

Srednjoškolci nam objasnili zašto su ovako loši rezultati PISA testiranja

A- A+

Nakon što su jučer u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje predstavljeni rezultati OECD-ova istraživanja PISA za 2015. godinu, zabrinutost je izrazila i struka i politika. Da se uzrok ovakvih rezultata treba naći slažu se svi.

foto: Anton Mezulić| www.srednja.hr

Hrvatska je do sada sudjelovala u 4 ciklusa testiranja i u sva 4 ciklusa smo postigli ispodprosječne rezultate. Indikatori trenda pokazuju da gotovo da nema pomaka – najveći pomak do sad Hrvatska je ostvarila u području čitalačke pismenosti.

Izdvojeni članak

Nastavlja se propast škola: Hrvatski učenici lošiji nego prije 4 godine

Ovakvi rezultati su veliko upozorenje i Vladi i institucijama odgovornima za obrazovanje jer je PISA test orijentiran na gospodarski razvoj te je najbolji prediktor gospodarskog rasta i razvoja. I dok se „mukama po obrazovanju“ ne nazire kraj, sustavno zanemarivanje jednog od najvažnijih aspekata države dolazi na naplatu – učenici iz škola ne izlaze ni sa osnovnim kompetencijama. Svjesni da će upravo učenici najviše osjetiti posljedice, odlučili smo ih pitati u čemu vide uzrok ovakvih rezultata.

Četvero učenika 16. gimnazije i jedan učenik X. gimnazije u Zagrebu je iznijelo svoje viđenje problema.

Izdvojeni članak

Možete li riješiti ova pitanja s PISA testiranja?

Nemotiviranost i opći mentalitet društva su temeljni problemi

– Mislim da je glavni problem to što je gradivo i škola kao institucija previše udaljena od učenika i simbol je štrebanja i teškog rada. To se događa jer učenicima nedostaje individualni pristup – zbog lakšeg ocjenjivanja i rasterećenja sustava. Ali cijenu danas svi vidimo – u naše najbolje škole se upisuju đaci koji nemaju osnovna znanja o svijetu oko sebe. Stvorili smo sustav koji je discipline poput politike, povijesti i filozofije, koje su se u prošlosti razvijale zbog znatiželje i želje za raspravom, sveo na čisto učenje napamet i rad za ocjenu bez razumijevanja i osobnog napretka. Naše je obrazovanje tako zbog svoje masovnosti ili boljeg funkcioniranja oduzelo od učenika ono najvažnije, a to je učenje i rad zbog samoaktualizacije. Danas umjesto toga imamo generacije koje od toga bježe i povezuju učenje sa prisilom i dosadnim gradivom bez kraja u sustavu koji je samo na papiru obrazovan, govori nam Lovro.

Izdvojeni članak

Šest medalja zagrebačkom sveučilištu na međunarodnoj izložbi inovacija

Da je problem u samom shvaćanju funkcije škole i sustavu koji zanemaruje učenika misli i Marin iz X. gimnazije.

– Mislim da je glavni razlog loših rezultata nemotiviranost i opći mentalitet društva. Profesori najčešće ne znaju predavati predmete na zanimljiv način, a zbog utjecaja društva učenici si misle što će mi to u životu i u startu odustaju od tog predmeta, samo štrebaju za ocjenu umjesto da pokušaju to i shvatiti(ima izuzetaka). Naravno da se od nikoga ne bi trebalo očekivati visoko znanje iz svakog predmeta, ali bar neka opća znanja iz prirodnih predmeta i naravno pismenost, smatra Marin.

Učiti radi učenja, ne radi ocjena

Dosta komentara o lošim rezultatima u području prirodoslovnih predmeta kao problem vidi manjak materijala i didaktičke opremljenosti škola, no naši sugovornici se ne slažu.

– Bilo bi divno kada bi nedostatak opreme bio jedini problem, međutim mislim da je najveći problem u kurikulumu koji je prenatrpan i u njemu ne postoji nikakva naznaka individualnog pristupa. Takav način rada dovodi do toga da svi moraju učiti sve makar im nikad neće trebati u životu, što naravno nije moguće, a uz to trebamo imati dobre ocjene pa se na kraju sve svodi na čisto štrebanje bez primjene tog znanja. Kada u jednom tjednu imate test iz kemije, sociologije, hrvatskog i matematike, nemoguće je uopće očekivati da ćete uspjeti sve naučiti kako spada i još zapravo shvatiti sto ste naučili, kaže Ivana.

Izdvojeni članak

Najbolji maturanti otkrili što bi mijenjali u hrvatskom obrazovnom sustavu

Kritiku na opsežnost gradiva i učenje radi ocjena ima i Nika.

– Slažem se da je problem u kurikulumu, i u tome kako na nas prenatrpanost gradiva djeluje. Naš cilj bi uvijek trebao biti imat dobre ocjene iz što vise predmeta što možemo, pa kad imamo 4 testa i 3 usmena odgovaranja u tjednu, na nama je da se snađemo kako možemo, što, zbog premalo vremena i previše gradiva, dovodi do štrebanja. Problem u tome je što, umjesto da shvaćamo važnost i logiku iz nekih predmeta i gradiva, mi učimo na temelju rečenica i natuknica, pa nam ništa više nije vrijedno razumijevanja. Zaboravimo gradivo 3 dana nakon testa i onda sljedeći tjedan opet ista rutina. Od nas se ne može očekivati da zapravo naučimo sve što u školi radimo i da to znamo kasnije koristiti, jer za to nam je potrebno više vremena i razumijevanja nego što smo mi sposobni dati jednom od 15 predmeta i jednom od 4 ispita po tjednu, objasnila je podrobno ova učenica 16. gimnazije.

Izdvojeni članak

Stručnjaci otkrili zašto su hrvatski školarci podbacili na PISA testovima

Nismo mi sve gluplji, sustav je sve lošiji

Generacije ispitivane u ovome krugu imaju pristup najrazvijenijoj tehnologiji i svjedoče svakodnevnim inovacijama pa ipak polučuju lošije rezultate od svojih roditelja. Ovakvoj nelogičnosti Matko nalazi uzrok u nedostatku prave motivacije.

– Ja mislim da glavni problem nije u kurikulumu i školama nego manjku radne etike i tome što je sistem prevoluntaristički nastrojen. Roditelji, profesori i ini razmišljaju o raznim motivacijskim alternativama i glupostima da motiviraju djecu na nešto što im je očito dosadno i što ne žele učiti i raditi umjesto da im objasnimo što trebaju znati i zašto. Isto tako imamo previše primjera kako ljudi zapravo uspijevaju uspeti se do vrha politike ili korporativnog svijeta bez da znaju neke osnove matematike i slično. Džaba ti najsavršeniji kurikulum i najbolja oprema ako ti djeca nemaju volje učiti to, a ti im govoriš da volju za tim ni ne moraju imat i da je to ok, za kraj govori Matko, također učenik XVI. gimnazije u Zagrebu. 

Srednjoškolci nam objasnili zašto su ovako loši rezultati PISA testiranja
Share via
Copy link
Powered by Social Snap