Učenici koji pohađaju programe predškolskog odgoja postižu bolji rezultat u matematičkoj pismenosti
PISA istraživanje pokazalo je da hrvatski učenici koji su pohađali programe predškolskog odgoja i obrazovanja dulje vrijeme postižu bolji rezultat u matematičkoj pismenosti od učenika koji ih uopće nisu pohađali ili su ih pohađali samo nekoliko mjeseci. U Hrvatskoj je programe predškolskog odgoja i obrazovanja u trajanju od jedne do tri ili više godina pohađalo 83 posto učenika. Istraživanje je pokazalo i da je Hrvatska jedna od osam zemalja s najmanjim udjelom učenika koji su ponavljali razred.
Prazna učionica | foto: Canva
Rezultati novog PISA istraživanja, koje se provodilo od ožujka do travnja 2022. godine, pokazuju da se hrvatski učenici nalaze u prosjeku OECD-a po čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti. No, u matematičkoj su pismenosti i dalje ispod prosjeka. Dio istraživanja odnosi se i na obrazovnu putanju učenika.
Učenici koji su pohađali programe predškolskog odgoja imaju manju vjerojatnost da će ponavljati razred
Brojna istraživanja pokazuju, stoji u analizi rezultata PISA istraživanja, da se kvalitetnim predškolskim odgojem i obrazovanjem mogu poboljšati različiti ishodi poput djetetova kognitivnog razvoja i dobrobiti, kasnijih akademskih postignuća pa čak i visine plaće u odrasloj dobi. Podatci pokazuju da je većina petnaestogodišnjih učenika u prosjeku zemalja OECD-a prije škole pohađala programe predškolskog odgoja i obrazovanja u trajanju od jedne do tri ili više godina – 94 posto učenika. U Hrvatskoj je programe predškolskog odgoja i obrazovanja u trajanju od jedne do tri ili više godina pohađalo 83 posto učenika, a 17 posto njih nije bilo obuhvaćeno predškolskim odgojem i obrazovanjem ili je bilo obuhvaćeno manje od godinu dana.
Prema odgovorima roditelja u najvećoj su mjeri učenici bili uključeni u program predškole. Razlozi pohađanja ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja u najvećoj su mjeri potaknuti željom roditelja za dodatnim poticajem njihove djece za učenje. Rezultati i u ovom ciklusu PISA istraživanja pokazuju da hrvatski učenici koji su pohađali programe predškolskog odgoja i obrazovanja dulje vrijeme postižu bolji rezultat u matematičkoj pismenosti od učenika koji ih uopće nisu pohađali ili su ih pohađali samo nekoliko mjeseci.
Rezultati ukazuju na to da, u prosjeku zemalja OECD-a i u većini zemalja sudionica, učenici koji su pohađali programe predškolskog odgoja i obrazovanja u trajanju od najmanje godinu dana imaju manju vjerojatnost da će, čak i kada se uzmu u obzir socioekonomski faktori, ponavljati razred na bilo kojoj razini obrazovanja od učenika koji nisu bili obuhvaćeni predškolskim odgojem i obrazovanjem ili su bili obuhvaćeni kraće od godinu dana.
Najveći udio hrvatskih učenika i njihovih roditelja smatra da će završiti gimnaziju ili strukovnu srednju školu
– Dosadašnja istraživanja u pravilu su ukazala na negativan učinak ponavljanja razreda na učeničke ishode. Primjerice, učenici koji su ponavljali razred postižu slabiji školski uspjeh i imaju negativnije stavove o školi u dobi od petnaest godina od učenika koji nisu
ponavljali neki od razreda u osnovnoj ili srednjoj školi. U prosjeku zemalja OECD-a 9,5 posto učenika ponavljalo je neki od razreda u osnovnoj ili srednjoj školi. U Hrvatskoj ponavljanje razreda nije česta praksa – tek 1,2 posto učenika izjavljuje da su ponavljali neki od razreda u osnovnoj ili srednjoj školi i to podjednako u srednjoj školi i u višim razredima osnovne škole. Štoviše, Hrvatska je jedna od osam zemalja s najmanjim udjelom učenika koji su ponavljali razred – manje od 2 posto, stoji u PISA istraživanju.
U gotovo svim zemljama sudionicama ponavljanje razreda učestalije je među dječacima, učenicima lošijeg socioekonomskog statusa, učenicima migrantskog porijekla te učenicima koji pohađaju državne, a ne privatne škole. U Hrvatskoj također postoje takve razlike osim
razlike prema migrantskom porijeklu učenika. Kao dodatna stepenica obrazovne putanje razmatra se stupanj obrazovanja koji učenici i njihovi roditelji očekuju da će završiti
– Osim osnovne škole koju je većina učenika završila, najveći udio hrvatskih učenika i njihovih roditelja smatra da će završiti gimnaziju ili neki od četverogodišnjih ili petogodišnjih strukovnih programa. Nešto je izraženiji i udio učenika koji planiraju završiti četverogodišnji ili petogodišnji fakultet ili magisterij znanosti, 46 posto, a isto očekuje i 40 posto njihovih roditelja. Oko 13,5 posto učenika i 9,5 posto njihovih roditelja očekuje da će učenici završiti najviši, poslijediplomski stupanj obrazovanja, stoji u rezultatima PISA istraživanja.
