Pretraga

Visokoobrazvani rade u Zagrebu i za državu

A- A+

U Hrvatskoj je samo 16,4 posto stanovnika iznad 15 godina visokoobrazovano. Podaci su to iz izvješća Državnog zavoda za statistiku o obrazovnoj strukturi, koja potvrđuje da je hrvatska radna snaga, među najniže obrazovanim u Europskoj uniji. Podatak koji se još može iščitati je da osim u Gradu Zagrebu, u svim drugim županijama od jedne trećine do polovine diplomanata radi u obrazovnom sektoru. Kada se pribroje zdravstvo i socijalna skrb, ta se cifra penje na dvije trećine, što znači da velika većina visokoobrazovanih radi za državu.

Hrvatska je radna snaga 21. po ‘neobrazovanosti’ od 28. članica Europske unije, prema podacima Eurostata, a za Hrvatsku dobiveni iz DZS-ova izvješća o obrazovnoj strukturi. Ono što je još zabrinjavajuće je činjenica da osim u glavnom gradu, većina diplomanata u drugim županijama radi za državu. Njih jedna trećina do polovine u obrazovanju, a kada se uračunaju zdravstvo i socijalna skrb, brojke se penju na dvije trećine.

Izdvojeni članak

Država studente zdravstvenih fakulteta ‘osudila’ na višegodišnju nezaposlenost

Manje od šestine građana ima diplomu

Analizom podataka iz popisa utvrđena je niska stopa obrazovanosti građana u Hrvatskoj. Tako samo 16,4 posto stanovnika starijih od 15 godina ima visoku stručnu spremu. Kada je riječ o zaposlenim diplomantima, prema Eurostatu je takvih u Hrvatskoj 24,5 posto, što nas smješta na 21. mjesto od 28 članica Unije. U Irskoj ih je primjerice dvostruko više.

U 2012. je stopa zaposlenosti Hrvata s diplomom bila 75,5 posto. U tom pogledu, lošije u EU od nas su samo Španjolska, Slovačka i Grčka. U Njemačkoj pak oko 90 posto visokoobrazovanih radi.

Izdvojeni članak

Najveće pogreške koje rade tek zaposleni

U pojedinim županijama više od pola diplomanata rade za državu

Razlike u obrazovanosti radne snage, veoma osciliraju i po pojedinim županijama Lijepe naše. Tako je u Gradu Zagrebu diplomanata 28,3 posto, dok ih je u Međimurskoj županiji samo 11,7 posto.

Ne manje porazan podatak je i da osim u Gradu Zagrebu, od jedne trećine do čak polovice visokoobrazovanih radi u obrazovnom sektoru. Uračunamo li tome zdravstvo i socijalnu skrb, udjeli se penju na dvije trećine zaposlenih.

Iz toga proizlazi da obrazovani ne rade u razvoju gospodarstva, nego u državnim službama, piše Jutarnji list. U obrazovnom sektoru, radi 17 posto diplomanata Grada Zagreba, dok ih u Krapinsko-zagorskoj te Vukovarsko-srijemskoj županiji u istom sektoru, radi gotovo 45 posto.

Izdvojeni članak

Hrvatski profesori manje plaćeni od zaposlenika sa srednjom školom

Zagreb ‘usisava’ sve visokoobrazovane

– Zagreb je usisao sve visokoobrazovane ljude na jedno mjesto, a nije uspio razviti Hrvatsku. Mi ne možemo prihvatiti nikakvu naprednu tehnologiju ako nemamo obrazovanje. Analizirao sam mlade koji su doktorirali u posljednjih 15 godina s obzirom na mjesto prebivališta. U Lici ih je bilo samo 22, a pitanje je koliko ih je tamo ostalo. Kakav razvoj onda možemo očekivati, govori Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci za Jutarnji list.

DZS-ovo izvješće o obrazovnoj strukturi Hrvatske je utvrdilo i da gotovo svi stručnjaci s doktorskom titulom napuštaju Liku. Gledajući sve dobne skupine, U ovoj hrvatskoj regiji radi tek devet doktora znanosti. Nameće se pitanje, kakvu mi radnu snagu možemo ponuditi Europi?

– Nemamo visokoobrazovane stručnjake, a ne možemo konkurirati ni s nekvalificiranima jer je kinesko ili ukrajinsko tržište rada mnogo jeftinije. Naša je opcija drastično sniziti plaće, što se ne može s obzirom na troškove života, ili obrazovati ljude, a tome nikako da se posvetimo, zaključio je rektor Lučin.

Visokoobrazvani rade u Zagrebu i za državu
Share via
Copy link
Powered by Social Snap