Pretraga

Dugogodišnji profesor na Filozofskom u Zagrebu i istaknuti književnik objavio 101 knjigu

A- A+

Zasigurno najplodniji hrvatski književnik Pavao Pavličić, prešao je magičnu brojku od stotinu (precizno stotinu i jednu) objavljenih knjiga, a s obzirom da danas slavi ‘tek’ 73. rođendan, sumnjamo da će na tome i stati. Rođen je u Vukovaru gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju, da bi potom diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Screenshot: HTV

Na istoj je instituciji doktorirao 1974. godine tezom iz područja metrike (Šesta rima u hrvatskoj književnosti), a na Filozofskom je i predavao dugi niz godina, sve do lani.

Istaknuo se kriminalističkim romanima

Izdvojeni članak

Prije 128 godina rođen boem koji je zadavao muke na državnoj maturi iz Hrvatskog jezika

Premda se među više od stotinu objavljenih djela, našlo svakakvih žanrova, Pavličić se osobito ističe pisanjem kriminalističkih romana za odrasle i djecu. Od tih djela možemo istaknuti “Stroj za maglu”, “Plava ruža”, “Umjetni orao”, “Čelični mjesec”.

U svome pisanju, Pavličić je u velikoj većini svog opusa miješao svoje znanstvene i književne interese. Tako u romanu Koraljna vrata filolog odlazi na Lastovo pregledati stare spise među kojima će pronaći dva izgubljena pjevanja Gundulićeva Osmana. U Rupi na nebu glavni lik je prevoditelj (Pavličić je prevodio talijanske dolcestilnoviste) koji otkriva zagrebačke gornjogradske podzemne hodnike, a u njegovom romanu Numerus clausus u središtu pozornosti je student književnosti kao pripovjedač i njegov prijatelj, student medicine.

U velikom opusu Pavla Pavličića, nalazi se i nekolicina djela povezanih s njegovim rodnim Vukovarom. U njima je opisao različita lica grada u različitim periodima od njegova školovanja, odrastanja pa sve do Domovinskog rata. Takva djela su “Vukovarske razglednice”, “Dunav”, “Vodič po Vukovaru”, “Šapudl”.

A kad smo kod njegova rodnog grada, zanimljivo je ovdje pripomenuti da je Pavličić autor i deset scenarija za filmove od kojih se osobito ističe onaj za, sada već kultni ‘Vukovar se vraća kući’.

Osvojio je brojne književne nagrade, od kojih možemo istaknuti onu iz 1981., kada je od strane NiN-a, njegov Večernji akt proglašen knjigom godine.

Romansa vrijedna nepetog ljubića ili filmskog platna

S obzirom na opus djela koji je teško i popisati, a kamoli opisati, površno bi bilo na Pavličićev 73. rođendan, davati veliki prostor njegovu osobnom životu. No, s obzirom na neobične okolnosti, valja i to na kraju pripomenuti.

Izdvojeni članak

Odajmo im počast: Na današnji dan umrla tri hrvatska književnika koje čitamo u lektiri

Naime, on je nepune dvije godine u braku s vrsnom hrvatskom književnicom Julijanom Matanović, kojoj je bio u vijeću prilikom obrane magisterija!

Upoznali su se na književnoj večeri u Osijeku davne 1985. godine, odnosno tri godine nakon što je još kao studentica, Matanović napisala negativnu novinsku kritiku za njegov roman Slobodni pad.

Četiri godine poslije Pavličić je bio član komisije pri njezinoj obrani magisterija, a Matanović je 1995. bila urednica njegove knjige Diksilend u Biblioteci HIT.

Surađivali su i kao predavači na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, da bi se 30-ak godina od upoznavanja, nakon dvogodišnje ljubavne veze, vjenčali u prosincu 2017.