Nemojte pogriješiti na ispitu iz Hrvatskog: Kako se zove stanovnik mjesta Štakorovec?
Hrvatska mjesta često imaju neobične nazive: Sveti Petar u Šumi, Klinča Sela, Štakorovec, Svinjarec, Mače, Barbariga, Pješčana Uvala, Gaćelezi, Ražanj, Koločep, Ljuta… No, njihovi nazivi sami po sebi ne predstavljaju problem u pisanju, ali kada biste na ispitu iz pravopisa morali napisati kako se zove stanovnik mjesta Svinjarec – što biste napisali? Kako ne biste napisali Svinjar ili Svinjarica, izvukli smo pravila iz hrvatskog pravopisa prema kojima ćete uvijek znati kako napisati ime stanovnika nekog mjesta netipičnog naziva.
Foto: Google Maps Screenshot
Što biste napisali da vam nastavnik ili nastavnica Hrvatskog jezika odluči malo zakomplicirati život i u test iz pravopisa stavi ovo pitanje – kako se zove stanovnik/ica iz mjesta Štakorovec? Ili Svinjarec, Mače, Gaćelezi, Ražanj ili neki drugi netipični naziv mjesta u Hrvatskoj. Kako vas nastavnici ne bi dobili na foru da napišete Štakor i Štakorica, Svinjar i Svinjarica, donosimo vam nekoliko pravila iz hrvatskog pravopisa koja vam mogu pomoći kada je u pitanju pisanje naziva stanovnika nekog mjesta.
Postoje pravila, ali postoje i mnoge iznimke koje treba naučiti
Nazivi stanovnika ili stanovnice nekog mjesta su zapravo etnici i imaju veze s toponimima koji predstavljaju imena naseljenih mjesta. Dakle, etnici proizlaze iz toponima i to po određenim gramatičkim pravilima. U nazivima mjesta koja imaju recimo više riječi upotrebljava se neki opisni izraz poput Slavonskog Broda čiji se stanovnici nazivaju samo Brođani. Stanovnici Svetog Petra u Šumi su Supetarci, Sveti Filip i Jakov – Filipjanci, Sveta Nedelja – Svetonedelščani, Sveti Križ Začretje – Svetekriščani, Sveti Martin na Muri – Martiščani, Klinča Sela- Klinčaselci i tako dalje.
I dok je nazive nekih mjesta potrebno naučiti, za mjesta poput Štakorovec i Svinjarec postoje određena pravila. Za etnike se najčešće koriste sufiksi -anin, -janin i -čanin, a svaki se koristi ovisno o tome koje je slovo zadnje u nazivu određenog mjesta.
Sufiks -anin
Kod mjesta čiji nazivi završavaju slovima č, ć, dž, đ, j, lj, nj, š, ž, r koristi se sufiks -anin. Tako imamo Rovinj – Rovinjanin, Poreč -Porečanin, Bolč – Bolčanin, Draganić – Draganićanin, Kuželj – Kuželjanin.
Sufiks -janin
Nazivi mjesta koji završavaju na b, c, d, f, g, h, k, l, m, n, p, s, t, v, z imaju sufiks -janin i može se dogoditi da će kod nekih mjesta biti potrebno primijeniti i pravilo jotacije. Primjerice Štakorovec + janin – Štakorovčanin, Svinjarec + janin – Svinjarčanin, Tučenik + janin – Tučeničanin, Bol + janin – Bolčanin, Koločep + janin – Koločepljanin.
Sufiks – čanin
Kod nekih iznimnih situacija koristi se sufiks –čanin, ali uglavnom se radi o nazivima koji završavaju sa zvonačnikom i to najčešće kod slova n, r, v te iznimno rijetko i s j. Na primjer Bjelovar – Bjelovarčanin, jer da smo se vodili pravilom za sufiks -anin koji se stavlja ako je na kraju naziva slovo r, ispalo bi Bjelovar + anin – Bjelovaranin pa je potrebno koristiti sufiks -čanin. Ovako to izgleda kod mjesta Kutjevo – Kutjev + čanin – Kutjevčanin, Fužine – Fužin + čanin – Fužinčanin.
Pravila se zanemaruju ako se primjenjuje općeprihvaćeni lokalni naziv
Unatoč ovim pravilima, kod nekih su naziva mjesta ona su zanemarena jer se kod naziva stanovnika može koristiti i neki lokalni naziv koji je općeprihvaćen u našem književnom jeziku. Tako primjerice imamo Topusko gdje se stanovnici zovu Topličani i Topličanke, iako bi prema pravilima ispalo Topušćani. Ljudi iz mjesta Otok koji nije otok kao takav već se nalazi na kopnenom dijelu Hrvatske nisu htjeli da ih nazivaju Otočani jer bi upravo zbog toga svi mislili da se radi o nekom našem otoku na moru pa su se zato odlučili za naziv – Otočačani.
Na pravom našem otoku stanovnici se isto ‘bore’ s time kako ih drugi nazivaju. Radi se o otoku Krku za čije bi stanovnike logičan naziv bio – Krkani, ali oni inzistiraju da ih se naziva Krčani. Mjesta na Krku imaju sline probleme pa se tako stanovnici Malinske nazivaju Malinskari, a stanovnici Baške – Baščani. Dakle, iako postoje određena pravila koja vam mogu pomoći na ispitu, svakako je potrebno puno naziva stanovnika naših mjesta naučiti.
