Pretraga

Ovako su prije 50 godina zamišljali digitalizaciju nastave: Profesor će pratiti koliko su studenti ažurni

A- A+

Svugdje gdje će nastavnik trebati hitnu informaciju o tome u kojoj su mjeri studenti ‘ažurni’ u praćenju nastave kako bi npr. mogao procijeniti postoje li uvjeti za uspješno usvajanje nekih novih znanja i vještina, koristit će se računala, predviđali su sedamdesetih godina prošlog stoljeća na Sveučilištu u Zagrebu. Zanimljiv pogled na korištenje računala u nastavi može se iščitati iz Idejnog projekta o onivanju Srca.

screenshot: Idejni projekt Srca

“U okviru redovne nastave na Sveučilištu potrebno je provoditi i nastavu iz upotrebe elektroničkog računala.” Ne biste vjerovali ali prethodna je rečenica napisana sad već davne davne 1971.

Sveučilišni računski centar ovih dana slavi 50. rođendan, a idejni projekt o njegovu osnivanju, koji je Srce objavilo na svojim rođendanskim stranicama, otkriva kako su ljudi prije 50 godina zamišljali ono što imamo danas – nastavu putem računala.

Izdvojeni članak

Veliki intervju s novim ravnateljem Srca: Uskoro nas očekuje digitalizacija diploma

– Nastava, odnosno učenje, pomoću računala specifični je sistem nastave. U situaciji kada i u nas postoji očit nesklad između sve većeg broja učenika i studenata i nedostatka dovoljnog broja osposobljenih nastavnika, nužno je potrebno intenzivirati istraživanja na tom području i pripremiti se za što brže uvođenje raznih metoda u nastavu. Sveučilišni računski centar bi trebao omogućiti takve aktivnosti, predvidjeli su 1971.

U opsežnom dokumentu prije 50 su godina dali teorijsko pojašnjenje, ali i predviđanje praktične primjene korištenja računala u sveučilišnoj nastavi.

– Sa stanovišta didaktičke teorije nastava pomoću računala ulazi u područje tzv. “indirektne” i ujedno “automatizirane” nastave. Pritom računalo zajedno sa svojim programom predstavlja složenu sintezu nastavnog sredstva i pomagala te, budući da omogućuje dvosmjernu komunikaciju odnosno zatvaranje čitavog regulacionog kruga, ono ulazi u kategoriju nastavnih strojeva u užem smislu toga pojma. S druge pak strane, sa stanovišta raznih područja primjene računala, nastava pomoću računala pretežno ulazi u područje njegove nenumeričke primjene, pojašnjavaju u idejnom projektu.

Krenimo od ‘programiranih udžbenika’…

Potom pojašnjavaju kako je došlo do pojave takvog oblika nastave.

– Razvoj nastave pomoču računala, čije početke nalazimo krajem pedesetih godina, a vrlo intenzivan razvoj u toku šezdesetih godina sve do danas, dio je razvoja programirane nas bave koja se najprije razvila na osnovi jednostavnih, često i primitivnih nastavnih strojeva (na ručni, mehanički i električki pogon) te, gotovo istovremeno, na osnovi štampanih programiranih nastavnih materijala (programiranih udžbenika i sl). Taj je razvoj rezultat napretka didaktičke teorije i prakse na osnovi primjene kibernetika i pedagoške psihologije, a odraz je dotad neostvarenog zahtjeva društva za garantiranom visoko efikasnom nastavom.

Predviđaju i razvoj nastave s pomoću računala.

– Premda njezin početak leži u primjeni tek jedne od niza raznih teorija učenja (Skinnerove varijante biheviorizma u SAD) njezin je daljnji razvoj, kako u SAD tako i u drugim, jednako zapadnim i socijalističkim zemljama, ubrzo prešao okvire te jedne, relativno ograničene teorijske osnove, a u tome su osobitu ulogu igrali razni aspekti kibernetičkog pristupa nastavnom procesu. Pritom se nastavi pristupa kao složenom procesu upravljanja i regulacije dinamičkog sistema sa specifičnim tokom informacija između podsistema tog sistema kao i između njega i vanjskog svijeta te specifičnom obradom informacija u njegovim podsistemima.

‘Nastavnik će dobiti informaciju o tome u kojoj su studenti ažurni’

– U praksi našeg Sveučilišta takvo će se “off-line” testiranje uz primjenu računala najvjerojatnije primijeniti kod nekih dijelova prijemnih i kvalifikacionih ispita, a i u toku redovne sveučilišne nastave, svugdje gdje će nastavnik trebati hitnu informaciju o tome u kojoj su mjeri studenti “ažurni” u praćenju nastave kako bi npr. mogao procijeniti postoje li uvjeti za uspješno usvajanje nekih novih znanja i vještina, predviđali su sedamdesetih.

Izdvojeni članak

Srce okuplja stručnjake: Doznajte novosti o digitalizaciji obrazovanja

A proučavanje novog oblika nastave Sveučlilište je tada planiralo povjeriti, a kome drugom nego – Filozofskom fakultetu.

– Kao prva etapa trebalo bi u Zavodu za pedagogiju Filozofskog fakulteta (kao nukleusu budućeg Pedagogijskog instituta) instalirati dva teleprinterska uređaja i dvije alfanumeričke grafičke stanice, te omogućiti upotrebu jedne optičke stanice koja bi se nalazila u neposrednoj blizini tog Fakulteta (npr. u radiusu od oko 500 m). U vezi s audio-elementom u NPR Zavod za pedagogiju mogao bi upotrebljavati odgovarajući uređaj predviđen u Institutu za fonetiku na istom Fakultetu, planirali su.

‘Uz kompjuter će nadoknađivati manjkavo gradivo srednje škole’

Navode i kako koncepcija organizacije i funkcija Sveučilišnog računskog centra obuhvaća i uvođenje nastave pomoću računala (za koju koriste kraticu NPR) na Sveučilištu.

– Pritom valja naglasiti da se, ni u daljoj perspektivi, ne pretpostavlja da bi NPR zamijenila dosadašnje oblike sveučilišne nastave odnosno svojom pojavom
“zasjenila” suvremene tokove reforme sveučilišne nastave. Naprotiv, ona bi se uklopila u te tokove. Njezino bi osnovno područje primjene, osobito u početnoj etapi razvoja, bila ona složenija znanja kao i intelektualne i neke psihomotorne vještine kojih usvajanje zahtijeva stalnu dvosmjernu komunikaciju između izvora znanja i studenta, od kojih je beziznimno potreban vrlo visok (praktički “potpuni”) stupanj usvojenosti, a da pritom ne dolazi u obzir rad individualnog instruktora. No NPR bi osim pri usvajanju novog gradiva mogla vrlo korisno poslužiti i pri eliminaciji obrazovnih manjkova koje na studij donašaju neki novi studenti zbog manjkavog srednjeg obrazovanja. Kao što je poznato ta pojava ne samo da koči normalni studijski rad tih studenata, piše u idejnom projektu.

– U perspektivi se predviđa, s jedne strane, centralna konfiguracija koja će se nalaziti u zgradi Centra te, s druge, niz ulazno-izlaznih uređaja, ponekad povezanih i s manjim, satelitskim računalima, koji će se nalaziti na fakultetima i preko kojih će se ostvarivati kako unošenje programiranih nastavnih sekvenci u memoriju računala tako i sama nastavna primjena tih programa. U tom će okviru posebno mjesto zauzeti budući Pedagogijski institut (sadašnji Zavod za pedagogiju) koji je predviđen u budućem aneksu zgrade Filozofskog fakulteta za znanstvene institute s područja društvenih nauka. Taj će institut imati i zadatak da proučava specifično pedagoške, didaktičke i metodičke aspekte NPR. Stoga će ga trebati i adekvatno opremiti kako bi bio uspješna paralela radu na tehnologijskim aspektima NPR, koji, će se vršiti u samom računskom centru, stoji u idejnom projektu.

‘Pratit će se napredak studenata’

Za kraj ide najbolji dio. Prije pedeset godina zamišljali su i online testiranje.

– Koncepcija NPR koja je razmotrena u dosadašnjem tekstu ovog odjeljka pretpostavlja da se njome obuhvaća cjelokupni regulacioni krug nastave. Postoje, međutim, mogućnosti da se računalo primijeni i u pojedinim elementima tog kruga, pri čemu najvažnije mjesto zauzima njegova primjena pri provjeravanju studentova napredovanja i postignutog nivoa, kao i provjeravanju pretpostavki za usvajanje nekog gradiva, tj. u najširem smislu, pri testiranju.

– Uz testiranje u okviru direktnog komuniciranja s računalom (on-line testiranjem studenata) postoji i mogućnost, koja je vrlo ekonomična i u svijetu vrlo raširena, da se grupna testiranja izvode u normalnim uvjetima tzv. “papir-olovka testiranja” a da se izraci ispitanika, pomoću primjene tzv. optičkih čitača kao ulaznog mjesta računala, unesu u kompjuter koji ih, prema prethodno primljenom programu, kontrolira, ispravlja, te eksponira rezultate i to kako opće po ispitaniku i grupi ispitanika tako i dijagnostičke (npr. upućuje na dijelove gradiva koje nije usvojeno te, eventualno, daje i upute na koji će se način ti nedostaci eliminirati i tako pri slijedećem testu pokazati zadovoljavajući uspjeh). Dakako da se programom može predvidjeti i daljnja statistička obrada rezultata testiranja, koja, ako se npr. radi o testiranju u okviru nekog eksperimentalnog istraživanja, može dostići svaki potrebni nivo složenosti, zaključuju.

Cijeli idejni projekt pročitajte ovdje.

Ovako su prije 50 godina zamišljali digitalizaciju nastave: Profesor će pratiti koliko su studenti ažurni
Share via
Copy link
Powered by Social Snap