Riječi koje se drugačije govore u različitim dijelovima Hrvatske

Od 2000. diljem svijeta se na 21. veljače obilježava Međunarodni dan materinjeg jezika. Po jubilarni peti put će se od ovog datuma pa do 17. ožujka obilježavati i Mjesec hrvatskog jezika odnosno manfestacija koju provodi Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Ona će trajati do 17. ožujka odnosno na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. U tom će razdoblju Institut organizirati brojna događanja kako bi se o ovom važnom dijelu identiteta govorilo što više i kako bi se širila svijest o vrednotama i ljepotama hrvatskoga jezika. 

Ove riječi koristite svakodnevno, a ne znate da su stranog podrijetla

Po prvi put će se obilježiti i Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Naime 22. veljače je Sabor prošli petak službeno proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva.

A Međunarodni dan materinjeg jezika te Mjesec hrvatskog jezika zadnjih nekoliko godina vrlo predano obilježava i srednja.hr pa će tako biti i ovoga puta. Počet ćemo s onim neformalnim dijelom komunikacije odnosno različitostima u terminologiji u pojedinim dijelovima Hrvatske.

Dakle plastično ćemo shvatiti Međunarodni dan materinjeg jezika pa ćemo popisati izraze koje od svojih matera čujemo u različitim dijelovima zemlje te koja je standardna inačica svakog od njih.

Vjerojatno ste se i sami našli u situacijama da ste na nekoj veselici, na kojoj se nalaze mladi iz raznih krajeva Hrvatske pa se čuju i različiti govori, naglasci, narječja.

Takva okupljanja su zapravo izvrsna prilika za upoznavanje jezičnog bogatstva zemlje, s obzirom da će se uglavnom naći pokoji termin, koji će vam biti nepoznat.

Obvezni dalmatinski izrazi za lakše sporazumijevanje na obali

Još ako vam nepoznata riječ zanimljivo zvuči, prilika je idealna za razvoj simpatija, ali i za razgovore tipa ‘to mi tako kažemo’, koji se obično prošire na cijelo društvo, unatoč tome što je počelo nerazumijevanjem  između dviju osoba.

Neke od brojnih riječi koje smo u takvim neformalnim druženjima skupili u svoju riznicu, danas ćemo podijeliti s vama. Ako imate još prijedloga, a vjerujemo da ih ima na stotine, svakako nas dopunite u komentarima. (Napomena: Primijetit ćete da za određene izraze kudikamo slabije poznajete jezični standard nego li žargonski izraz odnosno lokalizam/dijalektalizamm/regionalizam/kolokvijalizam)

  • Vezice za cipele – špigete, pertle, šnjure, žnjiranci
  • naramenice – bretele, špaline
  • (standardni izraz za dio pribora kojime se vade juhe i druga variva) – šeflja, kaciol(a), palj(ak), zaimača, kutljača, grabljača, kutal, grabilica
  • odvijač – šarafciger, kacavida
  • opršnjak – bavarin, babarin, barbijol, siperak, partihla, podbradak, podbradnik, slinček, balavac
  • stube – stepenice, skale, skaline
  • novac – šoldi, pare, kinta, keš, penezi, novčeki, lova, šuške, perje,
    Riječi koje ćete čuti u prvih mjesec dana studija u Zagrebu, a koje bi vam mogle biti nepoznate
  • besplatno – džaba(luka), mukte, badava (besplatno ili veoma jeftino), gratis
  • prijatelj – prika, lega, kompa, pajdaš, frend
  • ostava – smočnica, špajza
  • umivaonik – lavabo, lavandin
  • spužvasta krpa; kuhinjska spužvica – perilek, vileda (opća imenica nastala od vlastite; primjeri su i labelo, kaladont, digitron, jacuzzi), truleks, spirek
  • valjak za razvlačenje tijesta – mlinčenjak, sukač, oklagija, lazanjur, laganela, razvijač(a), pakljunača
  • traperice – rebe – rebatinke, farmerice, rifle (također nastale od vlastite imenice, kao i levisice), džinsice
  • dosjetka; zgodna smicalica – fora, štos, fol, dubina, baza,
  • tržnica – plac, pija(ca), – riblja tržnica – peškarija
  • pregača – kecelja, fertun, šircl

One comment

Odgovori