Strane riječi za koje imamo odgovarajuću zamjenu u hrvatskom jeziku
Od 2000. godine diljem svijeta se 21. veljače obilježava Međunarodni dan materinskog jezika, a danas je ujedno i početak Mjeseca hrvatskog jezika, odnosno manfestacije koju zadnje četiri godine obilježava Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
I spomenuta međunarodna obljetnica, a i manifestacija Mjesec hrvatskog jezika imaju za cilj istaknuti te ukazati na važnost materinskog jezika odnosno svih njegovih dijalekata, idioma i jezične baštine. Uz očuvanje postojećih vrednota vlastitog jezika, spomenute manifestacije imaju kao cilj i unapređivanje, učenje te razvoj materinskog jezika.
Domaća riječ ispred internacionalizma, a internacionalizam ispred posuđenice iz ‘živog jezika’
Za jedan od ciljeva, konkretno očuvanje jezične baštine, danas smo svoj obol odlučili dati i mi, barem na nekoj mikro razini.
Naime, predstavit ćemo nekolicinu internacionalizama, koji su se udomaćili u hrvatskom jeziku, a za koje imamo odgovarajuću zamjenu.
Internacionalizmi su inače u lingvističkom smislu riječi koje najčešće vode podrijetlo iz latinskog i starogrčkog jezika, a imaju isto osnovno značenje i u svojoj osnovi isti izraz u više jezika.
S obzirom da su im ishodišta latinski i grčki, često se takvi izrazi nazivaju i europeizmima.
Takve riječi su primjerice apsorpcija, bilanca, detekcija, dinamika, gravitacija, kapacitet, kapital, kombinirati, komemoracija, mentor, nacija, satisfakcija i tako dalje.
Već u ovom nizu uočavate barem nekoliko internacionalizama ili međunarodnica, za koju imate odgovarajuću (ne adekvatnu) zamjenu u materinskom jeziku.
No, kasnije ćemo se vratiti na primjere, a prije toga valja naglasiti da se prema internacionalizmima odnosimo drugačije, nego prema riječima iz živih jezika, primjerice anglizmima, koji su od II. svjetskog rata, a osobito u zadnjih 20-ak godina, ‘najagresivniji’ u smislu infiltriranja u druge jezike pa tako i hrvatski.
Tako da, ako već moramo posuditi riječ iz drugog jezika, prednost treba dati internacionalizmu u odnosu na anglizam, germanizam, talijanizam itd.
Primjerice bolje je reći beneficija nego benefit.
Internacionalizmi za koje imamo odgovarajuću zamjenu u hrvatskom jeziku
Gore smo napomenuli kako je internacionalizam bolje upotrijebiti nego li tuđicu koja dolazi iz živog jezika. No, ako imamo mogućnost iskoristiti domaću riječ umjesto bilo koje posuđenice, poželjno je to tako i učiniti.
To je zapravo najbolji princip očuvanja rječničke materije materinskog jezika pa ćemo vam dati nekolicinu primjera, gdje to možete primijeniti u praksi:
aneks – dodatak
degustacija – kušanje
fragment – dio
alijansa – savez
hereditaran – nasljedan
klasa – razred
identičan – istovjetan
karakteristika – značajka
komparacija – usporedba
kontaminacija – zagađenje
kontradiktoran – proturječan
period – razdoblje
supstitucija – zamjena
turbulentan – buran
destinacija – odredište
garancija – jamstvo
harmonizacija – usklađivanje
indikator – pokazatelj
kalkulacija – izračun
restrikcija – ograničenje
suficit – višak
transport – prijevoz
eksplicitan – izričit
akomodacija – prilagodba
akceptirati – prihvatiti
originalan – izvoran
kolekcija – zbirka
