Tko ne zna ove činjenice iz opće kulture, nije nimalo pazio na nastavi PiG-a
Na nastavi Politike i gospodarstva učimo se političkoj i ekonomskoj pismenosti. Važan dio gradiva obuhvaća učenje o civilnom društvu. Neke činjenice o toj temi, poput, primjerice, čime se organizacije civilnog društva bave, kako se mogu financirati i koji je njihov odnos s državama, trebale bi biti poznate svima koji se redovno informiraju o događajima u javnoj sferi.
Udruge civilnog društva važan su dio PiG-a, ali o njima bi svi trebali znati | Foto: Pixabay
Međunarodna razvojna suradnja općenito se smatra djelatnošću koja je u domeni nacionalnih država, a o tome kako se ona razvila pisali smo u ovom tekstu. No osim država, u ovom području djeluju i drugi, manji akteri kao što su niže razine državne uprave (gradovi, regije i sl.), organizacije civilnog društva, humanitarne organizacije, privatne kompanije, zaklade ali i pojedinci.
Gradovi mogu financirati projekte udruga civilnog društva
Primjerice, Grad Zagreb ima uspostavljen Sektor za međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo. Sektor surađuje s međunarodnim institucijama i drugim organizacijama, kao i s drugim jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj i inozemstvu.
Teme kojima se Grad Zagreb bavi u području međunarodne suradnje uključuju energetsku i zelenu transformaciju, socioekonomski razvoj, urbana mobilnost i sigurnost, dobro upravljanje, transparentnost, uključivanje građana u donošenje odluka, promicanje ljudskih prava te obnova i revitalizacija kulturnog i povijesnog naslijeđa. Među ostalim aktivnostima, Grad svake godine financira projekte organizacija civilnog društva u području međunarodne razvojne suradnje.
Humanitarna pomoć na terenu posao je udruga
Kad je riječ o organizacijama civilnog društva, one često djeluju izravno na terenu i surađuju s lokalnim akterima u državama primateljicama pomoći. Najčešća aktivnost koju provode udruge u području međunarodne razvojne suradnje je pružanje humanitarne pomoći (više o tome smo pisali ovdje), ali osim nje udruge mogu pružati i razne edukativne usluge kojima prenose svoja znanja i iskustva jačajući kapacitete u državama primateljicama.
Uz to, udruge se bave i zagovaračkim radom. Zagovaranje znači suradnju s državama i njihovim institucijama kako bi im kroz analizu dosadašnjih politika ponudila alternativna rješenja i preporuke kako bi u budućnosti te politike bile što kvalitetnije.
Udruge pomažu tako što dijele znanje
Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske (CROSOL) jedna je od udruga aktivnih u ovome području. CROSOL, zbog sličnog povijesnog i političkog iskustva u tim državama, često surađuje s organizacijama na području jugoistočne Europe, odnosno zapadnog Balkana.
Tako je, primjerice, u ožujku u Skopju Platforma sudjelovala na konferenciji na temu borbe protiv terorizma i ekstremizma, odnosno njihovog sprječavanja. Također u Sjevernoj Makedoniji je održala seminar na kojemu je kolegama iz drugih država zapadnog Balkana prenijela iskustva Hrvatske u području međunarodne suradnje. U pripremi je i objava priručnika za tamošnje organizacije za međunarodnu suradnju kojim će se dodatno pojačati njihova znanja i mogućnosti buduće suradnje.
Takve i slične aktivnosti predstavljaju samo partnerstva s organizacijama civilnog društva u zemljama primateljicama pomoći, a predstavljaju bazu za daljnji rad i suradnju na osiguravanju njihovog napretka.
Ovaj tekst objavljen je u suradnji s Platformom za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske (CROSOL), a nastao je u sklopu projekta “Jačanje kapaciteta civilnog društva jugoistočne Europe u području međunarodne razvojne suradnje” financiranom od strane Grada Zagreba. Sadržaj je isključiva odgovornost autora.
