Pretraga

Vejani, Forani, Broški: Otkrivamo kako se nazivaju stanovnici otoka na našoj obali

A- A+

Da vam se netko predstavi kao Vejan, biste li znali da je s Krka? A znate li da su Forani stanovnici Hvara? Proučili smo malo nazive za stanovnike hrvatskih otoka i nabasali na svašta.

Otok Rab | foto: Boudewijn “Bo” Boer Unsplash

Putujući hrvatskom obalom, susrećemo nekoliko dijalekata, a bogatstvo jezika vidi se i u načinu na koji stanovnici nekog otoka sami sebe nazivaju. Uz pomoć portala Hrvatski u školi izvukli smo stoga otočke etnike. Etnici su, da pojasnimo, nazivi za stanovnike nekoga mjesta koji dolaze kao izvedenica od imena tog mjesta.

Pa krenimo redom, od Kvarnera prema jugu.

Stanovnik Krka na standardnom se jeziku naziva Krčanin, dok se stanovnica tog otoka naziva Krčanka. Međutim, kako navodi rječnik etnika i ktetika portala Hrvatski u školi, mjesni je muški etnik Krčan. Tako se, dakle, stanovnici tog otoka sami nazivaju. No, navodi rječnik: “otok se naziva i Veja, a od toga su imena tvoreni etnici Vejan i Vejanka te ktetik vejski”. Ktetici su, pojasnimo, pridjevi nastali od imena nekog mjesta; primjerice, standardni ktetik za Krk bio bi krčki.

Za stanovnika Cresa kaže se Crešanin, a za stanovnicu Crešanka. Ipak, kako navodi rječnik, creški je mjesni govor čakavski, pa su mjesni etnici Cresan i Creskinja, a ktetik creski.

Rab ima uobičajene etnike: Rabljanin, Rabljanka. Međutim, ako ste dolazili na otok, onda zasigurno znate da prilikom stvaranja mjesnog etnika dolazi do glasovne promjene jednačenja po zvučnosti pa se tako i firma koja vas vozi zove Rapska plovidba.

Stanovnik Lošinja je Lošinjanin, a stanovnica Lošinjanka. U mjesnoj je uporabi i muški etnik Lošinjan. Stanovnik Paga je, dakako, Pažanin, a stanovnica, očekivano, Pažanka. Ipak, postoji i mjesni ženski etnik Paškinja. Muškarac koji živi na Dugom otoku naziva se Dugootočanin, a žena Dugootočanka. Stanovnik Šolte je Šoltanin, a stanovnica Šoltanka.

Iako je muškarac s Brača na standardu Bračanin, a žena Bračanka, mjesno se ime otoka različito izgovara.

– Uz standardnojezični su lik (potvrđen u Sumartinu, jedinomu štokavskom naselju na otoku) potvrđeni različiti čakavski likovi (npr. Brac, Broc i Broč) te etnici tvoreni od tih likova (npr. Bracanin, Brocanin, Bročanin, Bračka, Broško), navodi se u rječniku.

Standard za stanovnika Hvara koristi etnik Hvaranin, a za stanovnicu Hvaranka. Međutim, …

– Današnje je mjesno čakavsko ime otoka i istoimenoga grada Fõr, a štokavsko Fȃr. Najčešće su potvrđeni čakavski etnici Forãnin i Fõrka te ktetik fõrski, a štokavski Fáranin i Fȃrka te fȃrskī. Zabilježen je ujedno povijesni ženski ktetik Hvarkinja. U prezimenima su okamenjeni etnici Hvarac i Farac, stoji u rječniku.

Za muškarca s Visa kaže se Višanin, a za ženu Višanka. Mjesni je pak ženski čakavski etnik Viśka. Na otoku je i Komiža, gdje stanuju Komižanin i Komižanka, koja se u mjestu naziva i Komiśka.

Muškarac s Korčule je Korčulanin, a žena Korčulanka. No, malo tko zna da je starije hrvatsko ime tog otoka Krkar. Marin Držić je tako zapisao etnike Krkranin i Krkarka te ktetik krkarski. Na otoku se, sa zapadne stane, nalazi i mjesto Vela Luka, čiji je stanovnik Velolučanin, a stanovnica Velolučanka. Rječnik pak navodi kako je temeljni muški etnik Lučanin (uz Velolučanin), dok su ženski Luška i Veloluška.

Došli smo i do Lastova, gdje žive Lastovac i Lastovka. Stanovnik Mljeta je Mljećanin, a stanovnica Mljećanka, no u mjesnoj je uporabi i ženski etnik Mljećka.

Sve u svemu, zanimljivo. Prije nego nabasate na neki otok, ili kakvo drugo mjesto neobična imena, svakako pogledajte popis etnika i ktetika.