Znanstvenici otkrili zašto tinejdžeri imaju emocionalne ispade i loše ponašanje
Nije tajna da se mnogi tinejdžeri u pubertetskim godinama znaju ponašati užasno i da njihovi roditelji ne znaju što bi s njima poduzeli. Znanstvenici tvrde da su konačno otkrili zbog čega su mladi takvi, a tajna leži u tome što njihov mozak doista radi drugačije nego odrasli.
Gotovo svaki roditelj posvjedočit će kako
tinejdžeri mogu biti itekako emocionalni,
pokazivati iracionalne obrasce ponašanja i
donositi loše odluke. Zašto je tako otkrili su
znanstvenici.
Zašto su tinejdžeri toliko emocionalni
Tajna leži u činjenici da mozak tinejdžera radi na
drugačiji način od mozga odrasle osobe. Za
impulzivne odluke kod mladih krivac je inicijalna
reakcija, odnosno praćenje svoje intuicije.
Taj intuitivni osjećaj dolazi iz limbičkog
sistema, odnosno evolucijski starijeg i
jednostavnijeg dijela mozga koji utječe na
emocije, ponašanje i motivaciju, kažu
znanstvenici.
Mozak funkcionira drugačije nego kod odraslih ljudi
Ipak, tijekom adolescencije, limbički sustav
povezuje i komunicira s ostatkom mozga drugačije
nego što to čini u odraslim godinama, zbog čega su
mnogi tinejdžeri ranjiviji kad se radi o
riskantnom ponašanju.
– Znamo da je adolescencija vrijeme dubokih
socijalnih promjena, a također je temeljno vrijeme
u kojem se preuzimaju brojni rizici – vrijeme kada
je pritisak okoline jako prisutan u životu mladih.
Tada se počinju formirati neovisne veze s
odraslijim ljudima, a neke od tih veza bit će pod
utjecajem onoga koliko su ti ljudi osobe od
povjerenja. Vrlo je važno u takvim odnosima
evaluirati kome se može, a kome ne vjerovati,
objasnio je profesor kognitivne neuroznanosti
Kevin LaBar.
Ne ocjenjuju povjerljivost kao odrasli
Nova je studija istraživala upravo tu sposobnost
kod djevojčica starih od deset do 20 godina.
Mladići nisu uključeni u istraživanje zato što
sporije sazrijevaju od djevojaka.
Istraživački tim otkrio je kako su ispitanice
imale poboljšani limbički sustav emocionalnih i
bihevioralnih odgovora i veću diskonekciju od
raznih moždanih regija koje bi trebali pomagati u
reguliranju tih odgovora, piše Mail Online.
– Ako proučite adolscente shvatit ćete kako oni ne
ocjenjuju povjerljivost jednako kao što to čine
odrasliji ljudi. Definitivno se događaju neke
promjene u srednje-adolescentskom mozgu te u tome
kako regije komuniciraju jedna s drugom, a to može
dovesti do razlika u ponašanju, i to u smislu kako
se uspostavlja povjerenje, dodao je LaBar.
Motiviraniji za skeniranje socijalnih prijetnji
Istraživači u također otkrili kako su tinejdžeri
osobito osjetljivi na crte lica povezane s
nepovjerenjem. – Ovi pojačani odgovori vezani za
nepovjerenje sugeriraju da su tijekom ovog vremena
djevojčice osobito osjetljive na crte lica za koje
smatraju da im se ne treba vjerovati. Ne znamo
zašto je tako, a moguće je da se radi post-pubertetskoj hormonalnoj promjeni koja donosi
pojačani odgovor, ili su jednostavno motiviranije
da skeniraju socijalne prijetnje tijekom tog
perioda, dodao je Labar.
Otkrića ove studije mogla bi pomoći kod
sprečavanja i tretiranja intervencija koje su
potrebne kod riskantnog donošenja odluka ili kod
adolescenata s mentalnim bolestima kako bi se više
oslanjali na same sebe kad donose odluke.
