Pretraga

Konačno objašnjenje: Zašto nesnosne ljetne temperature nazivamo ‘pasjim vrućinama’?

A- A+

‘Pasja vrućina’ pojam je koji se u ove ljetne dane nerijetko može čuti i pročitati, a opisuje visoke ljetne temperature popraćene lošim biometeorološkim uvjetima. No, kakve zapravo veze imaju psi i vrućina te kako je ovaj frazem nastao odlučili smo upitati stručnjake s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

foto: pixabay

Čini se kako popularni pojam ‘pasja vrućina’, kojeg koristimo za opisivanje nesnosnih ljetnih temperatura, zapravo uopće nema veze s čovjekovim najboljim prijateljem – psom. Objasnila je to u svom znanstvenom članku ‘Slijepi putnici na pasjim vrućinama’ dr. Barbara Kovačević iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Izdvojeni članak

Ove riječi koristite svakodnevno, a ne znate da su stranog podrijetla

– Iako se obično misli da je frazem motiviran suosjećanjem s najboljim čovjekovim prijateljem kao životinjskom vrstom koja teško podnosi žegu i vrućinu, tomu nije tako. Frazem pasja vrućina vuče podrijetlo još iz antičkih vremena i povezan je s pojavom Sirijusa – najsjajnije zvijezde na noćnome nebu koja se u današnje doba u našim krajevima može vidjeti nisko nad horizontom krajem jeseni i zimi. Međutim, Sirijus je kao najsjajnija zvijezda u zviježđu Velikoga psa (lat. Canis maior) prema nama relevantnim antičkim izvorima, ali i nekim ranijim egipatskim izvorima, bio vidljiv tijekom ljeta, preciznije rečeno, krajem srpnja i u prvoj polovici kolovoza (Ladan, T. Etymologicon. 2006.). Stari su Rimljani kao i stari Grci zvijezdu Sirijus zvali još i Pasjom zvijezdom (lat. Stella canicola), objašnjava Kovačević.

Nekoć je vladalo vjerovanje kako je upravo ova ‘goruća’ zvijezda donosila je nesreću poput suša, uništavanja usjeva i širenja bjesnoće, pa su joj ljudi prinosili žrtve – pse, ovce i vino, a dani tih obrednih svečanosti nazvani su Danima Psa.

– Odatle je nastao izraz pasji dani (lat. dies caniculares), koji danas postoji i u drugim europskim jezicima, na primjer, engleski dog days, njemački die Hundstage, talijanski canicola, a u hrvatskome je jeziku prema vrućinama koje su karakteristične za razdoblje od kraja srpnja do polovice kolovoza nastao i izraz pasje vrućine. Kako je to klimatološki i u našim krajevima najtoplije razdoblje u godini, čemu svjedoči i ovo ljeto, ne preostaje nam ništa drugo nego da se na godišnjemu odmoru oboružamo strpljenjem i tekućim osvježenjem, a pasje vrućine prebrodimo debelom hladovinom uz šum valova na jadranskoj ili kojoj drugoj obali, zaključuje Kovačević.

Konačno objašnjenje: Zašto nesnosne ljetne temperature nazivamo ‘pasjim vrućinama’?
Share via
Copy link
Powered by Social Snap