Pretraga

Pogledajte kako izgledaju prijedlozi novih kurikuluma predmeta u školama

A- A+

Već se duže govori o reformi kurikuluma koja je jedna od prvih mjera kojom započinje realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Na oblikovanju samog kurikuluma radilo je više od tisuću ljudi, što članova radnih skupina što konzultanata iz svih dijelova društva, te djelatnika MZOS-a, NCVVO-a i AZOO-a, a danas su predstavljeni prijedlozi novih predmetnih kurikuluma.

Sredinom veljače predstavljeno je prvih 20 kurikularnih dokumenata, a danas u podne su objavljena i preostala 32 kurikularna dokumenta, čime službeno završava rad na prvoj dionici Cjelovite kurikularne reforme. U toj je dionici zadatak preko 50 radnih skupina bio osmišljavanje i izrada prijedloga kurikularnih dokumenata na nacionalnoj radini, na razini kurikuluma područja za međupredmetne teme i predmete, kao i tri okvira – Okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja, za prilagodbu i poticanje iskustava učenja te vrednovanja postignuća učenika s teškoćama te za poticanje iskustava učenja te vrednovanja postignuća darovitih učenika. Izrađen je i krovni kurikularni dokument – Okvir nacionalnog kurikuluma.

Reformom podjela obrazovanja na cikluse, fleksibilnija satnica i dulja školska godina

Izdvojeni članak

Reformom kurikuluma gimnazije postaju kvalitetnija osnova za fakultet

U prvom su dijelu, pisali smo već, predstavljeni nacionalni kurikulumi za pojedine razine i vrste obrazovanja, kurikulumi određenih područja obrazovanja, te kurikulumi međupredmetnih tema. Predstavljeno je kako će životno obrazovanje izgledati nakon podjele na cikluse (5 ciklusa), kako će satnica u osnovnim školama biti fleksibilnija, te kako u prvom i drugom razredu osnovne škole neće biti ocjenjivanja.

Također, nastava bi trebala biti produljena za dva projektna tjedna. Što se tiče gimnazijskog programa, bit će uvedeni modeli orijentacije, koji će gimnazijalcima osigurati bolju podlogu za fakultete. U strukovnim školama novim kurikulumom uvest će se sektori i podsektori željenih zanimanja, a uz općeobrazovni dio, nova reforma inzistira na učenju temeljenom na radu.

Izdvojeni članak

Novim kurikulumom se u strukovne uvode sektori i podsektori željenih zanimanja

Svi predmetni kurikulumi dostupni na webu

Cilj kurikularne reforme je uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sustava odgoja o obrazovanja kroz cjelovite sadržaje. Učenicima bi sama reforma osigurala korisnije i smislenije obrazovanje, bliže svakodnevnom životu, te bi ih trebala osposobiti za suvremeni život. Roditelji bi reformom trebali biti uključeniji u obrazovanje djece, a učitelji bi trebali imati osnaženiju ulogu i izraženiju profesionalnost, te veću autonmiju u svome radu.

Danas je dovršena i prva dionica Cjelovite kurikularne reforme, predstavljanjem prijedloga kurikuluma za sljedeće predmete: Hrvatski jezik, Engleski jezik, Njemački jezik, Talijanski jezik, Francuski jezik, Matematika, Priroda i društvo, Priroda, Biologija, Fizika, Kemija, Geografija, Povijest, Tehnička kultura, Informatika, Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, Likovna kultura i Likovna umjetnost, Tjelesna i zdravstvena kultura, Filozofija, Sociologija, Psihologija, Logika, Etika, Politika i gospodarstvo, Grčki jezik, Latinski jezik, Katolički vjeronauk, Pravoslavni vjeronauk te Islamski vjeronauk.

Kurikulume predmeta možete pročitati na službenim stranicama Cjelovite kurikularne reforme.

Nakon današnje objave prijedloga dokumenata usljeđuje stručna, a potom i javna rasprava.

Dva puta odgađani sastanak voditelja radne skupine za reformu obrazovanja, Borisa Jokića s potpredsjednikom Vlade Tomislavom Karamarkom i ministrom znanosti, obrazovanja i sporta Predragom Šustarom konačno se dogodio. Najvažniji zaključak sastanka je da radna skupina koja je započela rad na reformi nastavlja sa svojim poslom, zasad do 15. lipnja, a kako je rekao ministar Šustar, ‘po potrebi’ i nakon toga