Pretraga

Novim kurikulumom se u strukovne uvode sektori i podsektori željenih zanimanja

A- A+

Prema službenoj objavi dokumenata Cjelovite kurikularne reforme u strukovne bi se škole uveli ciklusi obrazovanja, odnosno program nastave koji bi bio koncipiran u dva dijela – sektorsko i podsektorsko zanimanje, a uz opće obrazovni dio, nova reforma inzistira na učenju temeljenom na radu.

Izdvojeni članak

Sloboda za učenike: Sami će birati 14 sati predmeta tjedno

Na službenom predstavljanju dijela Cjelovite kurikularne reforme između ostalog predstavljeno je pet nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste obrazovanja: rani i predškolski odgoj, osnovnoškolski, gizmnazijski, strukovni te na kraju umjetnički odgoj i obrazovanje. U početku predstavljanja dr.sc. Boris Jokić, voditelj Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme kazao je kako je to projekt koji nadilazi sve političke strane i ono što se cijelo vrijeme događa u političkoj borbi i predstavlja nacionalni konsenzus, ali ujedno i nacionalni projekt.

Na strukovnoj razini uvedene su značajne promjene u nastavi

U projektu u kojem je sveukupno sudjelovalo preko tisuću ljudi, a u prvim redovima 436 učitelja, profesora, ravnatelja i znanstvenika izrađeno je 50 prijedloga dokumenata na strukovnoj razini osmišljene su značajne promjene

– Prije svega kako bi se osigurala privlačnost i relevantnost strukovnog programa, istaknuo je Jokić.

Nova kurikularna reforma u strukovne škole provodi novi način učenja, a to je učenje koje je temeljeno na radu. Prema tome, ono kao takvo podiže kvalitetu strukovnog obrazovanja te ga čini fleksibilnim i prilagodljivim.

– Ako škola nema omogućene uvjete za učenje temeljeno na radu, ona kao takva zapravo ne bi smjela izvoditi strukovno obrazovanje, naglasio je Jokić.

Ukoliko škola nema predviđene uvjete za učenje temeljeno na radu da bi mogla izvoditi takav oblik obrazovanja mora ih omogućiti u obliku partnerstva i suradnje nadležnih institucija na državnoj i lokalnoj razini. Ovakav način učenja ne samo da razvija profesionalna znanja i vještine te stručnost učenika, već se time izražava i kvaliteta samog mentora kada se uči na samom radnom mjestu, što je u konačnici vrlo važno za razvoj mladog radnika.

Odgojno-obrazovni ciklusi u strukovnom obrazovanju

Izdvojeni članak

Reformom kurikuluma gimnazije postaju kvalitetnija osnova za fakultet

Srednjoškolsko strukovno obrazovanje podijeljeno je u dva ciklusa

Ono što svakako treba istaknuti jest dio reforme strukovnih škola koji se odnosi na podjelu školovanja po ciklusima. Od mogućih pet ciklusa obrazovanja, srednjoškolsko obrazovanje odnosi se na četvrti i peti ciklus. U četverogodišnjim školama četvrti i peti ciklus trajat će dvije godine, dok će u trogodišnjim školama četvrti ciklus trajati samo prvi upisani razred, a peti će se ciklus odvijati na posljednja dva razreda. Što to zapravo znači za strukovne škole? Kada govorimo o četverogodišnjim strukovnim školama ovim se ciklusima potpuno mijenja način upisa u strukovno zanimanje. Učenici se upisuju u željeni sektor, odnosno podsektor željenog zanimanja te tako u prvom dijelu, odnosno u četvrtom ciklusu učenik dobiva opće znanje koje se odnosi na splet različitih zanimanja u tom sektoru uz učenje koje je temeljeno na radu. Nakon dvije godine, učenik prelazi u drugi dio obrazovanja, odnosno peti ciklus gdje se uz učenje temeljeno na radu, obrazovanje više bazira na pojedino zanimanje u željenom sektoru.

– Na taj se način osigurava fleksibilnije obrazovanje te bolja prilagodba osoblja na promijenjivom tržištu rada što odgovara i gospodarstvu koje može primjerenije djelovati na upisne kvote. Nadalje, ovakav će način obrazovanja pozitivno pogodovati i regionalnim potrebama, tvrdi Jokić.

Što se tiče trogodišnjih strukovnih škola, učenik upisuje određeno zanimanje, a prvi dio obrazovanja, odnosno četvrti ciklus uz opće obrazovni dio, udio učenja temeljeno na radu zauzima čak 50 posto školovanja. U petom ciklusu u koje se odnosi na dvije godine školovanja, nastava je više projektno koncipirana te još više integrirana. Nadalje, učenici horizontalnom i vertikalnom prohodnošću tijekom svojeg srednjoškolskog obrazovanja ostvaruju svoje pravo na promjenu razine kvalifikacije polaganjem razlikovnih ispita u dogovoru sa školama u kojoj učenik želi nastaviti svoje obrazovanje. Više informacija možete pronaći ovdje.

U umjetničko obrazovanje uvedene su međusobne poveznice

Po prvi puta u hrvatskom umjetničkom obrazovanju uvedene su poveznice između različitih oblika umjetničkog obrazovanja, a ujedno se uvode i novi oblici umjetničkog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Sadržaji učenja umjetničkog obrazovanja sastoje se od dva dijela programa: općeobrazovnog te umjetničkog dijela programa, dok se izborni dio kada je riječ o umjetničkom obrazovanju može sastojati od umjetničkih i/ili općeobrazovnih sadržaja.

Ono što je također novost u umjetničkom obrazovanju je i podjela u ranije spomenute cikluse. Budući da umjetnička srednja škola traje četiri godine, ciklusi mogu biti strukturirani simetrično (2 + 2) ili asimetrično (1+3). Struktura ciklusa ovisi isključivo o posebnostima pojedinih umjetničkih programa, odnosno škola. Više informacija možete pronaći ovdje.

Novim kurikulumom se u strukovne uvode sektori i podsektori željenih zanimanja
Share via
Copy link
Powered by Social Snap