Trebaju li nastavnici proći psihotest prije zaposlenja u školi? Pitali smo sindikate, evo što kažu

Trebaju li nastavnici proći psihotest prije zaposlenja u školi? Pitanje je to koje se povlači u javnosti nakon što je slučaj Bernarde Jug, učiteljice koja je danima huškala antimaskere pa onda snimala i objavila razgovor s 14-godišnjakom, odjenkuo medijskim prostorom. Pitali smo prosvjetne sindikate što misle o dodatnim psihofizičkim i pedagoškim provjerama nastavnika.

Foto: Vanessa Garcia; Pexels

Nakon što je u javnosti odjeknuo slučaj Bernarde Jug, osnovnoškolske nastavnice koja je danima huškala antimaskere pa na kraju snimila i na društvene mreže objavila razgovor s 14-godišnjim djetetom, mnogi su kritizirali sustav u kojem takva osoba može podučavati i odgajati djecu. Prema trenutnom stanju stvari, u školama se kao nastavnik može zaposliti bilo tko s odgovarajućom diplomom i potvrdom o nekažnjavanju, dok usto ne mora proći nikakvu posebnu provjeru psihofizičkih i pedagoških kompetencija. Pitali smo stoga sindikate u prosvjeti treba li mijenjati sustav po tom pitanju.

‘Naravno da ne’

Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod kaže ‘naravno da ne’ na naše pitanje trebaju li se uvesti posebne psihofizičke i pedagoške provjere prilikom zapošljavanja nastavnika u školama. Učitelji i nastavnici su, smatra, svoje kompetencije u tim područjima stekli za vrijeme studija ili kroz naknadno pedagoško-psihološko obrazovanje.

– Sustavno provođenim stručnim usavršavanjem kontinuirano se unaprjeđuju i dosegnute pedagoške kompetencije. Ovo je jedna od ključnih zadaća Agencije za odgoj i obrazovanje. Također, kontinuirano se provodi stručno-pedagoški nadzor nad radom odgojno-obrazovnih radnika Ove se kompetencije, pri zapošljavanju, provjeravaju i polaganjem stručnih ispita. Ukoliko ravnatelj škole posumnja da je narušeno psihofizičko zdravlje radnika, njegova je dužnost, sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju, upućivanje radnika na Medicinu rada kako bi se provjerila njegova radna sposobnost, ističe Stipić.

Postojeći su propisi, smatra, dovoljni te napominje da nema potrebe za njihovim mijenjanjem. Najveći problem vidi u tome što propisi često ostaju, kako kaže, ‘mrtvo slovo na papiru’, odnosno ne provode se adekvatno.

– Problemi nastaju, ne toliko zbog loših ili nedorečenih odredbi u zakonima i pravilnicima, nego zbog izostanka pravovremene reakcije onih koji su nadležni za rješavanje problema. Pogrešan je zaključak o nužnost mijenjanja postojeće regulative i prakse temeljem nekog ekscesnog pojedinačnog slučaja. Nemoguće je da se među skoro 70 tisuća radnika u školama ‘ne provuku’ pojedinci dvojbenih pedagoških kompetencija ili narušenog psihofizičkog zdravalja. Kada se ovakvi slučajevi otkriju, njima je potrebno ponajprije pomoći, pa tek onda, ako s pružanjem pomoći ne uspije, ići prema njihovu sankcioniranju, zaključio je.

‘Dodatne provjere nisu potrebne’

Odgovor smo dobili i od Nade Lovrić, predsjednice Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, dijeli mišljenje s kolegom Stipićem. Ona također kaže da takve dodatne provjere nisu potrebne jer poslodavac već ima zakonsku mogućnost uputiti radnika na ovlaštenu provjeru radne sposobnosti, ako primijeti da mu je psihofizičko stanje narušeno i umanjuje njegovu radnu sposobnost.

– Vezano uz pedagoške kompetencije one se stječu školovanjem i neprekidnim stručnim usavršavanjem. U ovom konkretnom slučaju [op. a. u slučaju Bernarde Jug] bili bismo vrlo oprezni jer unaprijed pretpostavljati da osoba ima mentalnih ili drugih zdravstvenih problema bez liječničke procjene može značiti stigmatiziranje osobe zbog različitih stavova što nam je kao udruzi neprihvatljivo. S druge strane svakako nas zabrinjavaju stavovi što ih iznosi gospođa Jug te oštro osuđujemo pozivanje na linč djelatnika škole koji su obavljali svoj posao. Stavovi su jedno, bili prihvatljivi ili ne, a mentalno zdravlje je nešto sasvim drugo, zaključila je i priložila izvadatak iz Zakona o odgoju i obrazovanju koji možete vidjeti u okviru ispod.

ZAKON O ODGOJU I OBRAZOVANJU

Članak 113.

(1) U slučaju osnovane sumnje da je radniku škole psihofizičko zdravlje narušeno u mjeri koja bitno umanjuje njegovu radnu sposobnost, ravnatelj će uputiti školskom odboru obrazloženi prijedlog za donošenje odluke o upućivanju radnika na ovlaštenu prosudbu radne sposobnosti.
(2) Ako školski odbor utvrdi da je prijedlog ravnatelja opravdan, donijet će odluku o upućivanju radnika na ovlaštenu prosudbu radne sposobnosti.
(3) Radniku koji odbije izvršiti odluku iz stavka 2. ovog članka, otkazat će se ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja zbog kršenja obveza iz radnog odnosa.
(4) Ako se ovlaštenom prosudbom radne sposobnosti utvrdi da radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati obveze u odgojno-obrazovnom radu zbog trajno narušenog psihofizičkog zdravlja, ponudit će mu se odgovarajući poslovi prema preostaloj radnoj sposobnosti.
(5) Ako školska ustanova nema odgovarajuće poslove, radniku će se otkazati ugovor o radu zbog osobno uvjetovanih razloga.
(6) Ako radnik odbije prihvatiti ponudu iz stavka 4. ovog članka, otkazat će mu se ugovor o radu uz ponudu izmijenjenog ugovora.