Učenici MIOC-a rasturili na državnom iz matematike

Učenici zagrebačkog MIOC-a rasturili su na ovogodišnjem državnom natjecanju iz matematike, koje se početkom travnja održalo u Primoštenu. Najveću dominaciju ostvarili su prvaši i maturanti, a prva mjesta osvojili su i đaci drugog te trećeg razreda. Rezultat je to sustavnog rada s darovitim učenicima. Uz profesorice koje su posljednjih godina ‘oživile’ C program, veliku ulogu u ovom uspjehu imaju i bivši učenici XV. gimnazije, koji pomažu kolegama u pripremi za natjecanje.

Dio državnih natjecatelja zagrebačkog MIOC-a foto: Anton Mezulić|www.srednja.hr

Zagrebačka XV. gimnazija redovito dominira na državnim natjecanjima iz matematike, a i ove godine su pokazali da nemaju pravu konkurenciju. Osim toga, s obzirom na rezultate učenika prvih razreda, čini se da će učenici MIOC-a još godinama biti na vrhu.

Mentorice Eva Špalj, Sanja Antoliš i Aneta Copić podigle su razinu cijelog programa pa je zagrebački MIOC toliko dominirao na ovogodišnjem državnom iz matematike da je uopće teško navesti sve učenike koji su nešto osvojili. Na ovogodišnjem državnom natjecanju iz matematike XV. gimnazija imala je čak 46 učenika, odnosno 60 posto ukupnog broja natjecatelja.

– Poanta svakog natjecatelja je da bude bolji od drugoga. Nije bitno koliko smo dobri, bitno je da smo bolji od drugoga. I kada tako dvojica razmišljaju tako, onda oni zbog puno vježbanja idu u nebesa sa svojim talentom, ukratko nam je najbolji državni matematičar prvih razreda Daniel Širola pojasnio zašto je MIOC toliko jak na natjecanjima.

Hrvatski olimpijci na najjačem matematičkom natjecanju ostvarili najbolji rezultat u povijesti

Zdrava konkurencija važna za učenike i škole

Profesorica Eva Špalj ističe kako bi i samoj školi dobro došlo malo konkurencije. Smatraju da bi i za MIOC bilo bolje kada bi mreža škola s pojačanom matematikom ipak bila šira.

– Na žalost smo mi nekako ostali s puno učenika i nama to nije dobro. Apsolutno mislim da nam je potrebna i neka konkurencija. Isto tako nije dobro da svi učenici žele doći u Zagreb. Mi smo imali slučajeva da se neke obitelji sele uglavnom zato da im djeca upišu MIOC. Naravno da su financije uvijek problem, ali kao i za sve druge stvari u našoj zemlji, mislim da bi to trebalo nekako decentralizirati te stvoriti kvalitetne uvjete i negdje drugdje. Mi smo nekada imali više tih centara, ali oni su se nekako s vremenom povukli, pojasnila je profesorica Špalj.

Njezina kolegica Sanja Antoliš dodala je kako ne možemo reći da se darovitom djecom dobro radi samo u Zagrebu. Smatra kako u manjim sredinama profesor nekada odradi i više. Jer je onda često potpuno samostalan pa može ili odraditi puno, ili ne odraditi.

– Kada vidite neki odličan rezultat iz manje sredine, to je uglavnom onda individualni rad jednog ili nekolicine profesora koji su se udružili i puno rade, a puno drugačije nije niti u većim gradovima. Ali problem je što se tu radi isključivo o osobnom angažmanu i to se vidi tek kada ta osoba ode u mirovinu te škola nestane s radara.

Više od trećine stopostotnih na maturi iz zagrebačke XV. gimnazije

Za kvalitetan pristup prema darovitoj djeci nema dovoljno financijskih sredstava

Iako se često priča o ‘Zemlji znanja’, sustavna podrška nadarenim učenicima još uvijek ne postoji. Posljednjih godina radilo se na novom ‘Pravilniku za male genijalce’, ali nakon javne rasprave ipak se odustalo od promjena. Međutim, ni za provedbu starih Pravilnika nema dovoljno sredstava.

– Iako se tijekom 2014. godine pristupilo izradi ‘Nacrta Pravilnika o načinu uočavanja, školovanja, praćenja i poticanja darovitih učenika u osnovnoj i srednjoj školi te uvjetima i postupcima pod kojima učenik može završiti školu u kraćem vremenu od propisanog‘, provedena javna rasprava o nacrtu pravilnika pokazala je kako i sadašnji normativni okvir na zadovoljavajući način predviđa i omogućava skrb o darovitoj djeci i učenicima, a ono što nedostaje su dostatna financijska sredstva i praktično iskustvo samih škola u provedbi tog zakonodavnog okvira, odgovorili su iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Stoga se odustalo od donošenja novog pravilnika, a kroz Cjelovitu kurikularnu reformu izrađen je novi prijedlog, ovaj puta nacionalnog dokumenta ‘Okvir za poticanje iskustava učenja i vrednovanja postignuća darovite djece i učenika’.

‘Dok sam išao u osnovnu školu stvarno sam imao težak period’

Osim što obrazovni sustav već godinama pokušava smisliti kako pomoći darovitim učenicima bez puno ulaganja, ni društvo previše ne mari za nadarene učenike pa u nagrade za ovo državno natjecanje trenutno ulaže jedino Hrvatsko društvo matematičara. Također, nadarene đake često ne podržavaju, a ponekad im se i rugaju njihovi vršnjaci.

– U društvu je takva klima da kad netko dođe sa sportskim medaljama to je sjajno, a ovo se dosta zanemaruje. Ajde, u zadnje vrijeme se malo popravila situacija pa se može čuti i za neki uspjeh matematičara, fizičara ili slično, kaže nam profesorica Eva Špalj kako joj se čini da je javnost ipak počela malo više pratiti i uspjehe koji nisu sportski.

Posebno je problematično u manjim mjestima, gdje mladi teže pronalaze društvo s interesima kroz koje bi mogli kvalitetno razvijati svoje sposobnosti. U takvom okruženju samo najuporniji uspiju kvalitetno razviti svoje sposobnosti.

– Dok sam išao u osnovnu školu stvarno sam imao težak period. Osim sestrične i najboljeg prijatelja nitko od učenika nije cijenio moje talente i to me dosta smetalo. Zbog toga nisam imao puno ljudi s kojima bih se mogao družiti, požalio se prvaš Andrija Tomorad, koji je osvojio drugu nagradu na ovogodišnjem državnom. – Na nastavu putujem iz Marije Bistrice pa mi se za natjecanja ipak lakše pripremati sa svojim bivšim mentorima iz osnovne tako da kada mi MIOC da slobodan dan za pripremu, radije ostanem doma da ne moram potrošiti sat i pol na putovanje, kaže nam Andrija te objašnjava kako je srednju upisao u Zagrebu da se okruži kolegama koje imaju slične interese.

Okruženje u MIOC-u povoljno za razvoj talenata povezanih s prirodoslovnim znanostima

Njegov stariji kolega Adrian Beker, koji već šest godina zaredom osvaja državna iz matematike, nije imao tako loša iskustva kao Andrija. Međutim, i on ističe kako mu je dosta važno što je u MIOC-u okružen ljudima sličnih interesa i učenicima koji zapravo imaju iste ciljeve. To mu daje poticaj da bude sve bolji i općenito se stvara kompetitivna atmosfera za koju smatra da je sigurno dobra za razvoj talenta u srednjoj školi.

– Matematika je zabavna. Pri tome je dobra motivacija biti bolji matematičar od ostalih, ali ja ju primarno radim jer mi je zabavna. Nisam još siguran hoću li upisati PMF, ali sigurno ću studirati nešto slično, istaknuo je Luka Kraljević, koji se čini nešto manje kompetitivan od kolege Daniela, ali to ga nije spriječilo da osvoji vrhunsko treće mjesto.

Međutim, njegove kolege već su toliko visoko postavili ljestvicu, da se i sam nastup na državnom pomalo podcjenjuje. A višestruki prvaci u nedostatku domaće konkurencije zadovoljstvo pronalaze tek osvajanjem medalja na međunarodnim olimpijadama.

U školama više od sedam tisuća darovite djece, a Hrvatska bez stipendija za 'male genijalce'

‘Nije nam cilj isključivo imati vrhunske natjecatelje’

– Obično volim reći da je jedan županijski natjecatelj u gradu Zagrebu budući izvrsni student. Jer to već na neki način pokazuje puno rada, truda i talenta da bi se tako nešto postiglo. A ovi učenici koji odlaze na državna i međunarodna natjecanja su već u zvjezdanim visinama, kaže nam profesorica Sanja Antoliš.

Njezina kolegica Špalj dodaje kako njihovi učenici puno puta svoj nastup vide kao neuspjeh ako ne osvoje medalju ili ne osiguraju nastup na međunarodnim natjecanjima, a u takvim trenucima vrlo je važna podrška profesora i bivših učenika koji im pomažu da si što prije vrate motivaciju.

– Nije nam cilj isključivo imati vrhunske natjecatelje, jer to nije jedini način na koji nadarena djeca mogu razvijati svoje talente, a neki ‘genijalci’ jednostavno ni nisu za takav pristup. Mi bismo htjeli da svi oni doživljavaju matematiku u svoj njezinoj ljepoti. Ne želimo da šablonizirano rješavaju zadatke, već da steknu širinu u znanju, kaže profesorica Špalj.

‘Pitanje je jesu li nam daroviti učenici dovoljno bitni pa da se odlučimo ulagati u njih’

Osim što je važno uspostaviti kvalitetniji sustav za poticanje svih darovitih učenika, ključno je više podupirati i njihove mentore, koji se u radu s talentiranom djecom također suočavaju s brojnim izazovima. Dodatna nastava koju organiziraju za ‘učenike s posebnim potrebama’ nije jednostavnija. Iako u tim izvannastavnim aktivnostima imaju manje đaka, pristup moraju individualizirati.

Stoga je i Ministarstvo zaključilo kako treba težiti i razvijati edukaciju učitelja, nastavnika i stručnih suradnika za rad s darovitim učenicima, prilagoditi programe rada te osmisliti posebne metode u nastavi koje će zadovoljiti potrebe tih učenika.

Vjeruju da će ‘Kurikularna reforma’ i u području identifikacije i školovanja darovitih donijeti velike pomake te poduzimanje određenih koraka koji će dovesti do cilja sustavne i kontinuirane brige o darovitima. Kako bi osigurali financijska sredstva za sve te planove, iz MZOS-a najavljuju da će prije ljeta po prvi puta raspisati natječaj za prijavu projekata okrenutih potrebama darovitih učenika te time osigurati dodatnih milijun eura.

– Za sve to postoje pravilnici koji definiraju takav sustav, ali to je sve slovo na papiru. Kao član stručne skupine mogu vam reći kako novi kurikulum za darovite predviđa razne novine. Opet, na papiru zvuči dobro, a koliko će se to provoditi ovisi o financijama, odnosno o politici općenito. Pitanje je jesu li nam daroviti učenici dovoljno bitni pa da se odlučimo ulagati u njih, objašnjava suštinu cijelog problema profesorica Antoliš.

MIOC uvodi prijemni kako bi kvalitetnije profilirali odlikaše

Uz sve to profesorice su istaknule da postoji i nedostatak pri bodovanju za upis u srednje škole. S obzirom na veliku popularnost, u MIOC se mogu upisati samo učenici s maksimalnim brojem bodova, a prema novom sustavu to su samo oni koji su u osnovnoj školi imali sve petice.

– Radije bih uzela učenika i s nekoliko četvorki ako on dolazi iz neke škole za koju znamo da radi odlično s matematičarima. Ali mi tu mogućnost nemamo, objašnjava profesorica Antoliš a kolegica Špalj kratko dodaje kako je posljedica toga da MIOC uglavnom upisuju djeca iz okolnih kvartova koja prolaze s prosjekom 5.0.

Stoga će za sljedeću školsku godinu uvesti i prijemni ispit. S obzirom na to da su rijetke srednje škole s prijemnim ispitom, profesori ni sami ne znaju što očekivati, ali znaju da im je cilj kvalitetnije isprofilirati učenike. 

– Jedne godine smo imali učenicu koja nam je rekla da se upisala u MIOC jer je imala sve pet pa joj je okolina preporučila da se zbog toga upiše kod nas. Međutim, ona je bila izrazito umjetnički orijentirana te se nakon drugog razreda ipak prebacila u drugu školu što je dobro, jer ima i drugih, a trebalo bi biti i više kvalitetnih škola u kojima djeca mogu razvijati i druge talente, istaknula je profesorica Špalj i dodala kako darovitog učenika treba usmjeravati, ali mu dati i slobodu da samostalno razvija svoje sposobnosti.

Odgovori