Pretraga

U školama više od sedam tisuća darovite djece, a Hrvatska bez stipendija za ‘male genijalce’

A- A+

Prema procjeni Nacionalnog operativnog tijela za izradu strategije u hrvatskim školama postoji oko sedam i pol tisuća nadarene djece, ali još uvijek nije razvijen sustav koji bi kvalitetno pratio sve darovite učenike. Poticaji za natprosječne genijalce uglavnom se svode na financiranje osnovnih programa, a individualno se, oni najuspješniji, nagrađuju jedino plaćanjem putovanja na međunarodna natjecanja pa ne postoje stipendije za one koji bi svojom inteligencijom i kreativnošću mogli popraviti stanje u Lijepoj našoj.

srednja.hr

U Hrvatskoj kao da još uvijek nije prepoznat potencijal darovite djece pa se talentirani učenici s prvim problemima susreću već na samom početku školovanja. Iako postoji Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, njezina provedba je ograničena zbog nedovoljno sredstava namijenjenih za razvoj kvalitetnijeg pristupa prema ‘malim genijalcima’.

Nacionalno operativno tijelo za izradu strategije procijenilo je kako u Hrvatskoj postoji više od sedam tisuća darovite djece, ali još uvijek ne postoji registar za male genijalce. Sve se svodi na pristup i mogućnosti pojedinih škola, a ne postoje ni stipendije za njih pa poticaj za natprosječne se uglavnom svodi na financiranje putovanja učenika na međunarodna natjecanja za koja su se kvalificirali svojom zaslugom.

Izdvojeni članak

Zemlja znanja: Sportašima 9 milijuna kuna, a nadareni učenici praznih ruku

Zbog nepostojanja registra ne može se sustavno pratiti napredak nadarene djece

– Provode se mjere iz trenutno važećeg Pravilnika, ali služba MZOS-a, koja provodi akceleraciju i ostale Pravilnikom predviđene mjere za podržavanje darovitih učenika, ne dostavlja podatke službi Strategije i obrazovanje, tako da nema baze darovitih učenika, kontaktirali su nas iz neprofitne udruge Darovitost, nakon što smo objavili članak u kojem nam je i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta priznalo kako nema novca za male hrvatske genijalce.

Novi Pravilnik o načinu uočavanja, školovanja, praćenja i poticanja
darovitih učenika ponuđen je na javnu raspravu još prošle godine. Njime
bi se trebao definirati način provođenja odredbi iz spomenute
Strategije. Talentirani učenici tada bi napokon dobili adekvatnu i
stručnu edukaciju.

– Mi smo jedina udruga koja je uvidjela važnost
i komentirala Pravilnik. Prije skoro godinu dana upozorili smo kako
nema dovoljno financija, ni stručnjaka za testiranja kojim bi se
identificirali natprosječni pojedinci, a kamo li za provođenje sustavne
podrške darovitim učenicima, izjavili su iz udruge Darovitost i dodali kako od MZOS-a još uvijek nisu dobili odgovor.

Izdvojeni članak

Zemlja znanja: Svaki drugi srednjoškolac u Hrvatskoj koristi privatne instrukcije

Kvalitetna strategija ne može se provesti zbog nedostatka novca

Istaknuli su i kako je Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije kvalitetno obradila problem darovite djece, ali se jednostavno iz proračuna ne izdvaja dovoljno novca. Kao da još uvijek u hrvatskom društvu ne postoji dovoljno razvijena svijest o ovom pitanju.

Za prava natprosječnih učenika uglavnom se bore njihovi roditelji i poneki stručnjaci, a šira javnost nije dovoljno upoznata s ovim problemom.

– MZOS u proteklih 24 godine nema evidentirano niti jednog darovitog učenika, nema kontakt osobu koja je zadužena za zaštitu prava darovite djece, ni službu u koja se bavi darovitim učenicima, iako su kroz naš sustav prošli brojni velikani. Provode se mjere iz trenutno važećeg Pravilnika, ali za operacionalizaciju je potrebno uočiti, pratiti i sustavno podržavati darovite učenike, a to se kod nas ne provodi, objasnili su ključne probleme.

U darovitu djecu najviše se ulaže preko izvannastavnih aktivnosti

Ističu kako je navedena strategija temeljit dokument koji treba zaživjeti te se oni kao udruga specijalizirana za pomoć darovitim učenicima stavljaju na raspolaganje Agenciji za odgoj i obrazovanje i MZOS kako bi se napokon ostvario adekvatan pristup prema ‘hrvatskoj budućnosti’. Smatraju kako se premalo novca usmjerava za rješavanje ovog problema.

– Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta podupire rad darovitih učenika sufinanciranjem putovanja učenicima i mentorima na natjecanja, međunarodne olimpijade znanja i slično, a ne daje učenicima stipendije u klasičnom smislu. Osim toga, u 2015. godini osigurano je 400 tisuća kuna za programe rada s darovitim učenicima. Isti iznos izdvojit će se za nadarenu djecu u vrtićima, a za poticanje izvannastavni aktivnosti, koje se odnose i na talentiranu djecu, osigurano je više od dva milijuna kuna, istaknuli su nam iz MZOS-a iznos koji je namijenjen za natprosječne, ali i ostale učenike.

U školama više od sedam tisuća darovite djece, a Hrvatska bez stipendija za ‘male genijalce’
Share via
Copy link
Powered by Social Snap